Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4664/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog IB, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 17. travnja 2025., broj: Pp-1680/2023, na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog IB i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeni IB je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 30,00 € (trideset eura) u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni IB je proglašen krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 27,00 eura te je istom presudom temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o kazni. Žalitelj ističe u bitnom, da nije kriv i da činjenična i pravna utvrđenja nisu pravilna i zakonita,a da je presuda u cijelosti netočna i nezakonita. Žalitelj ponavlja obranu koju je iznio u postupku i detaljno analizira provedeni postupak, a posebno iskaze svjedoka, ističući da je branitelj Domovinskog rata i nositelj spomenice, da se borio za pravo i pravednost, a ne za anarhiju. Ukazuje da njegova supruga nije lagala pred sudom, te opisuje odnose sa susjedom i situacije kada je bio fizički napadnut od njega, da sutkinja spominje kaznu u „Dem“ za što ne zna da je u platnom prometu u RH, da ima 608 eura mirovine i 350 stabala maslina čime smatra da spada u srednju imovinsku klasu, pa predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi njega oslobodi optužbe,.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Što se tiče žalbenog navoda koji se odnosi na način izricanja novčane kazne, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pravilno izrekao novčanu kaznu. Naime, uslijed činjenice da predmetni Zakon prekršajima protiv javnog reda i mira nije bio mijenjan od 1994. godine do dana počinjenja djela, njime su i nadalje ostale predviđene novčane kazne u DEM, a izriču se na način da se izrekne novčana kazna u protuvrijednost domaće valute temeljem tečaja HNB na dan 31. prosinca 2001. godine prema kojem vrijednost 1 DEM-a iznosi 3,77 kuna koji se primjenjuje i nadalje za potrebe konverzije. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira se nakon počinjenja prekršaja izmijenio, odnosno s 1. siječnja 2023. kao danom uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 114/22.). U skladu sa odredbom članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojom se propisuje da ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja, pa kako dakle ZPPJRM/22 propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj, pravilno je od strane suda prvog stupnja primijenjen navedeni blaži propis i kazna izrečena u eurima.

6. Što se tiče činjeničnog stanja, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je zadovoljavajuće obrazložio odluku o krivnji okrivljenika. Naime, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u postupku ispitao okrivljenika i ukupno troje svjedoka, te pročitao dokumentaciju u spisu. Iskaze ispitanih osoba i sve provedene dokaze, prvostupanjski sud je cijenio slobodnom ocjenom, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima.

7. Sudac je do zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica koje se odnose na postupanje okrivljenika došao preko lanca logičke argumentacije, svoju odluku o tome da je okrivljenik narušavao javni red i mir vikanjem prvostupanjski sud je donio nakon analize i dovođenjem u međusobnu vezu iskaza ispitanih osoba, te je dao jasne, konkretne i pravno utemeljene razloge za svoju odluku, a koje razloge prihvaća i ovaj sud.

8. Činjenica da je prihvaćen iskaz sudionika događaja GB, a da nije prihvaćena obrana okrivljenika i svjedočenje njegove supruge, ne dovodi do nezakonitosti presude, s obzirom da pravilo koje bi se temeljilo na formalnoj ocjeni dokaza ne postoji, već se činjenice utvrđuju po načelu slobodne ocjene dokaza.

9. Postojanje nesuglasice u vezi imovinsko-pravnih odnosa, nisu okolnosti koje okrivljenika mogu osloboditi odgovornosti za prekršaj, te njegovo ponašanje na način opisan u izreci pobijane presude predstavlja aktivni doprinos u narušavanju javnog reda i mira. Stoga je prvostupanjski sud opravdano okrivljenika proglasio krivim za prekršaj koji mu je stavljen na teret.

10. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao odgovarajuću kaznu, pravilno utvrdivši sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu na vrstu i mjeru kazne, te je okrivljeniku izrekao kaznu primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

11. Pritom treba istaknuti da je za predmetno djelo prekršaja, uz novčanu kaznu propisana alternativno i kazna zatvora u trajanju do 30 dana, a po ocjeni ovog suda, imajući u vidu prirodu i težinu počinjenog djela prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, izrečena novčana kazna nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena. Po ocjeni ovog suda, upravo ovako izrečena novčana kazna je primjerena i dostatna okolnostima počinjenog prekršaja, ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da se kako opća svrha kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona, tako i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona, ne bi mogla postići nižom novčanom kaznom.

12. Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

13. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona žalitelj je dužan naknaditi trošak ovog žalbenog postupka u paušalnom iznosu, a koji je određen obzirom na složenost i trajanje postupka pred Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, te s obzirom na imovinsko stanje okrivljenika u gotovo minimalnom mogućem iznosu.

14. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 12. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.