REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž Ovr-163/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli – Pola, po sucu toga suda Igoru Rakiću, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. EV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Darinki Kaplan, odvjetnici u Novoj Gradiški, protiv protivnika osiguranja PV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Ovr-1650/2024-6 od 17. veljače 2025., 12. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Ovr-1650/2024-6 od 17. veljače 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja, na prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, određena je privremena mjera kojom se, u točki I. izreke, ovlašćuju predlagatelji, sami ili preko treće osobe uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini u zemljišnim knjigama označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] Zabrda, u naravi oranica sa 4440 m2 i put sa 742 m2, ukupne površine 5182 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protivnika osiguranja, na način da uspostave prijašnje stanje na dijelu nekretnine protivnika osiguranja, i to uspostavom puta u širini od oko 3,00 do 3,50 metara, u smjeru sjever-jug, u dužini cca 200 metara, koji put će se protezati uz nekretnine predlagatelja osiguranja i to: k. č. br. [katastarska čestica] Zabrda u naravi oranica sa 6915 m2 upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] Zabrda u naravi oranica sa 4777 m2 upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom II. izreke zabranjeno je protivniku osiguranja da na nekretnini u zemljišnim knjigama označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] Zabrda, u naravi oranica sa 4440 m2 i put sa 742 m2, ukupne površine 5182 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] poduzima bilo kakve radnje kojima bi se spriječio kolni pristup prolazom i provozom poljoprivrednim strojevima predlagatelja osiguranja, i to na dijelu nekretnine - puta u širini cca 3,00 do 3,50 metara, u smjeru sjever-jug, u dužini cca 200 metara. Točkom III. izreke odlučeno je da ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja prava služnosti puta, a koji postupak se vodi kod suda prvog stupnja pod poslovnim brojem: P-564/2024. Ujedno je protivniku osiguranja, u točki IV. izreke, naloženo da predlagateljima osiguranja naknadi troškove postupka u iznosu od 120,00 eura, u roku od 8 dana od pravomoćnosti tog rješenja.
2. Protiv ovog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi protivnik osiguranja, zbog svih žalbenih razloga, navodeći da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) jer je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima rješenja te su pojedini razlozi nejasni i proturječni, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i izjava danim u postupku i samih tih isprava i izjava, a smatra da je sud prvog stupnja povrijedio i odredbu čl. 8. ZPP-a. Ukazuje kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere u smislu čl. 346. -347. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje: OZ) jer predlagatelji nisu dokazali ništa nužno potrebno za određivanje privremene mjere, te nisu naveli činjenice i predložili dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Ukazuje da predlagatelji imaju osiguran drugi put do svojih nekretnina, i to preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji i koriste. Također, ističe da je usvajanjem ovakve privremene mjere konzumiran tužbeni zahtjev. Ukazuje da je ovom privremenom mjerom onemogućen u vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine, budući da je sud ovlastio predlagatelje osiguranja da sami ili putem angažmana treće osobe izvrši određene sporne radnje iz izreke rješenja, odnosno uspostave navodno prijašnje stanje. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači, odnosno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Potražuje trošak žalbenog postupka.
3. U svom odgovoru na žalbu predlagatelji osiguranja osporavaju žalbene navode te predlažu odbijanje žalbe protivnika osiguranja kao neosnovane.
4. Žalba protivnika osiguranja je osnovana.
5. U ovom ovršnom postupku – postupku osiguranja u kojem su predlagatelji osiguranja predlagali da se radi osiguranja njihove nenovčane tražbine (omogućavanja kolnog pristupa na put prolazom i provozom poljoprivrednim strojevima), protiv protivnika osiguranja, temeljem odredbe čl. 346. OZ-a, odredi privremena mjera, kojom se ovlašćuju predlagatelji da sami ili preko treće osobe uspostave put na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od oko 3,00 do 3,50 metara u smjeru sjever-jug, u dužini od oko 200 metara, rješenjem suda prvog stupnja prihvaćen je takav prijedlog predlagatelja, uz obrazloženje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere po čl. 346. OZ-a. Navedeno iz razloga što su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno prava da im se omogući korištenje puta kojim su se koristili oni i njihovi preci dulje od 20 godina, jer alternativnog puta do svojih poljoprivrednih nekretnina nemaju osim spornog puta. Također, da su učinili vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja priječio ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari s tim da se u konkretnom slučaju ne radi o vjerojatnosti, jer je protivnik osiguranja doista promijenio postojeće stanje stvari preoravši sporni put i na taj način onemogućio predlagateljima osiguranja da pristupe svojim poljoprivrednim nekretninama spriječivši ih da obavljaju svoju poljoprivrednu djelatnost, a samim time otvorio put nastanku nenadoknadive štete koja prijeti. Posljedično tome, sud prvog stupnja smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje predložene privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome
- dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba ovršnog postupka temeljem odredbe čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. ZPP-a, a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje nije pravilno ni zakonito.
7. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. u vezi odredbe čl. 381. ZPP-a i sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a na koju ukazuje žalitelj, obzirom da su u pobijanom rješenju navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedenog rješenja nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njegova zakonitost i pravilnost.
8. Osim toga, sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi, pa je žalba žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na bitne povrede odredaba ovršnog postupka neosnovana.
9. Međutim, zbog pogrešnog materijalno pravnog pristupa suda prvog stupnja prijedlogu predlagatelja osiguranja, a kada postupa prema odredbama čl. 346. OZ-a (prema kojim odredbama su ga predlagatelji i postavili), odlučno činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno.
10. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
11. Smisao instituta privremene mjere je u osiguranju tražbine. Tražbina prema odredbi čl. 2. toč. 1. OZ-a ima značaj prava na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Deklaratorni zahtjev iz tužbe predlagatelja osiguranja (utvrđenje postojanja prava služnosti puta) ne predstavlja tražbinu u smislu navedene odredbe čl. 2. toč. 1. OZ-a jer se ne radi o pravu na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje i na temelju takvog zahtjeva nije moguće odrediti privremenu mjeru iz čl. 346. OZ-a.
12. Međutim, i u povodu deklaratornog zahtjeva može nastati potreba privremenog uređenja odnosa između stranaka te je moguće odrediti tzv. regulacijsku privremenu mjeru iz čl. 347. st. 2. OZ-a kojom je propisano da, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Cijeneći sadržaj prijedloga predlagatelja osiguranja, on bi se morao razmatrati na taj način, što je sud prvog stupnja propustio učiniti.
13. Cilj regulacijskih mjera nije rješavanje spora među strankama, nego osiguranje konkretnog odnosa između njih iz kojeg mogu proizaći tražbine koje se mogu prisilno ostvariti. U povodu deklaratornih (i konstitutivnih) tužbi moguće je odrediti privremene mjere koje u tim slučajevima imaju regulacijski karakter jer se njima privremeno uređuje sporni pravni odnos. Za njihovo određivanje trebaju biti ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a i to: opća pretpostavka koja se odnosi na vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja te alternativne pretpostavke: a) ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, b) ako je to nužno radi sprječavanja nasilja ili c) ako je to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.
14. Također, predlagatelji su u svom prijedlogu propustili navesti određene radnje na koje bi ih sud prvog stupnja predloženom privremenom mjerom trebao ovlastiti da obave sami ili preko treće osobe, a radi uspostave prijašnjega stanja, pa isti nije usklađen ni sa odredbom čl. 347. st. 1. toč. 9. OZ-a.
15. Stoga će sud prvog stupnja u nastavku postupka ispitati postojanje pretpostavki za određivanje spomenute regulatorne privremene mjere iz članka 347. stavka 2. OZ-a, spornog odnosa između stranaka na temelju sadržaja prijedloga predlagtelja osiguranja, vodeći računa da se isti uskladi s odredbom čl. 347. st. 1. toč. 9. OZ-a, a pritom će uzeti u obzir i žalbene navode protivnika osiguranja u vezi s time i izjasniti se o njima.
16. Slijedom navedenog, prihvaćena je žalba protivnika osiguranja, ukinuto rješenje suda prvog stupnja i predmet vraćen tom sudu na ponovan postupak, sve prema odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.
17. O trošku postupka odlučeno je prema odredbi čl. 166. st. 3. u vezi s čl. 381. ZPP- a i čl. 21. st. 1. OZ-a.
U Puli – Pola 12. lipnja 2025.
Sudac:
Igor Rakić