Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-8/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sutkinja, Alenke Lešić predsjednice vijeća, Martine Budinski Modronja članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Zlatane Bihar članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice KCB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sandra Mandić Jurić, odvjetnica u Kutini i 2. tužiteljice KC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], (obje nasljednice iza pok. GC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a koja je nasljednica prvotnog tužitelja sada pok. SC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]), protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 75666130770, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 1. i 2. tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-1229/2015 od 18. siječnja 2017., u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba 1. tužiteljice KCB i 2. tužiteljice KC, nasljednica pok. GCB kao nasljednice prvotnog tužitelja pok. SC i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-1229/2015 od 18. siječnja 2017.

II. Odbijaju se zahtjev 1. tužiteljice KCB i 2. tužiteljice KC i zahtjev tuženice Republike Hrvatske za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik u 342/29185 dijela zk.č.br. 7842, u naravi put III [adresa], površine 29185 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine prema skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju od dana 16. kolovoza 2016. godine koja je sastavni dio ove presude označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J, pa mu je stoga tuženik dužan priznati pravo vlasništva i izdati mu valjanu tabularnu ispravu u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, u protivnom će je zamijeniti ova presuda.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka, sve u roku 15 dana."

II Nalaže se tužitelju ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 75666130770 naknaditi parnični trošak u iznosu od 4.125,00 kn u roku od 15 dana.«

2. Protiv navedene presude prvotni tužitelj sada pok. SC izjavio je pravovremenu žalbu zbog žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, dalje: ZPP), odnosno zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Iz spisa proizlazi da je 13. svibnja 2018., dakle nakon podnošenja žalbe na prvostupanjsku presudu, prvotni tužitelj SC preminuo, te postupak prekinut, a rješenjem prvostupanjskog suda od 18. kolovoza 2022. pozvana je GCB kao nasljednica da preuzme postupak.

3.1. Nadalje proizlazi da je **.**.2022. preminula i GCB, te je postupak ponovno prekinut, a rješenjem od 14. studenog 2024. pozvane su nasljednice KCB i KC na preuzimanje postupka, te je postupak nastavljen. Nasljednica KCB je izjavila i da ostaje kod žalbe koju je podnio prvotni tužitelj sada pok. SC dok se nasljednica KC o tome nije izjasnila. Obzirom je žalbu na prvostupanjsku presudu izjavio prvotni tužitelj sada pok. SC, a KC je postupak preuzela u fazi žalbenog postupka, smatra se da ostaje kod žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tuženica osporava osnovanost žalbenih navoda i predlaže žalbu odbiti. Potražuje naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba je neosnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju se žalbenim navodima ukazuje, jer je pobijana presuda razumljiva i ne nalaze se razlozi zbog kojih se ista ne bi mogla ispitati.

6.1. Ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ni drugih bitnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Prvotni tužitelj je tražio da se presudom utvrdi da je suvlasnik u 342/29185 dijela zčbr. 7842 u naravi put III [adresa] površine 29185 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine prema skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 16. kolovoza 2016. koja je sastavni dio presude označeno točkama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J što mu je tuženik dužan priznati i izdati mu valjanu tabularnu ispravu koju će zamijeniti presuda.

8. Iz provedenih dokaza proizlazi da je čkbr. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama upisana kao javna cesta - javno dobro u općoj uporabi, da se sporni dio navedene čestice nalazi uz prometnicu, [adresa], odnosno između navedene ceste i nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] koje je prvotni tužitelj kupio 1972. od ŠC. Nadalje proizlazi da je prvotni tužitelj sada pok. SC tada kupio i nedovršeni objekt koji je bio sagrađen na čkbr. [katastarska čestica]., ali i na dijelu čkbr. [katastarska čestica], a koji objekt je nakon toga građenjem proširio. Iz provedenih dokaza proizlazi da se u naravi radi o zelenoj površini između kuće prvotnog tužitelja i nogostupa koji je sagrađen uz navedenu cestu, da je između ceste i nogostupa kanal, a da za pristup do nekretnina prvotnog tužitelja sa ceste je sagrađen i pristupni most, te da se na dijelu sporne čkbr. [katastarska čestica] nalazi dio kuće i garaže prvotnog tužitelja, kao i da sporni dio čkbr. [katastarska čestica] tužitelj posjeduje, kosi i održava.

8.1. Iz provedenih dokaza proizlazi da je za gradnju navedenog objekta građevinski dozvolu imao i OC, a imao ju je i prvotni tužitelj SC.

9. Polazeći od navedenih činjenica, a koje činjenice je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud, stav je ovog drugostupanjskog suda da sporna površina čkbr. [katastarska čestica] na dijelu koje su prvotni tužitelj i njegov prednik sagradili objekt, zapravo nije javno dobro. Sve to i bez obzira na činjenicu što je cijela čkbr. [katastarska čestica], dakle i sporni dio, u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro. Naime, nedvojbeno iz provedenih dokaza proizlazi da je predmetna nekretnina odnosno sporni dio čkbr. [katastarska čestica] zapravo faktično izgubila svojstvo javnog dobra, na što se osnovano ukazuje i žalbenim navodima.

10. Međutim, i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, tužbeni zahtjev je trebalo odbiti. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je tužbeni zahtjev odbio, ali iz drugih razloga.

11. Naime, obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev, a kojim prvotni tužitelj traži da se utvrdi da je suvlasnik u 342/29185 dijela točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica], a za koji dio nekretnine isti tvrdi da je u njegovom posjedu i koji je stalni sudski vještak označio slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I- J, prvotni tužitelj ne može ujedno biti i suvlasnik realnog dijela nepodijeljene nekretnine. To stoga što taj fizički odijeljen dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] koji je stalni sudski vještak označio slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J, faktično predstavlja pojedinačno određenu stvar. Kada se tužbenim zahtjevom traži priznanje prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine koji je grafički individualiziran prema skici lica mjesta sudskog vještaka slovima, onda se ne može tražiti, a niti prihvatiti tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži da tuženica trpi upis tužiteljeva prava suvlasništva određenog realnog dijela nepodijeljenog dijela nekretnine.

12. To stoga što je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno (alikvotno) određeni, a fizički (faktično) odijeljen dio neke nekretnine predstavlja pojedinačno određenu stvar – speces (članak 5. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) i nije više suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran.

13. U povezanosti s navedenim, tužbenim zahtjevom se trebalo tražiti da se utvrdi da je prvotni tužitelj vlasnik tako određenog (individualiziranog) dijela nekretnine, a po pravomoćnosti te odluke on bi bio ovlašten tražiti provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva.

14. Napominje se da iz kupoprodajnog ugovora proizlazi da je prvotni tužitelj od ŠC kupio čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] sa kućom u izgradnji, ali ne i dio čkbr. [katastarska čestica] koji je predmet ovog spora. Sve utvrđeno tijekom postupka ukazuje na zaključak da stranke kupoprodajnog ugovora, kako prvotni tužitelj, tako i prodavatelj nisu imali saznanja da je dio objekta koji je također bio predmet kupoprodaje, zapravo sagrađen na čkbr. [katastarska čestica].

15. Slijedom svega navedenog, žalbu 1. i 2. tužiteljice valjalo je kao neosnovanu odbiti i prvostupanjsku presudu potvrditi, sve temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

16. Temeljem članka 166. ZPP odbijeni su zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka, tužiteljice jer sa žalbom nisu uspjele, a tuženica jer sastav odgovora za žalbu po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije bio nužan za vođenje postupka.

U Sisku 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Lešić