Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-155/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Amalije Švegović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženice FČ iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ZČ iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: P-3180/2022 od 19. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: P-3180/2022 od 19. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, te se isti ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude ishodi uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris tuženika, odnosno svih zk vlasnika za cijelo.„

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku na ime troškova parničnog postupka iznos od 206,25 EUR / 1.553,99 kn, dok se tuženik odbija za više zatraženi iznos od 206,25 EUR / 1.553,99 kn.“

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužitelj pobija presudu i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14- odluka US RH; 70/19: 80/22; 114/22 i 155/23; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da preinači presudu i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva djelomičnim reproduciranjem zakonskog opisa te bitne povrede.

6.1. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda nije opterećena nedostacima koji bi spriječili ovaj sud da u žalbenom postupku ispita njenu pravilnost i zakonitost, a svoju odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je obrazložio jasnim, relevantnim i dostatnim razlozima.

6.2. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Nakon što je konstatirao:

- da je predmet spora zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnjama da se vodio pojedinačni ispravni postupak za predmetne nekretnine, da su tuženici u tom postupku podnijeli prigovor i da je tužitelj rješenjem poslovni broj: Z-20268/2021 od 5. svibnja 2022. upućen na podnošenje tužbe upravo protiv ovdje tuženika, tako da se tek po okončanju ove parnice može nastaviti i dovršiti pojedinačni ispravni postupak,

- da su tuženici u odgovoru na tužbu i tijekom postupka isticali prigovor promašene pasivne legitimacije jer je tužitelj u pojedinačnom ispravnom postupku upućen podnijeti tužbu, koju je mogao usmjeriti samo protiv suvlasnika nekretnine upisanih u zemljišnoj knjizi,

te se pozvao na odredbe čl. 114. i 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15- pročišćeni tekst i 94/17-ispravak), prvostupanjski sud zaključuje:

- da se u konkretnom slučaju radi se o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja prava vlasništva u kojem slučaju je pasivno legitimirana osoba upisani vlasnik nekretnine i

- da je iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno da tuženici nisu bili (niti su) upisani kao vlasnici predmetne nekretnine, već su upisane potpuno druge osobe,

slijedom čega odbija tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti zbog nedostatka pasivne legitimacije tuženika u ovom postupku.

9. Tužitelj u žalbi ne pobija utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda navedene u toč. 8. ovog obrazloženja nego samo tvrdi da je morao postaviti upravo tužbeni zahtjev kakav je postavio jer su se tuženici protivili njegovom prijedlogu i da je stoga upućen da pokrene upravo ovakvu parnicu. Nadalje, tvrdi da mu je jedino preostalo podići konkretnu tužbu kako bi ishodio presudu u odnosu na tuženike i kasnije u pojedinačnom ispravnom postupku ishodio upis prava vlasništva, s obzirom da su formalno upisani vlasnici odavno pokojni u dalekim zemljama bez poznatih nasljednika.

9.1. Prije svega, opisane tvrdnje tužitelja nemaju svoju činjeničnu podlogu u sadržaju toč. III. izreke rješenja poslovni broj: Z-20268/2021 od 5. svibnja 2022., kojim je prvostupanjski sud u pojedinačnom ispravnom postupku uputio predlagatelja (ovdje tužitelja SČ) te podnositelje prigovora i prijave prava vlasništva (ovdje tuženike ŠČ i ZČ te ČČ) da svoje navodno pravo ostvare u parnici tužbom za ispravak. Dakle, tužitelj predmetnim rješenjem nije bio upućen na pokretanje parnice protiv tuženika, kako sada tvrdi u žalbi, već je upućen na pokretanje parnice radi ostvarenja svojeg navodnog prava vlasništva, a na tužitelju je bila odluka koje će osobe obuhvatiti tužbenim zahtjevom, a u odnosu na koje može ostvariti to svoje pravo.

9.2. U tom kontekstu ovaj sud napominje da se u konkretnom slučaju radi o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja prava vlasništva te uknjižbi prava vlasništva u korist tužitelja uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika (koji u zemljišnoj knjizi nisu niti upisani kao vlasnici) odnosno brisanja prava vlasništva s imena „svih zk vlasnika“ (koji kao stranke nisu niti obuhvaćeni tužbom i tužbenim zahtjevom), pa su uz tako postavljeni tužbeni zahtjev pasivno legitimirane osobe upisani vlasnici nekretnine, dok tuženici nisu bili (niti su to sada) upisani kao vlasnici nekretnine, već su kao vlasnici upisane potpuno druge osobe koje nisu obuhvaćene tužbenim zahtjevom, zbog čega je sud uz pravilnu primjenu materijalnog prava prihvatio prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika te je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

9.3. Izneseno stajalište ne dovodi u sumnju niti potpuno paušalna tvrdnja tužitelja „da su formalno upisani vlasnici odavno pokojni u dalekim zemljama bez poznatih nasljednika“.

10. Pravilna je i valjano obrazložena odluka o troškovima postupku koju tužitelj posebno niti ne pobija.

11. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena pobijana presuda.

U Varaždinu 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun