R1 Ob-793/2025-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Maja Topić, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nataša Pečarević, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici ĐĐČ iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, radi osiguranja privremenom mjerom, dana 11. lipnja 2025.

r i j e š i o je

I. Određuje se privremena mjera te će zajedničko dijete stranaka, mlt. EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati s majkom ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na njezinoj adresi stanovanja u [adresa].

II. Osobni odnosi mlt. EĐ i oca ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane:

- utorkom i četvrtkom od 16:00 do 19:00 sati na način da otac preuzme mlt. dijete u vrtiću „Čarobna šuma“, Buzin, Buzinski prilaz 33 i vrati ga po završetku osobnih odnosa na mjesto ispred glavnog ulaza Osnovne škole Borovje, [adresa], gdje će dijete preuzeti osoba od zajedničkog povjerenja roditelja

- svaki drugi vikend, subotom i nedjeljom od 10:00 do 19:00 sati, na način da otac preuzme i vrati dijete na mjesto ispred glavnog ulaza Osnovne škole Borovje, [adresa] putem osobe od zajedničkog povjerenja roditelja,

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan od 10:00 do 19:00 sati, na način da otac preuzme i po završetku osobnih odnosa vrati dijete na mjesto ispred glavnog ulaza Osnovne škole Borovje, Zagreb.

III. Nalaže se ocu ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da za uzdržavanje mlt. EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaća mjesečno iznos od 400,00 EUR mjesečno počevši od 11. lipnja 2025. pa nadalje, dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu kamatnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je otvoren kod Hrvatske Poštanske banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

IV. Upućuje se predlagatelj da u roku od 3 mjeseca pokrene postupak o odnosu koji se osigurava ovom privremenom mjerom, a radi opravdanja iste jer će u protivnom sud donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

V. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja postupka radi opravdanja iste ili do drugačije odluke suda.

VI. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 02. travnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja odlukom o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i mjere radi uzdržavanja mlt. djeteta.

1.1. U prijedlogu navodi da je s protivnicom osiguranja u braku te da je u braku rođeno zajedničko dijete, mlt. EĐ, rođena **.**.2024. Bračna je zajednica uslijed trajno i teško poremećenih bračnih odnosa faktično prestala u siječnju 2025., kada je i predlagatelj odselio s zajedničke adrese boravišta. Stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Peščenica pokrenule postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka u kojem nije postignut plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi jer protivnica osiguranja nije pristala da se roditeljska skrb uredi na način da oba roditelja i nadalje ravnomjerno sudjeluju u životu djeteta. Predlagatelj je dalje 28. siječnja 2025. pristupio u Područni ured Pešćenica kako bi iznio podatke o obiteljskoj dinamici, a kada je Zavod povodom njegove prijave telefonski kontaktirao protivnicu osiguranja, ista je protiv predlagatelja osiguranja podnijela kaznenu prijavu, a slijedno tome je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu rješenjem od 29. siječnja 2025. predlagatelju odredilo mjere opreza zabrane približavanja na razdaljinu manju od 100 m, zabrane uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze te zabrane uhođenja ili uznemiravanja protivnice osiguranja. Kako stoga predlagatelj osiguranja u odnosu na protivnicu osiguranja ima izrečene mjere opreza te osobni odnosi predlagatelja i mlt. djeteta ovise o volji protivnice osiguranja i stoga se odvijaju iznimno rijetko i otežano, predlagatelj predlaže donošenje privremene mjere prema kojoj će mlt. dijete, EĐ stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend od petka do ponedjeljka na način da predlagatelj preuzme dijete po završetku vrtića i u ponedjeljak ujutro je dovede u vrtić; svaki tjedan utorkom i srijedom na način da predlagatelj preuzme mlt. dijete u utorak po završetku vrtića te je u srijedu dovede u vrtić; polovicu svih školskih praznika; u neparnim godinama blagdan Božića i dan prije Božića, a u parnim godinama novogodišnje blagdane koji slijede u tjednu nakon Božića, kao i Uskrsni ponedjeljak; te mjere kojom će se ocu naložiti da za uzdržavanje mlt. djeteta doprinosi mjesečni iznos od 300,00 EUR do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec i počevši od mjeseca travnja 2025.

2. Pozvana očitovati se na prijedlog, protustranka je u očitovanju od 28. travnja 2025. potvrdila da je faktična bračna zajednica stranaka prestala navodeći kako je uslijed nasilja u obitelji predlagatelja spram nje došlo do teškog poremećaja bračnih odnosa. Protustranka je od strane predlagatelja kontinuirano omalovažavana, vrijeđana i prijetilo joj se fizičkim nasiljem. Ističe kako predlagatelj nema adekvatne roditeljske sposobnosti i svoje interese stavlja ispred interesa djeteta, no i kako je svjesna potrebe djeteta da redovito ostvaruje osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje. Navela je kako je suglasna da mlt. dijete stanuje s njom, dok je u dijelu osobnih odnosa djeteta i oca predložila da se isti ostvaruju tri puta tjedno po sat vremena.

3. Spisu prileži rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KPz-DO-57/2025 od 29. siječnja 2025. kojim su ovdje predlagatelju kao okrivljeniku određene mjere opreza zabrane približavanja, zabrane uspostavljanja i održavanja veze i zabrane uhođenja ili uznemiravanja žrtve, sve prema oštećenoj i ovdje protustranci ĆĐ i mlt. ŠĐ te mlt. UĐ, kojima se ne smije približavati na razdaljinu manju od 100 m, ne smije s njima uspostavljati, ni održavati bilo izravne ili neizravne veze, te ih ne smije uznemiravati ili uhoditi. Trajanje mjera je određeno dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude ili do upućivanje na izdržavanje kazne zatvora, ako takva kazna bude izrečena.

3.1. Prema sadržaju u spis zaprimljenog mišljenja i prijedloga Zavoda te iskaza protustranke, mlt. ŠĐ i mlt. UĐ su djeca protustranke iz ranije emocionalne zajednice.

4. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pešćenica od 10. travnja 2025. je mlt. EĐ imenovana posebna skrbnica iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu.

5. Radi donošenja odluke o prijedlogu predlagatelja ĐĐ, sud je primjenom odredbe čl. 536. st. 6. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) od nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad zatražio prijedlog i mišljenje, koji je Zavod dostavio podneskom od 28. travnja 2025. i u vidu dopune podneskom od 13. svibnja 2025., te su na ročištu od 08. svibnja 2025. i u zasebnim terminima s obzirom na izrečene mjere opreza, saslušane stranke. Primjenom odredbe čl. 360. st. 4. ObZ-a mlt. dijete uslijed niske kronološke dobi nije obaviješteno o postupku niti mu je omogućeno iznošenje mišljenja.

6. Uvidom u prijedlog i mišljenje utvrđeno je da se temelji na provedenim razgovorima s ovdje strankama i uvidom u dostupnu dokumentaciju vezanu uz dinamiku obiteljskih odnosa.

6.1. Iz mišljenja slijedi kako su ovdje stranke sklopile brak 03. studenoga 2023. i da je u braku rođeno zajedničko dijete mlt. EĐ, rođena **.**.2024. Supružnici su s mlt. EĐ te djecom ovdje protustranke ĆĐ iz ranije emocionalne zajednice, mlt. ŠĐ i mlt. OĐ, stanovali u stanu u vlasništvu protustranke na adresi [adresa] i tako sve do siječnja 2025. kada su se fizički razdvojili.

6.1.1. Prema podacima Zavoda, obitelj ovdje stranaka je u tretmanu tog Područnog ureda od ožujka 2024. kada je istome pristupio ĐĐ navodeći da ga je to jutro nakon svađe supruga ĆĐ „izbacila“ iz stana i da je zatražila intervenciju policije. Navodio je kako je sa suprugom u više navrata imalo svađe te kako je zabrinut jer da je ona zbog rođenja djeteta možda pod utjecajem hormona i da možda nije dovoljno stabilna brinuti o djetetu. Tada izvršenim terenskim izvidom djelatnika Zavoda na adresi stanovanja majke je utvrđeno da je toga dana došlo do svađe supružnika pri čemu je majka ĆĐ izjavila da je do svađa često dolazilo zbog financija i da ju je suprug u takvim situacijama znao vrijeđati. Navodila je da si to više ne želi dopuštati, da želi mir za sebe i djecu te je zaključila kako je najbolje da suprug izađe iz stana. Iznosi se da je neposrednim opažanjem tada utvrđeno kako majka ĆĐ odaje dojam sasvim primjerene skrbi o djetetu; tijekom razgovora doji dijete ili ga nosi na rukama, pri čemu je brižna i nježna. Navodila je da je u svakom pogledu samostalna, da može financijski brinuti za djecu i osigurati im potrebno; da se dobro opravila od poroda, ne osjeća nikakve psihičke tegobe; da u slučaju potrebe može imati pomoć svoje majke te da nema nikakve prepreke da djecu samostalno vodi u školu i vrtić te dolazi po njih. Telefonskim razgovorom u svibnju 2024. majka ĆĐ je navodila kako je situacija u obitelji dobra te kako se suprug ĐĐ vratio k njima u kućanstvo, a da je do sukoba u ožujku došlo radi napetosti oko rođenja djeteta.

6.1.2. Do daljnjeg postupanja Zavoda u odnosu na obitelj dolazi u siječnju 2025. kada je Područnom uredu samoinicijativno pristupio ĐĐ s mlt. EĐ, navodeći da se sa suprugom fizički razdvojio u siječnju 2025. od kada on stanuje u stanu na adresi u [adresa] te kako ga je toga jutra supruga ĆĐ nazvala da dođe po mlt. EĐ jer da nije u stanju za nju brinuti. Naveo je kako je supruga izjavila da će uzeti veću količinu tableta i da se zaključala u toalet. On je tada ipak došao u njezin stan, uzeo joj iz ruke Normabel i iz zabrinutosti uzeo mlt. EĐ i otišao iz stana. Na upit je naveo i da nije kontaktirao hitnu pomoć premda je izražavao zabrinutost za mlt. EĐ i sumnju kako dijete s majkom nije sigurno te je odveo mlt. EĐ k sebi u stan. Iznosio je kako je odnos supružnika već dulje vrijeme narušen, da ga je supruga znala vrijeđati i bacati stvari na njega, ali i ponašati se neprimjereno prema mlt. OĐ i mlt. ŠĐ. Ostvarenim telefonskim kontaktom djelatnika Zavoda s ĆĐ odmah po odlasku ĐĐ iz Zavoda, ista je negirala suprugove izjave navodeći da nije popila veću količinu tableta, niti je izražavala suicidalne misli. Izjavila je kako je upravo završila razgovor kod psihijatra na koji se tretman uključila privatno jer je pod stresom zbog supruga i njegova ponašanja obzirom im je odnos dulje vrijeme narušen i isprepleten sukobima. Suprug ju je i ranije znao vrijeđati i „maltretirati“, dva tjedna nakon poroda ju je vrijeđao, govorio joj „kurvo, droljo“, zbog čega se obratila policiji. Zbog narušenih je odnosa odlučila posjetiti psihijatra gdje je toga dana bila na prvom tretmanu kako bi dobila stručno mišljenje o cjelokupnoj situaciji. Prethodno je zatražila termin u Obiteljskom centru, no suprug je izjavio da neće pristupiti. Izražavala je i zabrinutost obzirom je suprug ĐĐ toga dana prijavio incident te uzeo zajedničko dijete i odveo ga k sebi u stan. Navela je da će pokrenuti postupak razvoda braka; upoznata je da s potrebom dolaska u Područni ured, pri čemu je navela da će se prvo uputiti u nadležnu policijsku postaju kako bi prijavila supruga i njegovo dosadašnje ponašanje, kao i da ima dokaze (poruke, snimke kamera u kući) kojima može dokazati svoje tvrdnje. Iz izviješća Zavoda dalje slijedi da je slijedećeg dana od dežurne socijalne radnice zaprimljena obavijest o njenom postupanju u IV. PP Zagreb tijekom preuzimanja mlt. djeteta EĐ od oca ĐĐ obzirom je majka ĆĐ prijavila nasilje u obitelji. Majka je tom prilikom preuzela dijete, dok je otac ĐĐ zadržan u policijskoj postaji. Dalje se iznosi kako je 29. siječnja 2025. Zavodu pristupila majka ĆĐ opisujući raniji događaj na način da je toga dana zamolila supruga da pričuva dijete obzirom je imala zakazan termin kod psihijatra. Plan je bio da ju suprug odveze i pričuva EĐ u autu, a potom ih vrati u stan, no da je suprug toga jutra došavši u stan „joj dao do znanja da želi intimni odnos na što je ona rekla da ne pristaje te da je podsjetila da imaju zakazani termin u Obiteljskom centru. Suprug se tada naljutio i rekao joj da je poremećena i da ju neće voziti kod psihijatra, na što mu je ona uzvratila da se makne iz stana i da joj je dosta njegovih prijetnji. Navela je kako je tada sama otišla kod psihijatra, a suprug je uzeo dijete i otišao je iz stana. Telefonski ga je kontaktirala na što joj je rekao da ide u Zavod gdje će reći da je luda i suicidalna. Telefonski ga je upitala kada može doći po dijete, na što da je rekao da ne zna kada može doći, a nakon telefonskog razgovora s djelatnicom Zavoda je otišla u policijsku postaju i prijavila je sve što se do tada događalo. U razgovoru s djelatnicima Zavoda je negirala suprugove navode o uzimanju veće količine lijekova. Navela je da lijekove ima u stanu zbog suprugovih problema sa spavanjem. Nije suicidalna. Tog ju je jutra doveo „do ruba“ zbog čega je uzela jednu tabletu za smirenje. Tog je jutra bila kod psihijatra jer ju je suprug počeo uvjeravati da je luda i znao joj je govoriti da je u postporođajnoj depresiji i ne skrbi adekvatno za djecu. U odnosu na odnos supružnika je navela da je ĐĐ barem petnaest puta odlazio iz zajedničkog kućanstva, a zadnji puta prije mjesec dana te ju je blokirao bez da se ikako informirao o djetetu. Njihov je odnos bio narušen i prije, a tijekom trudnoće i Lindinog rođenja je počeo imati verbalne ispade. Znao ju je uvjeravati, manipulirati, govoriti za koga politički treba glasati te joj govoriti da nema prijatelja i da ju nitko ne voli. Dok se igra s mlt. EĐ ili dok ju presvlači zna joj govoriti „a di je mama koja te nije htjela“. Njezine dvije kćerke iz prethodne veze je znao nazivati kopiladima, no navela je i da je za vrijeme njezine trudnoće s EĐ provodio puno vremena s njima i da su imali razvijen odnos koji je rođenjem EĐ zahladio. Iz mišljenja dalje slijedi kako su u postupku obveznog savjetovanja tijekom veljače 2025. obje stranke bile suglasne da mlt. EĐ stanuje s majkom i da s ocem ostvaruje osobne odnose, no iznosili su različite prijedloge glede opsega osobnih odnosa. Majka ĆĐ je 12. veljače 2025. predlagala da se osobni odnosi djeteta i oca ostvaruju svaki utorak u vremenu po završetku vrtića do srijede ujutro kada bi otac odveo dijete u vrtić te svaki drugi vikend od petka od ponedjeljka. Otac je u razgovoru od 13. veljače 2025. predlagao da mlt. dijete bude jedan tjedan kod majke i jedan tjedan kod oca, a podredno i vezano uz majčin prijedlog i da uz utorak ima i srijedu. Predložio je da osoba za preuzimanje i vraćanje djeteta bude krsna kuma djeteta BĐ. Majka ĆĐ se nije suglasila s prijedlogom „pola/pola“ te je pristala na očev prijedlog utorka, srijede i svaki drugi vikend. Nije bila suglasna s osobom za preuzimanje djeteta jer da s njom nema dobar odnos te je predložila prijateljicu CĐ s kojom pak nije bio zadovoljan otac te je predložio svoju sestru VĐ, a upoznat s mogućnosti da se majka ne suglasi s istom osobom, predložio je da kontakt osoba bude Helenina majka, ZĐ ili brat KĐ, s čime se potom suglasila i majka. U takvom iznošenju kronologije postupanja Đ prema strankama se dalje navodi kako je u Područnom uredu 14. veljače 2025. zaprimljen dopis IV. PP s obavijesti da se protiv ĐĐ provodi kriminalističko istraživanje zbog kaznenog djela Nasilje u obitelji na štetu supruge ĆĐ i Povreda djetetovih prava na štetu mlt. ŠĐ i mlt. ČĐ te kako je posebno izviješće podnijeto kako nadopuna kaznene prijave. Nadalje je 17. veljače 2025. zaprimljeno rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu KPz- DO-57/25 od 29. siječnja 2025. prema kojemu su okrivljeniku ĐĐ izrečene mjere opreza zabrane približavanja na razdaljinu manju od 100 m, zabrana uspostavljanja izravne ili neizravne veze te zabrana uhođenja i uznemiravanja žrtve u odnosu prema ĆĐ te mlt. ŠĐ i ŽĐ. Mjere opreza su određene dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude ili do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora ako ista bude izrečena. U postupanju Zavoda je dalje utvrđeno da je ĐĐ **.**.2025. pristupio u Zavod navodeći da sa suprugom ne postiže dogovor oko viđanja djeteta. Ne komuniciraju zbog mjera opreza i dijete je vidio samo jednom kad su se „pregovori“ odvijali preko Područnog ureda odnosno za vikend 21. do 23. veljače kada se preuzimanja odvijalo preko Helenine majke. Naveo je da Helenina majka ne živi u [adresa] radi čega on pokušava postići dogovor oko druge osobe koja bi bila posrednik u preuzimanju djeteta, no da ĆĐ odbija svaki prijedlog. Dalje je kontaktirana majka ĆĐ koje je Zavodu dostavila prijedlog Plana koji se razlikuje od prvotno predloženog i s kojim se otac nije suglasio. Otac je dalje 15. travnja 2025. zatražio od Područnog ureda da obavijesti majku da bi slijedeći vikend bio s djetetom, pri čemu je naveo da je u lošim odnosima s Heleninom obitelji. Majka je izjavila kako nema ništa protiv da otac viđa dijete, no zbog niske kronološke dobi djeteta je predložila da otac preuzme dijete u subotu u 10 i vrati ga isti dan u 14 te kako će posrednik u komunikaciji i preuzimanju djeteta biti njezina majka.

6.2. U provedenom razgovoru za potrebe ovoga postupka, otac ĐĐ je naveo da je suglasan da dijete stanje s majkom, a glede osobnih odnosa je predložio da svaki utorak preuzme dijete i vrati je u srijedu u vrtić, kao i dijete provodi s njim svaki drugi vikend od petka do ponedjeljka. Majka ĆĐ se s istim nije suglasila pri čemu je zapreku noćenja djeteta kod oca isticala nisku kronološku dob djeteta. Predlagala je da otac preuzme dijete utorkom u vrtiću i po završetku susreta isti dan dijete dovede na njezinu adresu stanovanja, navodeći i da ne zna tko će biti posrednik pri preuzimanju i vraćanju djeteta jer da je suprug blokirao sve osobe s kojima je mogao stupiti u kontakt. U odnosu na vikende je također predlagala da se osobni odnosi ostvaruju svaki drugi vikend bez noćenja djeteta predlažući da se to primjenjuje i na ljetne praznike.

6.3. Provedenim terenskim izvidom na adresi stanovanja oba roditelja je utvrđeno da su stambeni uvjeti adekvatni i prilagođeni stanovanju djeteta.

6.4. Temeljem tako provedenih razgovora s roditeljima i uvida u obiteljsku dinamiku, mišljenje je Zavoda da oba roditelja iskazuju temeljne roditeljske kompetencije u adekvatnoj skrbi za dijete i kontinuirano pokazuju interes i angažman u vezi s djetetovom dobrobiti. Također oba roditelja mogu osigurati primjerene materijalne i stambene uvjete koji zadovoljavaju potrebe mlt. djeteta. Stručni tim Zavoda iznosi kako je razvoj emocionalne povezanosti djeteta i oca od iznimne važnosti za cjelokupni emocionalni, socijalni i psihološki razvoj djeteta te da kontinuirani kontakti i kvalitetno provedeno vrijeme s ocem doprinose osjećaju sigurnosti i stvaranju stabilne roditeljske figure, no i da je potrebno uzeti u obzir nisku kronološku dob djeteta koje je još uvijek u ranom razvojnom razdoblju i trenutno je izrazito emocionalno vezano uz majku s kojom živi od rođenja, a koja je do sada bila primarni skrbnik u svakodnevnoj brizi i njezi. Navode i da u ovoj razvojnog fazi djeca prirodno pokazuju snažnu potrebu za rutinom, stabilnošću i emocionalnom sigurnošću koje proizlaze iz kontinuiranog kontakta s primarnom figurom privrženosti. Slijedno tome i uz uvažavanje očinske uloge, stručni tim naglašava kako bi noćenje djeteta kod oca u ovome trenutku moglo narušiti osjećaj sigurnosti kod djeteta te izazvati emocionalnu nesigurnost ili stres, upravo zbog nerazvijenih mehanizama emocionalne samoregulacije i sposobnosti separacije od primarnog skrbnika. Preporučuju da se susreti djeteta i oca nastave i osnažuju kroz češće i kvalitetno strukturirane kontakte koji će podržati razvoj emocionalne privrženosti, ali bez noćenja i tako sve dok dijete ne postigne razvojnu zrelost koja bi omogućila prirodniju separaciju od majke bez narušavanja njenog osjećaja sigurnosti. Cijeneći stoga utvrđene relevantne okolnosti, nisku kronološku dob djeteta, vezanost uz majku, konfliktni odnos roditelja te iskazani interes oca, stručni tim Zavoda predlaže da se odnos stranaka privremeno regulira na način da mlt. dijete stanuje s majkom te ostvaruje osobne odnose s ocem prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane: utorkom i četvrtkom na način da otac preuzme dijete u vrtiću ili na adresi stanovanja majke u 16:00 sati, ako dijete taj dan ne pohađa vrtić, te vrati dijete na adresu stanovanja majke do 19:00 sati; svaki drugi vikend, subotom i nedjeljom od 10:00 do 19:00 sati; svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan od 10:00 do 19:00 sati, sve na način da otac preuzme dijete na adresi stanovanja majke i vrati ga na istu adresu po završetku osobnih odnosa.

7. Pozvani očitovati se na tako dani prijedlog i mišljenje Zavoda, protustranka ĆĐ se s istim u cijelosti suglasila. Predložila je da s obzirom na ograničeno vrijeme trajanja privremene mjere i potrebu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i oca, stranke postignu sporazum sukladan prijedlogu Zavoda, kao i da se dogovore oko osobe koja bi mogla biti prisutna prilikom primopredaje djeteta s obzirom na postojeće mjere opreza.

7.1. Posebna skrbnica je u podnesku od 07. svibnja 2025. navela kako na prijedlog i mišljenje nema primjedbi te da isti smatra stručnim, objektivnim i u najboljem interesu djeteta, slijedno čemu je predložila donošenje privremene mjere u skladu s danim prijedlogom Zavoda.

7.2. Predlagatelj ĐĐ je u podnesku predanom na ročištu od 08. svibnja 2025. naveo da je s mišljenjem suglasan u dijelu kojim se odnosi na osobne odnose utorkom i četvrtkom, no i da se istome protivi u dijelu vikenda, državnih praznika i blagdana jer da se njime u tom dijelu ograničava kvaliteta i način njegova provođenja vremena s djetetom. Ukazuje kako Zavod ne spori njegove kompetencije za adekvatnu skrb o djetetu, no da je u dijelu kojim smatra da bi noćenje djeteta kod oca mogli narušiti osjećaj sigurnosti djeteta i izazvati emocionalnu nesigurnost kontradiktorno. Smatra da Zavod zanemaruje činjenicu da je otac od rođenja živio s djetetom i brinuo o njoj te da je između njih uspostavljena emocionalna privrženost. On djetetu nije stranac i ne postoji razlog zbog kojeg dijete ne bi kod njega moglo noćiti. Dodatno tome, dijete pohađa vrtić gdje velik dio vremena provodi s nepoznatim osobama i smatra da ako u tom dijelu nije bilo teškoća glede separacije od majke, tada zasigurno niti noćenje djeteta kod oca ne bi na dijete negativno utjecalo.

7. Predlagatelj ĐĐ je u iskazu ponovio stranačke navode podneska od 08. svibnja 2025. u dijelu da je suglasan s mišljenjem Zavoda u dijelu koji se odnosi na osobne odnose utorkom i četvrtkom te da se protivi prijedlogu u dijelu vikenda, praznika i blagdana, navodeći da je on od prvog dana djetetova rođenja s povezan s djetetom, bio je prisutan svim potrebnim pregledima kod liječnika te je čak i više puta nego protustranka promijenio djetetu pelene. Ostajao je s djetetom kad god je majka djeteta imala kakav osobni termin. Također ju je vodio na more i tamo s njom prespavao jednu noć. Njegovi odnosi s djetetom su ranije bili odlični, a sada nikakvi. Naveo je da njegova obitelj u Novom Vinodolskom i Šestanovcu ima nekretnine gdje bi mogao voditi dijete, kao i da on ima podršku šire obitelji, a da se s ovakvim prijedlogom u dijelu vikenda ne bi mogao maknuti iz Zagreba, kao i da je mislio da bi dijete preko ljeta bilo polovicu vremena s njim, što mu je na način predložen od Zavoda onemogućeno. Naveo je i da stoga ostaje kod svojeg zahtjeva iz prijedloga u dijelu osobnih odnosa s djetetom tijekom ljetnih praznika te božićnih i novogodišnjih praznika. U iskazu je dalje naveo kako njegovi navodi izneseni pri Zavodu odgovaraju svemu onome što je tamo izjavio, a da se u odnosu na navode ĆĐ dane u Zavodu nema potrebu očitovati. Dalje upitan o razvojnim potrebama djeteta dobi mlt. EĐ, naveo je da mu je to teško objasniti na hrvatskom jeziku, no da je to sve što se „tiče dana kako ide, njege, pranja, medikamenata ako je potrebno, igranja, puno izlaziti vani“, ističući i da je on bio jedini koji je s djetetom odlazio u park. Iskazao je da je od vremena prekida bračne zajednice mlt. EĐ vidio četiri puta. Do sada je EĐ tri puta vikendom kod njega prespavala. Posrednici pri preuzimanju djeteta su bili Helenini majka ZĐ koja živi u [adresa] i brat KĐ koji je u Dubravi. Osobni odnosi su se ostvarivali na način da bi preuzeo dijete ispred škole i vratio bi ga na isto mjesto. Smatra da bi osobnih odnosa bilo i više, no u dopisivanju putem poruka kada su se osobni odnosi dogovarali je bilo prisutno puno ucjena. Tražili su od njega da dade izjavu kojom će potvrditi da dijete živi na adresi [adresa] i indirektno su mu rekli da će ići u zatvor ako to ne napravi. Susrete s djetetom su mu uvjetovali davanjem izjave. Tražio je da vidi dijete za rođendan, ali mu je poslana poruka od punice s kojom od izricanja mjera opreza i ostvaruje komunikaciju, da EĐ slavi s obitelji i da je možda može vidjeti u nedjelju, što je bilo odgođeno jer je Helenina majka bila u [adresa]. Upitan opisati jedan dan s djetetom naveo je da bi se on ranije probudio i čekao da se EĐ probudi, dobila bi doručak, izašli bi van u nabavu. Igrao se s njom non-stop, nije je puštao ni minute, a prije ručka bi 15, 20 min zaspala. Spremao joj je zdrav ručak, ako je bilo lijep dan vrijeme izašli bi vani, a inače bi se igrali unutra. Upitan o higijeni djeteta, odgovorio je da je on „definitivno sve radio, ima extra sve za bebe“. Ona je od korone počela hroptati i davao sam lijek kad je kašljala. Upitan gdje je bila djetetova majka dok je on tako brinuo o djetetu naveo je da je „bila doma“.

7.1. Iz iskaza protustranke ĆĐ slijedi da je dijete od siječnja 2025. kod oca prespavalo ukupno pet puta, no da je odustala od prvotnog prijedloga da dijete spava kod oca jer je primijetila da je dijete slijedećeg dana po povratku k njoj zbunjeno, „nije se skidala s nje i tražila je fizički kontakt“. EĐ je od rođenja spavala u koljevci, a kako se ona s vremenom nije imala snage po noći dizati, spavala je s njom u krevetu. Ona je o djetetu brinula tokom dana i noći te je za dijete koristila porodiljni. Otac s djetetom nije nikada spavao, već je spavao u dnevnom boravku obzirom je imao problema sa spavanjem. Kada joj je predočen dio iskaza predlagatelja u kojem je iskazivao o svojem načinu brige za dijete, navela je „da je to skupina laži“ i da ne može vjerovati da je to izjavio. EĐ je od rođenja bila njezina briga, a otac djeteta je „doslovno izmišljao poslove da ne bi bio kod kuće“, iznajmio je ured na Velesajmu ubrzo nakon njenog rođenja i odlazio je tamo jer su mu kod kuće smetali. U šetnju s djetetom je znao ponekad otići navečer dok bi ona uspavljivala drugo dvoje djece. Njegove su šetnje bile kasno navečer kada je razgovarao sa svojom obitelji. Iskazala je sada kad je on počeo tako izmišljati da će ona reći istinu da nije zadovoljna načinom na koji otac brine o djetetu. Kada je prošli puta bila kod njega vratio ju je u istoj peleni u kojoj ju je poslala što zna po tome što je pelenu zalijepila na specifičan način. Iskazala je da ona svaki dan kuha i prehranu smatra važnom. Otac djeteta ne zna kuhati, točnije zna pripremiti samo jedno jelo, a dijete joj vraća s „flekama od gotove hrane iz dostave“. Ne može reći da je tokom trajanja bračne zajednice loše brinuo o djetetu, no nije ju nikada nahranio jer za to nije imao živaca. Morao je biti na mobitelu. Znao je odlaziti na putovanje u Škotsku na nekoliko dana i proslaviti rođendan. Za dijete tada nije pitao i sada je bio u Španjolskoj što je vidjela po lokaciji koju joj je poslao, a onda na utakmici u Francuskoj, što će njegova odvjetnica sigurno znati. Za dijete nije pitao. Dalje je iskazala da su oni od početka komunicirali putem Centra. Suprug je predlagao da posrednik u komunikaciji bude netko iz njegove obitelji, a ona je predlagala da to bude netko iz njene obitelji s čime se nije složio. Predlagala je prijateljicu koja živi 5 min udaljenosti, no nju i drugu prijateljicu je blokirao. Blokirao je i osobu koja im je dolazila čistiti stan, a unatrag mjesec dana i njezinu majku. Iskazala je da je nudio čovjeka kojeg nije nikada prije vidjela, ali i da joj je sada zapravo svejedno i neka on predloži neku osobu jer je njoj teško opterećivati brata koji živi na drugom kraju grada te ako misli da mu je neslaganje s njenim prijedlogom oko osoba samo izgovor da ne viđa i da ne pita za dijete. Posebno upitana da predloži osobu koja bi bila osoba od povjerenja i mogla biti posrednih u preuzimanju djeteta je navela da može predložiti svoju prijateljicu koja živi blizu, CĐ, [adresa] jer dijete poznaje samo njenu obitelj i njezine prijateljice. Na upit je navela da dijete pohađa jaslice "Čarobna šuma", Buzin, Buzinski prilaz 33 i da je do sada mjesto preuzimanja i predaje djeteta bilo ispred Osnovne škole Borovje, a da to može biti i vrt ispred njezinog stana. Na upit punomoćnice predlagatelja je iskazala da nije pristala na osobe koje je otac nudio za preuzimanje djeteta jer je, kada je otišao, u kompjuteru pronašla poruke s vrlo negativnim komentarima o njenoj djeci koje je izmjenjivao sa svojom obitelji. Njegova prijatelja nije nikada vidjela niti ga je ikada spominjao te je navela kako smatra da je ta osoba plaćena za potrebe ovog postupka. Upitana da li je tražila od supruga davanje kakve izjave navela je da je i da je te da to traži i sada jer je teško funkcionirati bez potrebne suglasnosti. Skoro su izgubili mjesto u vrtiću jer nije želio dostaviti potrebne potvrde vrtiću, odnosno presliku osobne te je rekao da neće pristati dok ne vidi dijete. Upitana dalje da li je od donošenja mjera opreza otac predlagao da preuzme dijete u vrtiću, iskazala je da je i da se ona s time suglasila.

8. Na ročištu od 08. svibnja 2025. je punomoćnica predlagatelja predložila da protustranka odredi osobu od povjerenja koja će biti prisutna primopredaji djeteta, slijedno čemu je protustranka navela kako predlagatelj živi na adresi koja je manje od 100 metara udaljena od njene adrese stanovanja; da predlaže da osoba od povjerenja bude prijatelj od supruga RĐ, koji nema svoje djece i njezina prijateljica CĐ, kao i da mjesto preuzimanja i predaje bude ispred glavnog ulaza ispred Osnovne škole Borovje. Nastavno na tako iznesene navode protustranke, predlagatelj je u podnesku od 09. svibnja 2025. naveo kako je suglasan da osoba koja će biti prisutna primopredaji djeteta bude CĐ i da se primopredaja odvija na način kako protustranka predlaže, isrped glavnog ulaza Osnovne škole Borovje.punomoćnica predlagatelja je navela da se o potonjem prijedlogu ne može samostalno očitovati i da mora provjeriti sa svojom strankom, no do dana nastanka predmetnog rješenja očitovanje o istome nije dostavila sudu.

8.1. Stručni tim Zavoda je u podnesku od 13. svibnja 2025. podržao usklađene stavove roditelja glede mjesta preuzimanja djeteta. U preostalom su dijelu ostali kod ranije danog prijedloga i mišljenja.

9. Iz rezultata tako provedenog dokaznog postupka slijedi da su ovdje stranke bile u braku od 03. studenoga 2023. u kojem je 28. veljače 2024. rođena mlt. EĐ. Faktična bračna zajednica stranaka je prestala u siječnju 2025., kada je otac odselio iz do tada zajedničke adrese stanovanja i stana u vlasništvu majke na adresi [adresa], a mlt. dijete EĐ je ostala stanovati s majkom i polusestrama. Rezultati dokaznog postupka ukazuju da je odnos supružnika i ranije bio narušen, što je ujedno i razlog međusobnog odvajanja, no do poremećaja u obiteljskoj dinamici dolazi po izvršenoj prijavi majke spram oca za nasilje u obitelji. Prema sadržaju mišljenja Zavoda, protiv oca i ovdje predlagatelja ĐĐ je po prijavi majke Zavodu dana 29. siječnja 2025. i slijedno tome policiji, u tijeku kriminalističko istraživanje zbog kaznenih djela Povreda djetetovih prava na štetu djece protustranke ĆĐ iz ranije emocionalne zajednice, mlt. TĐ i mlt. JĐ i Nasilje u obitelji na štetu protustranke ĆĐ. Ocu i ovdje predlagatelju su tada rješenjem Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KPz-DO-57/25 od 29. siječnja 2025. izrečene mjere opreza i to zabrane približavanja na razdaljinu manju od 100 m, zabrane uspostavljanja izravne ili neizravne veze te zabrane uhođenja i uznemiravanja žrtve u odnosu prema ĆĐ te mlt. JĐ i ŽĐ, djeci majke iz ranije emocionalne veze. Mjere opreza su određene dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude ili do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora ako ista bude izrečena te su i nadalje na snazi. Premda prosudba bića navedenih kaznenih djela nije u dosegu postupanja ovoga suda, za potrebe ovoga postupka se navodi kako iz spisu priloženog rješenja OKDO proizlazi da je u „kaznenoj prijavi oštećena ĆĐ detaljno iznosila o narušenim odnosima sa suprugom ĐĐ s kojim ima jedno dijete, a osim toga ima još dvoje djece s bivšim partnerom. Navodi da ju suprug učestalo od sredine 2023. psihički zlostavlja govoreći joj da je luda, da se treba liječiti, da je niš koristi, da ju država plaća da čuva djecu te da će napraviti sve da joj uzme dijete, a sve to učestalo čini u prisutnosti djece. Također isti je tjedan dana prije ove prijave nazvao policiju i rekao da je suicidalna, no ona je samo pod velikim stresom i strahom od ĐĐ i njegovog psihičkog zlostavljanja. Također je bio psihički nasilan prema njoj 28. siječnja 2025. kada je tražila pomoć oko čuvanja zajedničkog djeteta, pri čemu ju je psovao i vrijeđao te je bio vulgaran, a u prilog svojih tvrdnji priložila je nalaz psihijatra iz kojeg proizlazi da je njezino stanje odraz psihičkog zlostavljanja“. Sve navedeno dio je stranačkih navoda protustranke i pri razgovoru sa stručnim osobama Zavoda i samog iskaza protustranke pred ovim sudom, u odnosu na koji dio navoda protustranke se predlagatelj u iskazu nije želio očitovati. Utvrđenje je suda temeljeno na iskazu stranaka i ocjeni njihova iskaza te mišljenju Zavoda da je i ranije narušeni odnos stranaka od vremena izricanja mjera opreza dodatno narušen do mjere da je involvirao i treće osobe koje su uslijed izrečenih mjera opreza bili posrednici pri preuzimanju djeteta te se posredno prenosi i na samo dijete. Osobni odnosa oca i djeteta su se od izricanja mjera opreza ostvarivali neredovito i sporadično, radi čega je otac i zatražio reguliranje istih privremenom mjerom. Između stranaka nije prijeporno da će mlt. EĐ stanovati s majkom, što se prema mišljenju Zavoda i utvrđenju ovoga suda i utvrđuje najboljim interesom djeteta. Mlt. dijete je naime u dobi od 16 mjeseci i izrazito privrženo majci kao primarnom skrbniku. Premda je otac u iskazu iznosio da je on bio taj koji je u svemu brinuo za dijete od vremena djetetova buđenja, dok je majka za to vrijeme „bila doma“, pri prosudbi iskaza obiju stranaka, sud poklanja vjeru iskazu majke „da je EĐ od početka bila njezina briga“ i da je upravo ona preuzimala glavninu skrbi za dijete i u tu svrhu koristila porodiljnji dopust. I dok iskaz oca stavlja primat na vlastitu skrb za dijete, iskaz majke ne odriče da je otac bio prisutan („ne mogu reći da se loše brinuo o djetetu“), no ukazuje i kako je otac radio u uredu, odlazio na putovanja i sl. što od strane protivne strane nije osporeno. Stoga je u dijelu odluke o mjestu stanovanja djeteta odlučeno kao u točki I. izreke.

9.1. Prijepor stranaka u ovome postupku je u opsegu osobnih odnosa. Majka ne osporava potrebu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i oca, no protivi se očevu prijedlogu da dijete spava kod oca s utorka na srijedu i svaki drugi vikend od petka do ponedjeljka ujutro. Dodatno tome, otac predlaže da mlt. dijete s njim provodi i polovicu srpnja te polovicu kolovoza i dio božićnih te novogodišnjih praznika, čemu se majka protivi.

9.2. Pri prosudbi zahtjeva stranaka u ovome dijelu sud polazi od toga da u situaciji odvojenog roditeljstva mlt. dijete ima pravo na skrb obaju roditelja i ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje (čl. 84. st. 3. i 4. Obiteljskog zakona – „Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje ObZ, ali i Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" - MU, broj 1/10). Potonje je i dio prava na obiteljski život. Sud je također cijenio dob djeteta, razvojne potrebe djeteta i vrstu odnosa roditelja kao partnera.

9.3. Mlt. dijete EĐ je niske kronološke dobi (rođena **.**.2024.). Prema Komentaru Obiteljskog zakona autorice SĐ, I. Knjiga, Zagreb, 2022., str. 468, za djecu razvojne faze koja odgovora dobi mlt. EĐ je najvažnije razvijanje stabilnog privrženog odnosa s osobom koja primarno skrbi o djetetu obzirom je primarni skrbnik taj koji pruža djetetu osjećaj sigurnosti, konzistentnosti, emocionalne bliskosti i odgovara na potrebu djeteta za ugodom i njegom. „Većina stručnjaka savjetuje organizaciju života djeteta ove najmlađe dobne skupine s jednim roditeljem koja će biti konzistentna i istovremeno omogućavanje uključivanja drugog roditelja u život djeteta čestim i kraćim kontaktima (Ć, 2014; 7-10; E, 2004: 178-181). Cijeneći stoga dob djeteta i njezine razvojne potrebe kako su ranije navedene te cijeneći da je odnos roditelja izrazito konfliktan i dodatno otežan izrečenim mjerama opreza koje za svrhu imaju zaštitu integriteta majke djeteta spram oca, ovaj sud u cijelosti prihvaća dano mišljenje Zavoda kako u ovaj razvojnoj fazi djeca, a uz njihovu vezanost za primarnog skrbnika u svakodnevnoj brizi i skrbi, ovdje majku, prirodno pokazuju snažnu potrebu za rutinom, stabilnošću i emocionalnom sigurnosti koje proizlaze upravo iz kontinuiranog kontakta s primarnom figurom privrženosti te kako bi prespavljivanje djeteta kod oca moglo narušiti osjećaj sigurnosti djeteta i izazvati emocionalnu nesigurnost uslijed još nerazvijenih mehanizama samoregulacije i još uvijek nesposobnosti separacije od primarnog skrbnika. U prilog navedenom je i iskaz majke i ovdje protustranke da je mlt. EĐ nakon noći provedene s ocem po povratku k njoj „tražila fizički kontakt i nije se skidala s nje“. U takvim okolnostima sud je prihvatio prijedlog stručnog tima Zavoda da se osobni odnosi djeteta i oca ostvaruju utorkom i četvrtkom u vremenu od preuzimanja djeteta iz vrtića (Buzin) u 16:00 do 19:00 sati, svaku drugu subotu i nedjelju od 10:00 do 19:00 sati te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan od 10:00 do 19:00 sati, pri čemu je u okolnostima izrečenih mjera opreza i uz sporazum stranaka, u dane kada dijete nije u vrtiću, kao mjesto preuzimanja i vraćanje djeteta određen ulaz Osnovne škole Borovje putem zajedničke osobe od povjerenja. Premda su se stranke uz prethodne prijepore glede osobe od povjerenja usuglasile da isto bude prijateljica protustranke CĐ, sud istu nije poimenice navodio u odluci obzirom imenovana za potrebe ovog postupka nije kontaktirana od stranaka, niti Zavoda, niti je to predloženo sudu te nisu poznate njezine osobne okolnosti i uopće mogućnost preuzimanja uloge posrednika u odnosu ovih stranaka. Iz stanja spisa slijedi da se stranke u ranijem tijeku postupka pred Zavodom nisu mogle dogovoriti oko te osobe. Prijedloge osoba od strane oca je odbijala majka i suprotno te su se u konačnici usuglasili oko majke i brata protustranke, koje je prema navodima protustranke, kao i sve njezine prijatelje, otac blokirao. U tom smislu je na strankama da pojedinačno dogovore sa imenovanom CĐ ili kojom drugom osobom te uz posredovanje Zavoda hoće li ta osoba doista biti njihova osoba od povjerenja. Za navesti je i da sud ne prihvaća navode oca kako tako predloženi opseg osobnih odnosa ograničava način i kvalitetu njegova vremena s djetetom. To stoga što kvaliteta provedenog vremena nije u zavisnosti s količinom tog vremena, a dodatno tome, na ocu je kao roditelju koji će s djetetom ostvarivati osobne odnose da pridonese emocionalnoj stabilnosti i sigurnosti djeteta. Stoga je primjenom odredbe čl. 536. st. 1. ObZ odlučeno kao u točki I. i II. izreke.

10. Prema odredbi čl. 537. ObZ-a privremene mjere radi uzdržavanja djeteta sud određuje po službenoj dužnosti, a kako se prema odredbi čl. 538. st. 2. ObZ-a smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese budući da se uzdržavanje određuje u korist djece, to su ispunjeni uvjeti iz st. 1. toga članka jer aktualno, sukladno odredbi čl. 288. ObZ-a i uslijed ovom mjerom privremeno reguliranog odnosa stranaka, je otac i ovdje protustranka u obvezi uzdržavati djecu.

10.1. Predlagatelj je u ovome postupku predložio da za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od 300,00 EUR, dok protustranka za uzdržavanje potražuje iznos od 600,00 EUR, navodeći da iznos predložen od oca on potroši u jednom danu (navodi s ročišta od 08. svibnja 2025.).

10.2. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25) minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom je za dijete dobi od 6 godina 224,00 EUR.

10.3. Iz izviješća Zavoda slijedi da je otac ĐĐ završio srednju školu za zanimanje trgovca i zaposlen je u Aneo Travel d.o.o., koje je društvo prema izvodu iz sudskog

registra(https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_ MBS: [matični broj subjekta] 7936) osnovano 09. siječnja 2025. te mu je predlagatelj osnivač i direktor. Sjedište društva je u Novom Vinodolskom. Nadalje, otac prema vlastitim navodima iznesenim u Zavodu ostvaruje plaću od 900,00 EUR za osmosatno radno vrijeme i stanuje kao podstanar u stanu na adresi [adresa], koji je stambeni prostor u svemu adekvatan za stanovanje. Prema iskazu predlagatelja s ročišta, stan je površine 55,00 m2 i najam plaća 900,00 EUR mjesečno, uz režije 55,00 EUR mjesečno. Plaća od 1.000,00 EUR prema iskazu je direktorski minimalac, a društvo se bavi uslugom iznajmljivanja u turizmu. Osim plaće druge imovine nema. Njegove mjesečne potrebe s osnova hrane, higijene, odjeće i obuće su između 500,00 do 600,00 EUR te je zdrava i radno sposobna osoba koja nema obvezu uzdržavanja druge djece. Upitan o zadovoljavanju potreba svoje egzistencije obzirom prema iskazu njegove potrebe prelaze iznos primanja, iskazao je da je posudio 10.000,00 EUR od obitelji.

10.4. Iz iskaza majke ĆĐ je utvrđeno da s mlt. EĐ i mlt. JĐ te mlt. ČĐ stanuje u vlastitom stanu površine 120 m2 na adresi prebivališta. Kredit za stan plaća 500,00 EUR, a režije su između 300,00 i 400,00 EUR. Na hranu, higijenu, obuću i odjeću za mlt. EĐ mjesečno potroši između 200,00 do 300,00 EUR, a vrtić je dodatnih 200,00 EUR. Tako iskazane troškove punomoćnica predlagatelja nije osporila.

10.5. Temeljem tako opisanih troškova sud je ocijenio ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na trošak stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o zdravlju, iznosom od oko 600,00 EUR mjesečno.

10.6. Cijeneći iskaz protustranke i činjenicu da njegovi troškovi prelaze njegove prihode, pri čemu nije dokazao da egzistenciju zadovoljava posudbama novaca od obitelji; da prema iskazu protustranke, koje punomoćnica predlagatelja nije osporila, isti putuje na utakmice u inozemstvo (Španjolska, Francuska), sud smatra da predlagatelj kao obveznik uzdržavanja za potrebe privremene mjere i bez ugroze za svoju egzistenciju može za mjesečno uzdržavanje mlt. EĐ doprinositi mjesečni iznos od 400,00 EUR. Na plaćanje navedenog iznosa ga je sud obvezao od dana donošenja sudske odluke i do svakog 15. - tog u mjesecu te u slučaju zakašnjenja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka III. izreke).

11. Odluka iz točki IV., V. i VI. izreke temelji se na odredbi čl. 532 i 535. ObZ.

U Zagrebu, 11. lipnja 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA

1. pun. predlagatelja uz podnesak Zavoda od 13.5.25.

2. pun. protustranke uz podnesak Zavoda od 13.5.25. i podnesak predl. od 09.05.2025.

3. posebnoj skrbnici uz podnesak Zavoda od 13.5.25. i podnesak predl. od 09.05.2025.

4. HZSR, PU Pešćenica