REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6031/2023
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca : Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice MŠ, koju brane odvjetnici iz odvjetničkog ureda Jugoslav Puran iz Bjelovara, zbog prekršaja iz čl.118. st.1. toč.5. Zakona o carinskoj službi (Narodne novine, broj : 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19.), odlučujući o žalbi okrivljenice MŠ, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 26. svibnja 2023., KLASA : 413-01/22-26/2745, URBROJ : 513-02-3002/12-23-18, na sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
- I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenice MŠ, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci i odluci o kazni na način da je okrivljenica MŠ djelom činjenično opisanim u izreci pobijanog rješenja o prekršaju počinila prekršaj iz čl.118. st.4. u svezi čl.118. st.1. toč.5. Zakona o carinskoj službi (Narodne novine, broj : 68/13., 30/14., 116/16., 39/19., 98/19., 155/23., 36/24.), te joj se izriče novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisućudvjesto) eura, koju je okrivljenica dužna uplatiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
- II. U ostalome dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice MŠ i u preostalome pobijanome, a nepreinačenom dijelu potvrđuje se pobijano rješenje o prekršaju.
III. Ako okrivljenica MŠ plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 90 dana od primitka ove presude, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
IV. Okrivljenica je dužna platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga Suda u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 90 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o prekršaju okrivljenica MŠ je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.400,00 eura / 18.082,80 kuna, zbog prekršaja iz čl.118. st.1. toč.5. Zakona o carinskoj službi, pobliže opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja o prekršaju.
2. Istim je rješenjem o prekršaju okrivljenica obvezana na uplatu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv tog rješenja okrivljenica je putem branitelja pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni te u bitnome navodi kako je činjenični opis djela iz rješenja suprotan činjenicama utvrđenim u postupku budući se događaj zbivao u mjestu Gudovac, a ne Gudovec, zatim da okrivljenica proglašena krivom u statusu fizičke osobe, a što nije mogla biti obzirom da je ona odgovorna osoba pravne osobe ASPEKT d.o.o. kod koje je obavljen nadzor poslovanja, da poduzete radnje nisu zakonite budući je za pregled torbice trebao nalog suda te da je kazna previsoka i odmjerena uz paušalne navode okolnosti iz čl.36. Prekršajnog zakona.
4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Razmatrajući predmet i ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju u smislu odredbe čl.202. st.1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj : 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da nije nastupila zastara prekršajnog progona, te da nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz čl.195. st.1. toč.6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
6.1. Međutim, budući da je dana 2. travnja 2024., nakon počinjenja inkriminiranog prekršaja i donošenja pobijanog rješenja, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“ broj: 36/24.), koji za ovaj prekršaj u odnosu na okrivljenicu sada propisuje nešto blažu novčanu kaznu, od one koja je bila propisana u vrijeme njegovog počinjenja, ovaj Sud je po službenoj dužnosti, radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava, djelo okrivljenice pravilno pravno označio, kao u točki I. izreke ove presude.
7. Na temelju provedenog prekršajnog postupka, a naročito obrane okrivljenice, iskaza svjedoka i izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, Vijeće za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske osnovano je proglasilo okrivljenicu krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret, a za odluku o krivnji dalo je valjane razloge o odlučnim činjenicama, koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
8. Okolnosti koje navodi žaliteljica, nisu u konkretnom slučaju takvog značaja da bi se okrivljenica mogla ekskulpirati za počinjeni prekršaj. Dakle, u potpunosti se potvrđuje pravilnost odluke Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, koje je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju pravilno i točno utvrdio činjenično stanje uz isticanje dokaza temeljem kojih se pojedine činjenice imaju smatrati dokazanima i uz pravilnu primjenu materijalnih propisa.
9. Pobijana odluka ima sukladno čl.185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja navoda obrane okrivljenice, kao i provedenih dokaza. Ista se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, te u rješenju o prekršaju ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga rješenja i sadržaja optužnog prijedloga, a Vijeće za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave je jasno i nedvosmisleno obrazložilo svoj zaključak o krivnji.
10. Sukladno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju Vijeće za prekršaje je pravilno svoje saznanje o djelu zasnovalo na ocjeni u postupku izvedenih dokaza, te u zakonito i ispravno provedenom postupku pravilno utvrdilo činjenice koje su odlučne za donošenje ispravne odluke glede prekršaja koji je okrivljenici stavljen na teret, za svoja činjenična utvrđenja dalo valjane i prihvatljive razloge u skladu s izvedenim dokazima i bez međusobnih proturječja, dok navodi žalbe ne upiru na postojanje novih činjenica u smislu čl.193. st.5. Prekršajnog zakona kojima bi doveo u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke.
11. Što se tiče žalbenog navoda o utvrđenju pogrešnog mjesta počinjenja prekršaja, valja reći kako se radi o grešci u pisanju, a ne pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.
12. Sukladno odredbi čl.13. st.1. Zakona o carinskoj služni (Narodne novine, broj : 68/13., 30/14., 116/16., 39/19., 98/19., 155/23. 36/24.) propisano je da pri obavljanju poslova carinske službe ovlašteni carinski službenik ima ovlasti propisane ovim i drugim zakonima te sukladno odredbi čl.14. st.1. te su ovlasti između ostaloga i pregled osoba (toč.8) kao i pregled robe (toč.9.). U čl.43. Zakona je propisano kako ovlašteni carinski službenik može radi provođenja nadzora obaviti pregled osobe, a taj pregled obuhvaća pregled svega što osoba nosi na tijelu ili uza se. Čl.44. istoga Zakona propisuje da ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora obaviti pregled robe te još valja spomenuti i odredbu čl.45. toga Zakona koja propisuje da nadzirane i druge osobe zatečene na mjestu nadzora su dužne ovlaštenom carinskom službeniku omogućiti nesmetani pregled robe.
13. Dakle, uvažavajući sve naprijed navedeno neprijeporno je kako ovlašteni carinski službenici nisu prekoračili svoje dopuštene ovlasti, a žalbeni su navodi i u tom dijelu neosnovani.
14. Što se pak tiče žalbenog pozivanja na pogrešan status kažnjavanja okrivljenice, žaliteljici treba napomenuti kako je ona bila dužna tijekom nadzora omogućiti ovlaštenim carinskim službenicima neometano utvrđivanje činjeničnog stanja predajom na uvid sporne torbice koju je tada imala pričvršćenu oko pojasa, dakle postupiti po naredbi ovlaštene osobe, a budući je to činila osobno, nema taj čin veze sa prekršajem kojeg bi počinila pravna i njena odgovorna osoba.
15. Međutim, razmatrajući odluku o kazni u smislu navoda žalbe, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da Vijeće za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske tek paušalno navodi da je novčana kazna odmjerena uz uvažavanje okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, ne konkretizirajući pri tom na strani okrivljenice niti jednu olakotnu ni otegotnu okolnost, te je zbog toga izreklo previsoku novčanu kaznu, što se osnovano ističe u žalbi.
16. Obzirom da prilikom odmjere kazne nije uopće cijenjena okolnost nekažnjavanosti te uvažavajući protek vremena od počinjenja prekršaja kao i činjenicu da je za inkriminirani prekršaj u vrijeme njegova počinjenja bila propisana novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 100.000,00 kuna (398,17 do 13.272,28 eura), dok je 2. travnja 2024. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“ broj 36/24.) koji sada za to djelo propisuje novčanu kaznu u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura, dakle, računajući prema fiksnom tečaju konverzije 7.534,50 ista je sada propisana u nešto blažem iznosu nego ranije, ovaj je Sud uvažavajući navedene okolnosti, kao i načelo primjene blažeg propisa (čl. 3. stavak 2. Prekršajnog zakona), preinačio odluku o kazni, smatrajući da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, te da će se ubuduće kloniti počinjenja ovakvih i sličnih prekršaja.
17. Ovaj Sud smatra da je tako izrečena kazna primjerena prekršajnoj sankciji, te da će se njenim izricanjem ostvariti kako opća tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija.
18. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona, propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenica u roku od 90 dana od primitka ove presude plati dvije trećine ukupne novčane kazne izrečene ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
19. Odluka o troškovima postupka također je utemeljena na zakonu.
20. Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, to je temeljem odredbe čl.138. st.2. toč.3c. Prekršajnog zakona, okrivljenica dužna naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovoga Suda u iznosu od 50,00 eura, u roku od 90 dana od primitka ove presude. Visina troškova je odmjerena sukladno odredbi čl.139. st.3. Prekršajnog zakona, obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenice.
21. Obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci.
22. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu 11. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća :
, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave u 5 otpravaka : za spis, okrivljenicu, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
