Poslovni broj: 6 Gž Ovr-156/2023-2

1

 

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. B. d.d., Z., OIB: ..., protiv prvoovršenika Ž. K., iz Č., OIB: ... i drugoovršenice D. S., iz Ž., OIB: ..., radi namirenja novčane tražbine ovrhom općenito na imovini ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-2342/2023-5 od 26. srpnja 2023., 25. kolovoza 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja A. B. d.d., Z. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-2342/2023-5 od 26. srpnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenim rješenjem je odlučeno:

"Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja A. b. d.d., iz Z., OIB: ... podnesen ovom sudu 11. svibnja 2023. protiv 1. ovršenika Ž. K., iz Č., OIB: ... i 2. ovršenice D. S., iz Ž., OIB: ..., odbija se kao neosnovan."

2. Protiv citiranog rješenja ovrhovoditelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi daje odredbom čl. 313. Zakona o obveznim odnosima propisano da smrću dužnika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dužnika. Odredbom čl. 4. st. 4. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se nasljedno pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju nasljednici su preuzeli i ostaviteljeve obveze imovinske prirode s obzirom da je dugovanje postojalo u času smrti te za tu obvezu nasljednici odgovaraju kao i korisnik kredita. Stoga rješenje o nasljeđivanju predstavlja pravnu osnovu na temelju koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika te shodno tome nema obvezu svoje pravo prethodno ostvarivati u parničnom postupku, što proizlazi iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž Ovr-212/2022-3 od 20. rujna 2022. Predlaže ukinuti predmetno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te u ponovljenom postupku donijeti rješenje o ovrsi, sve uz naknadu troškova ovrhovoditelju.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovrhovoditelj ne konkretizira žalbeni razlog bitne povrede postupka, a ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 70/19. i 80/22.; dalje ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17. i 131/20.; dalje OZ), na bitne povrede odredaba (ovršnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene.

6. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv označenih ovršenika jer je u vjerodostojnoj ispravi – izvodu iz ovjerenih poslovnih knjiga kao dužnik naznačena B. S., uz prijedlog je dostavljeno rješenje o nasljeđivanju broj O-1083/21 od 3. kolovoza 2021. prema kojem su nasljednici iza pok. B. S., Ž. K. i D. S., a s obzirom na to da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje sud može odrediti ovrhu protiv nasljednika ovršenika na temelju vjerodostojne isprave, već samo na temelju ovršne isprave u odnosu na ovršenika, nema uvjeta za donošenje rješenja o ovrsi u odnosu na ovršenike kao nasljednike dužnika B. S.. Svoje pravo ovrhovoditelj može ostvariti u parničnom postupku u kojem će svoju tražbinu dokazivati izvodom iz ovjerovljenih poslovnih knjiga o postojanju duga te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju u odnosu na nasljednike.

7. Prema odredbi čl. 31. st. 1. OZ vjerodostojna isprava je, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata. Prema stavku 2. toga članka vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

7.1. Odredbom čl. 32. st. 1. OZ je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

7.2. Odredba stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik (st. 2.).

8. Citirane odredbe o prijenosu tražbine ili obveze odnose se samo na osobe koje nisu označene kao vjerovnici, odnosno dužnici – u ovršnoj ispravi na temelju koje se predlaže ovrha, dakle ne i vjerodostojnoj ispravi iz čl. 31. st. 1. OZ. Ovo stoga jer sama vjerodostojna isprava predstavlja osnovu za ishođenje ovršne isprave (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje sadrži nalog za plaćanje) protiv osobe na koju se ta isprava odnosi, a koja je u konkretnom slučaju preminula. Slijedom toga, po mišljenju ovoga suda, na temelju vjerodostojne isprave u kojoj je naznačeno dugovanje preminule pravne prednice ovršenika i rješenja o nasljeđivanju iza njene smrti, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave od strane javnog bilježnika ili suda protiv ovršenika (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju broj Gž Ovr-548/15-2 od 7. rujna 2016. te Županijski sud u Šibeniku u rješenjima broj Gž-440/2021-2 od 10. svibnja 2021. i Gž Ovr-40/2023-2 od 20. veljače 2023.).

9. Što se tiče pozivanja ovrhovoditelja na rješenje Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž Ovr-212/2022-2 od 20. rujna 2022., u kojem je navedeno da rješenje o nasljeđivanju jest pravni osnov, temeljem kojega ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika te svoje pravo ne mora prethodno ostvarivati u parničnom postupku, valja istaći da je isti sud u kasnijem rješenju, broj Gž Ovr-287/2022-3 od 31. siječnja 2023. zauzeo pravno shvaćanje da s obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen na temelju vjerodostojne isprave nema mjesta primjeni čl. 32. st. 2. OZ, odnosno nema mogućnosti prijenosa obveze te da ovrhovoditelj ne može protiv ovršenika pokrenuti ovršni postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave – ovjerenog izvoda iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja, već mora u posebnom parničnom postupku dokazati osnovu i visinu svoje tražbine prema ovršenicima te nakon eventualnog dobivanja ovršne isprave pokrenuti protiv njih ovršni postupak na temelju ovršne isprave.

10. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

 

U Zadru 25. kolovoza 2023.

 

 

Sudac

 

Igor Delin, v.r.