Poslovni broj: UsI-1330/2024-13
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje Marijane Vidaković kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Ivanu Acalinoviću, odvjetniku u Visu, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe pod 1) ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Juri Grbavcu, odvjetniku u Splitu i 2) VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi poništenja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne i usmene rasprave zaključene 28. svibnja 2025. u godine u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresiranih osoba pod 1 i 2, dana 11. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23-26/53, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 16. travnja 2024.,
r i j e š i o j e
I. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora isplati zainteresiranoj osobi pod 1) iznos od 1.250,00 eura na ime naknade troškova upravnog spora.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika poništeno je rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-02/12-10/217, URBROJ: 2181/1-11-09/1-22-0008 od 14. listopada 2022. izdano od strane Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis a kojim je ozakonjena završena, poluugrađena , manje zahtjevna zgrada, stambene namjene, najveće tlocrtne veličine: 23,00 m x 10,06 m visina: prizemnica, pokrivena sa dva dvostrešna krova, građevinske bruto površine: 231,38 m2, visina višeg vijenca: 4,36 m, odnosno sljemena 6,11 m u odnosu na kotu uređenog terena uz zgradu, koja sadrži dvije funkcionalne jedinice: dva stana, izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način kako je to prikazano snimkom izvedenog stanja izrađenom od strane Ureda ovlaštenog inženjera 2 građevinarstva Anto Krstanović, Hercegovacka 100, Split, OIB: 36514632089, ovlašteni inženjer građevinarstva PĆ, dipl. ing. grad., ovlaštenje broj: G 3535, oznake projekta: TD -25/17 iz rujna 2017. godine i na geodetskom snimku izrađenom od strane tvrtke ,,Geo arcus 3d" d.o.o. iz Splita.
2. Tužiteljica u tužbi navodi kako je rješenje tuženika u cijelosti nezakonito jer ne postoje zakonski razlozi za poništenje prvostupanjskog rješenja, odnosno razlozi koji se navode u obrazloženju pobijanog rješenja nemaju uporišta u pozitivno-pravnim propisima koji uređuju predmetnu materiju. Ističe kako pogrešno tuženik drži da činjenica što se u arhitektonskom snimku izvedenog stanja navodi da je podnositelj zahtjeva uz tužiteljicu i Grad Komiža, a da spisu ne prileži očitovanje, odnosno zahtjev Grada Komiže, predstavlja povredu čl. 12. St.2. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zakona zbog koje bi trebalo poništiti rješenje. Nadalje, drugostupanjsko tijelo u pobijanom rješenju navodi kako su na stranici 20. snimke izvedenog stanja navedeni podaci o podijeli predmetne zgrade s obzirom na navodno vlasništvo Obitelji BĆ i [adresa], a koji navodi su suprotni zemljišnoknjižnom stanju, u koje je drugostupanjsko tijelo samoinicijativno izvršilo uvid. Tužitelj ističe kako je tuženik prekoračio svoje zakonske ovlasti kada je uopće samoinicijativno izvodilo dokaze, odnosno vršilo uvid u zemljišnoknjižno stanje, bez da je takav zahtjev postavljen u žalbi povodom koje je odlučivalo. Osim toga, a glede vlasništva nad predmetnim nekretninama, tužiteljica navodi kako je čl. 32 Zakona o postupanju izričito propisano kako rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena, pa stoga bilo kakav navod o vlasništvu eventualno sadržan u takvom rješenju ne može imati stvarnopravnih učinaka. Nigdje u zakonu se ne spominje da rješenje o izvedenom stanju ne smije sadržavati tvrdnje ili navode o vlasništvu, već da takve, ako i postoje, ne mogu utjecati na vlasničkopravne odnose, te stoga gore navedeni razlog drugostupanjskog tijela nema utemeljenja u zakonu. U konačnici, drugostupanjsko tijelo navodi kako ne može prihvatiti kao pravilno utvrđenom navodnu činjenicu da u konkretnom slučaju nije ispunjen eliminacijski uvjet iz čl. 6. st. 3. toč. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prema kojem se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena:- na međi sa drugom građevnom cesticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili „istak“ koji prelazi na drugu građevnu cesticu), a to stoga što drugostupanjsko tijelo smatra kako u konkretnom slučaju postoji očiti pomak prikaza predmetne zgrade na „dof5/2011“ u odnosu na preklop s prikazom katastarskih cestica (jer bi se po preklopu zgrada nalazila ina 116512 k. o. [katastarska općina], a po spisu priloženom geodetskom snimku ista se ne nalazi na navedenoj cestici), pa stoga da nije moguće utvrditi je li ista izgrađena na međi jer je prvo potrebno točno utvrditi poziciju zgrade u prostoru u odnosu na katastarske čestice, a koje utvrđenje nije priloženo spisu u smislu dokumenta izrađenog od ovlaštenog inž. geodezije i ovjereno od istog. Tužiteljica ističe kako i ovdje tuženik samoinicijativno, vrši „preklop“ javno objavljenog katastarskog stanja sa satelitskom snimkom predmetne zgrade, pritom potpuno zanemarujući da spisu predmeta prileže geodetska snimka izrađena i ovjerena od ovlaštenog inženjera geodezije, koja predstavlja dokaz na kojeg drugostupanjsko tijelo nije dalo nikakvog odgovora glede prihvaćanja ili razloga neprihvaćanja istog. Iz dokumentacije priložene spisu, izrađene od ovlaštene osobe, evidentno je kako ne postoji eliminacijski uvjet iz čl. 6. st. 3. toč. 1. Zakona o postupanju, pa je stoga i ovaj razlog iz za donošenje drugostupanjske odluke pogrešan odnosno nema uporišta u zakonu. Tužiteljica ističe kako je donošenju prvostupanjske te pobijane drugostupanjske već prethodio jedan prvostupanjski, drugostupanjski te postupak po upravnom sporu, odnosno da je predmetno prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovljenom postupku. U prvom prvostupanjskom postupku je doneseno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/l- 361-03/14-01/6856, URBROJ: 403-02-2-3/0125-19-31 od 17. siječnja 2019. godine koje je rješenje u prvom drugostupanjskom postupku po žalbi gore navedene KĆ KLASA: UP-II-361-05/19-16/443, URBROJ: 531-09-2-19-3 od 27. svibnja 2019. godine poništeno i vraćeno prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak radi točno određene povrede; propusta provođenja ponovnog očevida u smislu odredbe čl. 16 Zakona o postupanju, za koju je naloženo da se u ponovljenom postupku ispravi. Protiv navedenog drugostupanjskog rješenja je zainteresirana osoba, ovdje podnositeljica KĆ pokrenula upravni spor u kojem je od upravnog suda zatražila da se navedeno rješenje poništi, podredno da se odbaci zahtjev BĆ za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade. Navedeni sudski postupak je vođen pred Upravnim sudom u Splitu te okončan pravomoćnom presudom pod poslovnim brojem Uslgr-278/2019 od 21. studenog 2019. godine. U toku navedenog postupka sud je ispitao zakonitost kako drugostupanjskog tako i prvostupanjskog upravnog rješenja te je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. U obrazloženju navedene presude Upravni sud u Splitu izričito navodi kako "tuženik nije imao razloga u žalbenom postupku odbiti zahtjev zainteresirane osobe za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, niti izvan razloga zbog kojih je poništio prvostupanjsko rješenje isto poništiti iz bilo kojih drugih razloga, pa tako i onih na koje se tužiteljica neosnovano poziva u svojoj tužbi“. Predlaže poništiti osporeno rješenje i odbiti žalbu zainteresiranih osoba kao neosnovanu.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu između ostalog naglasio kako u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju pobijanog akta, slijedom čega je predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.
4. Zainteresirana osoba pod 1) u odgovoru na tužbu ističe kako je tuženik pravilno uočio i definirao sve propuste prvostupanjskog tijela kod donošenja rješenja o izvedenom stanju, jer je nedvojbeno da tužiteljica nije vlasnica predmetne zgrade, jednako kao što vlasnikom nije niti Grad Komiža. Predmeta zgrada je, ističe zainteresirana osoba pod 1, sagrađena ne samo na čestici tužiteljice, već i na drugim česticama, odnosno nalazi se na međi s drugim česticama, pa je stoga pravilno tuženik dao uputu prvostupanjskom tijelu o potrebi dopune geodetskog snimka, za provođenjem geodetskog vještačenja te za utvrđivanjem da li je u konkretnom slučaju ispunjen eliminacijski kriterij iz čl. 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zainteresirana osoba nadalje ističe kako tužiteljica nema pravni interes za vođenje postupka ozakonjenja cijelog objekta jer ona koristi samo dio tog objekta i to onaj anagrafske oznake 12, dok preostali dio objekta niti koristi niti ima pristupa u isti.. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.
5. Zainteresirana osoba pod 2) nije sudu dostavila odgovor na tužbu premda uredno pozvana rješenjem od 10. veljače 2025.
6. U sporu je održana rasprava 28. svibnja 2025. godine, čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/2024. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio opunomoćenik tužiteljice dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirane osobe, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti. Opunomoćenik tužiteljice u cijelosti je ustrajao u svim tužbenim navodima, te je popisao trošak spora.
7. U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, podnesak tužiteljice priložen u spis na održanoj raspravi zajedno s prilogom, te spis upravnoga tijela dostavljen uz odgovor na tužbu od strane tuženika. Sud je odbio kao suvišan prijedlog tužitelja da se izvede dokaz pribavom spisa ovog suda UsIgr278/2019, obzirom da spisu tuženika prileži presuda iz navedenog predmeta, pa sud nije držao potrebnim pribavljati navedeni spis.
8. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje o izvedenom stanju i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.
11. Predmetnim prvostupanjskim rješenjem Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, KLASA: UP/I-361-02/12-10/217, URBROJ: 2181/1-11-09/1-22-0008 od 14. listopada 2022. ozakonjena je završena, poluugrađena , manje zahtjevna zgrada, stambene namjene, najveće tlocrtne veličine: 23,00 m x 10,06 m visina: prizemnica, pokrivena sa dva dvostrešna krova, građevinske bruto površine: 231,38 m2, visina višeg vijenca: 4,36 m, odnosno sljemena 6,11 m u odnosu na kotu uređenog terena uz zgradu, koja sadrži dvije funkcionalne jedinice: dva stana, izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način kako je to prikazano snimkom izvedenog stanja izrađenom od strane Ureda ovlaštenog inženjera 2 građevinarstva Anto Krstanović, Hercegovacka 100, Split, OIB: 36514632089, ovlašteni inženjer građevinarstva PĆ, dipl. ing. grad., ovlaštenje broj: G 3535, oznake projekta: TD -25/17 iz rujna 2017. godine i na geodetskom snimku izrađenom od strane tvrtke ,,Geo arcus 3d“ d.o.o. iz Splita.
12. Navedeno prvostupanjsko rješenje doneseno je u ponovnom postupku nakon što je rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/19-26/443, URBROJ: 531-09-2-19-3 od 27. svibnja 2019. godine poništeno rješenje o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, KLASA: UP/I-361-03/14-01/6856, URBROJ: 403-02-2-3/0125-19-31 od 17. siječnja 2019. godine, za istu zgradu doneseno po zahtjevu tužiteljice. U ponovnom postupku sukladno uputi tuženika između ostalog proveden je i očevid te je utvrđeno da je snimka izvedenog stanja odgovara stvarnom stanju zgrade, te je doneseno rješenje o izvedenom stanju od 14. listopada 2022. godine, a koje je tuženik, postupajući po žalbu prednice zainteresiranih osoba poništio i vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak s obrazloženjem kako su u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja koja je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju, kao podnositelji zahtjeva navedeni Grad Komiža i tužiteljica, a da spisu ne prileži bilo kakav zahtjev ili očitovanje Grada Komiže iz kojeg bi se moglo zaključiti da je Grad Komiža podnositelj zahtjeva za ozakonjenje. Nadalje, tuženik navodi kako su na snimci izvedenog stanja navedeni podaci o podijeli zgrade koja se ozakonjuje s obzirom na vlasništvo obitelji BĆ i [adresa], premda navedeno ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju. Daljnju nezakonitost rješenja tuženik je našao u tome što se na u konkretnom slučaju postoji očiti pomak prikaza predmetne zgrade na DOF5/2011 u odnosu na preklop s prikazom katastarskih čestica (jer bi se zgrada po preklopu nalazila i na 1165/2 k. o. [katastarska općina], a po spisu priloženom geodetskom snimku ista se ne nalazi na navedenoj čestici) pa stoga nije moguće utvrditi da li je ista izgrađena na međi jer je prvo treba točno utvrditi poziciju zgrade u odnosu na katastarske čestice, a što nije moguće utvrditi iz spisu priloženih dokaza.
13. S navedenim obrazloženjem tuženika u cijelosti je suglasan i ovaj sud, te isto prihvaća kao pravilno i zakonito.
14. Naime, kako to pravilno navodi tuženik, preklopom DOF5/11 s prikazom katastarskih čestica, proizlazilo bi da je predmetna zgrada položena i na k. č. [katastarska čestica] što se u samoj snimci izvedenog stanja, kao ni geodetskom snimku ne navodi, pa stoga nije moguće utvrditi da li je zgrada izgrađena na međi, odnosno da li je ispunjen eliminacijski kriterij iz članka 6. st.3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine 86/2012, 143/2013, 65/2017 i 14/2019) kojim je propisano da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.
15. S obzirom na navedeno jasno je da činjenično stanje nije potpuno utvrđeno u pogledu odlučne činjenice, te je stoga pravilno poništeno prvostupanjsko rješenje o izvedenom stanju i predmet vraćen na ponovno postupanje.
16. Nadalje u odnosu na navode tužitelja o tome da je tuženik donio osporeno rješenje samoinicijativno izvodeći dokaze na koje uopće nije ukazano žalbom zainteresiranih osoba, valja reći kako čl. 115. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) propisano da drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima, što znači da tuženik ukoliko nađe da je pobijano rješenje nezakonito i iz drugih razloga, dakle ne samo onih koji se navode u žalbi, može poništiti rješenje čiju zakonitost ocjenjuje u žalbenom postupku jer prilikom ocjene zakonitosti rješenja nije vezan žalbenim razlozima.
17. Nadalje, što se tiče navoda tužitelja o tome da je tuženik neosnovano ukazuje na okolnost da su u snimci izvedenog stanja kao vlasnici zgrade koja se ozakonjuje navedeni Grad Komiža i obitelj BĆ, a što da ne odgovara stanju zemljišne knjige, valja reći kako je točno da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je izgrađena zgrada, međutim po ocjeni ovog suda pravilno tuženik navodi kako u rješenju o izvedenom stanju (sastavni dio kojega je snimka izvedenog stanja) ne bi trebali stajati podaci o vlasništvu za koje nema potvrde u službenim evidencijama, u konkretnom slučaju zemljišnoj knjizi ili ako se već navode takvi podaci valjalo bi navesti da se radi o izvanknjižnom vlasništvu.
18. Također, pravilno tuženik ukazuje na to da nije jasno zašto se u snimci izvedenog stanja kao podnositelji zahtjeva navodili tužiteljica i Grad Komiža, kad iz niti jednog dokumenta priloženog u spis predmeta ne proizlazi da bi Grad zatražio donošenje rješenja o izvedenom stanju predmetne zgrade. Ukoliko Grad Komiža nije podnositelj zahtjeva za ozakonjenje, tada on ne bi smio biti kao takav naveden u snimci izvedenog stanja.
19. Slijedom iznijetog, sud cijeni osporeno rješenje tuženika zakonitim, odnosno u žalbenom postupku, koji je prethodio donošenju rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na drugačije rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar, dok tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
20. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.
21. Konačno, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe pod 1) u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda te uz PDV od 25% daje ukupan iznosi od 1.250,00 eura. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. rješenja.
22. Obzirom na činjenicu da tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je odbijen i njen zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.
U Splitu, 11. lipnja 2025. godine
S U T K I NJ A
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- opun. tužiteljice,
- tuženiku,
- opun. zaint. osobe pod 1,
- zaint. osobi pod 2,
- u spis.
