Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-649/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenikâ ŠPORTSKI OBJEKTI – SPLIT i PR, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i dr., u povodu prigovora okrivljenikâ protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, klasa: 116-02/22-01/5769, ur. broj: 443-02-03-11/3-22-8 od 9. prosinca 2022., ispravljenog aktom istoga tijela, ur. broj: 443-02-03-11/3-23-16, nakon javne glavne rasprave održane 10. lipnja 2025. u prisutnosti braniteljice okrivljenikâ, 11. lipnja 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenici ŠPORTSKI OBJEKTI – SPLIT, OIB: 12492147815, Split, Osječka 11 i PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], ravnatelj ustanove, osuđivani,
koje brani Ružica Petrović, odvjetnica u Splitu, Domovinskog rata 29B,
k r i v i s u
što radniku JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koji je 3. listopada 2022. započeo raditi na poslovima domara u kuglani, prije početka rada nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, potom što za istog radnika nisu dostavili HZMO-u podatke o početku mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada te što za JR Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe (početak radnog odnosa), dakle najkasnije 11. listopada 2022., nisu dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, nisu prijavili osiguranje te nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,
čime su u stjecaju počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi sa stavkom 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju te prekršaj iz članka 150. stavka 1. alineje 2. u vezi sa stavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23),
pa im se utvrđuju, redoslijedom odredaba kako su navedene, pravnoj osobi pojedinačne kazne od 8100, 660 i 9300 eura, a odgovornoj osobi kazne od 990, 210 i 1200 eura, nakon čega im se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
i z r i č u
pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 18.060,00 (osamnaest tisuća šezdeset) EURA,
odgovornoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.400,00 (dvije tisuće četiri stotine) EURA,
koje su dužni platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plate 2/3 (dvije trećine) svatko od svoje kazne, smatrat će se plaćenima u cijelosti.
Nalaže se okrivljenicima na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od po 80,00 (osamdeset) eura svaki, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Ispravljenim optužnim aktom okrivljenicima su stavljena na teret tri prekršaja činjenično opisana u izreci ove presude.
2. Oni su dostavili pisanu obranu u kojoj poriču prekršaje, navodeći kako nisu angažirali JR za obavljanje poslova domara u kuglani, već je to učinila njegova supruga RR, njihova dugogodišnja zaposlenica, kako bi ju „mijenjao“ na njezinom radnom mjestu bez znanja i odobrenja poslodavca te mu je ona dala ključeve objekta. Okrivljenicima je e-poštom 6. listopada 2022. anonimno prijavljeno da nepoznata osoba radi u kuglani, nakon čega su zatražili očitovanje rukovoditelja i voditelja smjene Š. C. Bazeni – Poljud, koji su naveli kako im nije poznato da poslove u kuglani obavlja itko drugi osim RR te da ona nije javila da će izostati s posla. Zbog ovoga događaja RR izvanredno je otkazan ugovor o radu. Između okrivljenikâ kao poslodavca i JR nikada nije postojala volja za zasnivanjem radnog odnosa niti su oni znali da on obavlja poslove u kuglani umjesto njihove radnice RR.
3. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu, dokumentacija priložena pisanoj obrani predanoj na glavnoj raspravi 8. listopada 2024., tri zapisnika o inspekcijskom nadzoru (osim izdvojenih dijelova), službena bilješka od 27. listopada 2022. s prilozima (četiri ugovora o radu) te su ispitani svjedoci RR i JR te DR. Pribavljene su i pročitane potvrde o prekršajnoj osuđivanosti okrivljenikâ.
4. Svjedok JR izjavio je kako je njegova supruga bila zaposlena u kuglani na Poljudu, a pored toga jako je dobra u kuglanju te je povremeno išla na razna natjecanja, a tako je bilo i 3. listopada 2022. Na natjecanju je bila, koliko se sjeća, tri dana i on je za to vrijeme u dogovoru s njom obavljao poslove domara u kuglani umjesto nje. Tamo je svojevremeno radio na temelju ugovora o djelu i upoznat je s radom kuglane. Za ovaj njegov angažman u listopadu 2022. ustanova i njezin ravnatelj nisu znali.
5. Svjedokinja RR navela je kako je dugogodišnja zaposlenica okrivljene ustanove, u objektu na Poljudu radila je preko 30 godina dok zbog ovoga slučaja nije dobila izvanredni otkaz. Inače je strastvena kuglačica s puno osvojenih domaćih i međunarodnih trofeja i to svi u ustanovi znaju. Od 3. do 5. listopada 2022. bila je na europskom prvenstvu u kuglanju u Rumunjskoj, a za to vrijeme angažirala je svojega supruga JR da radi u kuglani, kao što je to činio više puta ranije u posljednjih pet-šest godina dok bi ona bila na natjecanju. Za to su svi njezini nadređeni znali i nikada nije bilo problema, s obzirom na to da se njezin suprug bavi boćanjem i svi ga u ustanovi poznaju, osobito u kuglani. Na pitanje braniteljice, navela je kako nije zatražila godišnji odmor jer to nije mogla učiniti kada je htjela, nego u razdoblju kada nema natjecanja od 15. lipnja do 15. srpnja, a od poslodavca nije nikada dobila odluku o rasporedu godišnjeg odmora.
6. Svjedok DR iskazao je u bitnom kako on RR kao voditelj smjene na bazenima nije nadređen te mu je poznato, kao članu radničkoga vijeća, da je njoj izvanredno otkazan ugovor o radu jer se ne može s radnog mjesta izostati bez obavijesti poslodavcu i na svoju ruku angažirati supruga kao zamjenu. Drugo mu nije poznato.
7. Zakonom o radu (članak 5.) propisana je obveza poslodavca voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, koja mora sadržavati podatke i o radnom vremenu, između ostaloga ukupno dnevno radno vrijeme i vrijeme nenazočnosti na radu, što je bilo propisano člankom 8. stavkom 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, br. 73/17). Upravo navedene odredbe ne dopuštaju „blaženo neznanje“ poslodavca na koje se pozivaju okrivljenici i koje je najbolje odraženo u pitanju braniteljice svjedokinji RR „ima li neki pisani trag o tome da je netko znao kako će ju u utuženom razdoblju na mjestu domara zamijeniti njezin suprug“. Tim pisanim dokazom, da je poslodavac znao kako im radnica već tri dana nije na radnom mjestu (anonimnu e-poruku zaprimili su u četvrtak, 6. listopada 2022. oko 14 sati, kada je JR odradio već tri dana na mjestu domara u kuglani) i kako umjesto nje radi netko drugi, morao je raspolagati poslodavac, a ne radnik. Budući da se u dokumentaciji priloženoj pisanoj obrani nalaze izjave rukovoditelja i voditelja smjene Š. C. Bazeni – Poljud o tome kako ni oni nisu znali da radnice RR nema na radnom mjestu, postavlja se pitanje zna li itko što se događa u toj ustanovi. Odgovor ne može biti da okrivljenici nisu znali, jer su se oni svojim propustom – propustom da znaju što su morali znati, jer u ustanovi mora postojati funkcionalan sustav nadzora i komunikacije – koristili radom JR a da mu nisu izdali pisanu potvrdu prije početka rada i nisu ga prijavili na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje za razdoblje u kojem je nesporno obavljao poslove za okrivljenu ustanovu, i time su počinili prekršaj, koji je bio obuhvaćen njihovim nehajem (članak 28. stavak 3. Prekršajnog zakona). Licemjerno je od okrivljenika tvrditi kako je za sve kriva isključivo radnica RR, kada iz njihove obrane proizlazi kako osobe neposredno nadređene radnici (prema tvrdnji poslodavca to su rukovoditelj i voditelj smjene Š. C. Bazeni – Poljud čija su očitovanja zatražili zaprimivši anonimnu dojavu) nisu 3 dana imale pojma da nje nema na poslu. To okrivljenicima ne može poslužiti kao obrana, nego je tragično da se uopće navodi kao obrana. „Nismo znali“ nije nikakva obrana u onim situacijama u kojima pravni poredak od okrivljenika zahtijeva da znaju, a od poslodavca se zahtijeva da primijeti da radnika već tri dana (!) nema na radnom mjestu i da umjesto nje radi osoba koja uopće nije zaposlenik. Štoviše, radnica RR nije dobila otkaz zbog izostanka s posla niti zbog angažiranja supruga kao zamjene, već zbog toga što je to primijetio anonimni dojavitelj. U protivnom, bez te dojave poslodavac o tome ne bi imao pojma, što i priznaje u ovom prekršajnom postupku. Prema tome, navodi obrane okrivljenikâ za ovaj su sud neprihvatljivi i posve promašeni te ih sud smatra krivima za prekršaje koje su počinili (najmanje) nesvjesnim nehajem. U odnosu na ravnatelja kao odgovornu osobu, napominje se da za zakonitost rada ustanove odgovara njezin ravnatelj, što je propisano člankom 37. stavkom 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19). Prema tome, propustom organizacije rada na način da bude pravovremeno obaviješten o tome da mu u ustanovi radi osoba koja tamo nije zaposlena, okrivljenik je kao odgovorna osoba počinio prekršaje za koje je optužen, također (najmanje) nesvjesnim nehajem.
8. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, br. 151/22), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 33/2023), koji su za okrivljenike, u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, blaži, za utužene prekršaje propisane su kazne, i to za odgovornu osobu za prekršaj iz Zakona o radu od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju od 130,00 do 1.320,00 eura te za prekršaj iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1.060,00 do 1.990,00 eura, a za pravnu osobu za prekršaj iz Zakona o radu od 8090,00 do 13.270,00 eura, za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju od 660,00 do 6.630,00 eura te za prekršaj iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 9.290,00 do 13.270,00 eura.
9. Odlučujući o visini kazne za okrivljenike sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude za njih lakša ili teža u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa im je tako olakotnim cijenio neosuđivanost tempore criminis, a otegotnim to što su nakon počinjenja prekršaja osuđivani za povrede radnopravnih i propisa o socijalnom osiguranju. Otegotnom je cijenjena i izrazita društvena štetnost neprijavljenog rada i njegov negativan utjecaj na radnike, što je bio i razlog donošenja posebnog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Naime, kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Otegotnim je cijenjeno i to što su okrivljenici povredu radne obveze smatrali dovoljno teškom za izvanredni otkaz ugovora o radu, ali su propustili uočiti kako je upravo njihova organizacija rada tu tešku povredu radne obveze i omogućila, pa je pravedno da za nju snose teret kao i radnica koja je zbog nje dobila otkaz. Slijedom iznesenoga, prema mišljenju suda, izrečenim kaznama moći će se postići sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona) te djelovati na okrivljenike da se ubuduće pridržavaju radnopravnih i propisa socijalnog osiguranja.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Sud je pritom uzeo u obzir broj zakazivanih ročišta za glavnu raspravu (4), od čega je jedno odgođeno krivnjom okrivljenika, relativno veću složenost predmeta iz područja gospodarstva, broj poduzetih radnja (tri ispitana svjedoka), kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 11. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Sanda Peroš, v. r.
Ljiljana Vuko, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljenicima
- braniteljici
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
