Posl. br. P-366/2021-18

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Berislavu Knezu, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika IU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mihovilu Peći, odvjetniku u Vinkovcima, radi predaje u suposjed nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika s punomoćnikom, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda 11. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku IU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz [adresa] da tužitelju UU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz [adresa], preda u suposjed nekretninu i to k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište površine110m2, garaža [adresa] površine 31m2 i kuća, [adresa] površine 103m2 odnosno ukupno površine 244m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 332356 k. o. [katastarska općina] koju tužena bespravno koristi u cijelosti.

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.428,08 eura (tisućučetiristodvadesetosameuraiosamcenti) s zakonskom zateznom kamatom od 11. lipnja 2025. do isplate, u visini stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je objavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta sa uvećanjem kamatne stope za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj sa zatraženim parničnim troškom preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 1.981,16 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su parnične stranke suvlasnici na jednake dijelove na nekretninama koje su predmet ovog spora, s tim da tužena drži u posjedu cijelu nekretninu bez valjane pravne osnove, te tužitelju onemogućava suposjed predmetne nekretnine na način da jedina ima ključ od kuće koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, a niti dozvoljava tužitelju ulazak u istu kao i uživanje predmetne nekretnine razmjerno utvrđenim suvlasničkim omjerima.

1.1. Nadalje tužitelj navodi da su on i tužena brat i sestra, te s obzirom na navedenu činjenicu, pokušavao je u više navrata mirnim putem bez pokretanja sudskog postupka razgovarati sa sestrom (ovdje tuženom) da mu omogući suposjed predmetne nekretnine koju su stekli u jednakim suvlasničkim omjerima temeljem rješenja o nasljeđivanju broj iza njihove pokojne majke.

1.2. S obzirom na stav tužene, tužitelj navodi je primoran obratiti se sudu, da isti uredi njihove imovinskopravne odnose, stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženoj da tužitelju preda suposjed predmetnih nekretnina koje tužena koristi u cijelosti uz naknadu parničnog troška tužitelju s kamatom od donošenja presude.

2. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da su navodi tužitelja iz tužbe neosnovani i netočni, te da tužitelj želi prikazati stanje koje je suprotno od stanja u stvarnosti, pri tom čini nespornim da je ona u posjedu cijelih predmetnih nekretnina međutim nikako kao nezakonita posjednica koja bi tuženiku onemogućavala posjed, budući da se ona nalazi u višegodišnjem, samostalnom, mirnom posjedu predmetne nekretnine u skladu s dogovorom sa tužiteljem i sa pokojnom majkom, međutim u tom posljednjem samostalnom posjedu je neprestano smetana od strane tužitelja.

2.1. Nadalje tužena navodi da je tužitelj u dvorištu predmetnih nekretnina za života majke, izgradio kuću u kojoj i danas stanuje sa svojom obitelji, a u predmetnoj nekretnini je tuženica oduvijek stanovala sa majkom. Upravo u skladu sa izgradnjom svoje kuće u dvorištu i činjenicom da u predmetnoj nekretnini stanuju majka i sestra, tužitelj je za života majke dogovorio se s majkom i sestrom da parceliraju nekretnine na prednju (predmetnu) parcelu i stražnju parcelu na kojoj stanuje tužitelj sa svojom obitelji. Nakon parcelacije stranke su zaključile sporazum prema kojemu će majka kao tadašnja samovlasnica obje nekretnine darovati svome sinu cijelu stražnju kuću koju je izgradio, a da će tužena s majkom stanovati u prednjoj kući. Po postizanju ovoga sporazuma i provedbi parcelacije stranke su stvarno stanje konstatirale i kod odvjetnika i to tako što su primarno zaključile darovni ugovor, a zatim i Uredovnu bilješku 26. travnja 2017. Međutim usprkos ''dogovora koji postoji u obitelji'' u ostavinskom postupku iza pokojne majke, tužitelj se nije odrekao svojega zakonskog dijela predmetne (prednje) nekretnine u korist sestre, ovdje tužene, a nakon smrti majke tužitelj počinje sa neprestanim uznemiravanjem svoje sestre u vršenju vlasničkih ovlaštenja i sve to pod naslovom ''pregleda svog suvlasničkog dijela'' tako da je počeo sa nenajavljenim ulascima bez ikakva povoda i razloga u kuću tužene i to kada bi tužena obavljala razne životne aktivnosti, ali i kad tužene ne bi bilo kod kuće, te da ju je na više načina kao posjednika predmetnih nekretnina uznemiravao.

2.2. Također tužena navodi da je tužitelj 2018. godine kod odvjetnika sastavio ugovor o uspostavi služnosti kolnog prolaza, kolnog provoza, nogostupa i postavljanja instalacija na predmetnoj nekretnini, a koji je ugovor tužena otišla bez ikakve primjedbe potpisati s uvjerenjem da će tužitelj prestati sa ''upadima'' u kuću, kao i neprestanim verbalnim izražavanjem svojih stavova oko načina konzumacije suvlasništva na predmetnoj nekretnini i suposjeda jednake jačine.

2.3. U odnosu na garažu koja se nalazi na predmetnim nekretninama, tužena je navela da ona istu koristi za odlaganje ogrijeva, te da je tuženik dio garažnog prostora tijekom parcelacije pregradio i sada ima pomoćne objekte u drugom dijelu garaže.

2.4. Tužena se ne protivi suposjedu predmetnih nekretnina ali ne na način i u obliku suposjeda kako to zahtjeva tužitelj, navodeći da tužitelj koji živi u svojoj kući izgrađenoj iza predmetnih nekretnina, te nema potrebe za suposjedom druge stambene cjeline, tako da je njegov interes da uznemirava tuženu. Vezano za navedeno tužena se poziva na odredbe čl. 31. st. 1. t. 1. i čl. 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14 u daljem tekstu ZVDSP) navodeći da s obzirom na okolnosti slučaja zbog navedenih činjenica, ne pripada tužitelju pravo suposjeda na način na koji on to zahtjeva.

2.5. S obzirom na gore navedeno tužena predlaže sudu da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troška tuženoj.

2.6. Unatoč gore navedenom protivljenju tužene tužbi i tužbenom zahtjevu ona u odgovoru na tužbu navodi da u cilju mirnog uređenja odnosa među strankama iznosi prijedlog da stranke zamijene nekretnine na način da tužena prenese na tuženika cijeli svoj suvlasnički dio na ostalim nekretninama koje su stranke stekle nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke, a da tužitelj prenese na tuženoj svoj suvlasnički dio na predmetnim nekretninama.

3. Tužitelj u podnesku od 6. listopada 2021. očitujući se na navode iz odgovora na tužbu navodi da tužena iznosi svoj subjektivan stav i viđenje obiteljskih odnosa i isto tako njezinih subjektivnih očekivanja, prikazujući paušalno i ničim ne dokazujući navedeno, da je tužitelj njezin „uznemiravatelj“, a situacija je suprotna, budući da je tužena u potpunosti isključila tužitelja suposjeda njihove zajedničke obiteljske kuće na kojoj su suvlasnici u jednakim dijelovima, tako da temeljem ZVDSP-a imaju jednaka prava u pogledu predmetnih nekretnina

3.1. Nadalje tužitelj u podnesku od 6. listopada 2021. navodi da je tužena još u ostavinskom postupku iza njihove majke iznosila paušalne tvrdnje da njoj pripadaju sva vlasnička prava i posjed na kuću u cijelosti, s tim da nije pokrenula parnični postupak na koji je bila upućena od strane suda na što je upućena u ostavinskom postupku iza majke.

3.2. Vezano za prijedlog tužene za mirno rješenja spora tužitelj navodi da je tužena ponuđene nekretnine već prodala, odnosno primila novac na ime kupoprodajne cijene od prodavatelja, trećih osoba.

4. Proveden je dokaz uvidom priloženi zk. izvadak s lista 6 -7 sudskog spisa, uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Vukovaru, stalna služba u Vinkovcima posl. br. V 22 O-1393/18-2 od 27. srpnja 2018. s lista 8-10 sudskog spisa, uvidom u priloženi ugovor o darovanju s lista 17-18 sudskog spisa, uvidom u priloženi parcelacijski elaborat s lista 19-24 sudskog spisa, uvidom u zk. izvatke za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] s ugovorom o osnivanju prva služnosti s lista 26-40 sudskog spisa, saslušanjem svjedoka AU i saslušanjem stranaka.

5. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

6. Nesporno je da su parnične stranke stekle predmetne nekretnine i to svaka od njih u ½ dijela temeljem rješenja o nasljeđivanju u ostavinskom postupku iza njihove pokojne majke kako to proizilazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vukovaru, stalna služba u Vinkovcima posl. br. V 22 O-1393/18-2 od 27. srpnja 2018.

7. Nesporno je da je tužena prije donošenja gore donesenog rješenja o nasljeđivanju rješenjem ovog suda posl. br. V 22 O-487/18-4 od 10. svibnja 2018. bila upućena da pokrene parnicu protiv tužitelja radi utvrđenja da predmetne nekretnine ne ulaze u ostavinsku imovinu iza majke stranaka nego da predstavljaju njezinu imovinu koji postupak tužena nije pokrenula.

8. Nesporno je da da je ranije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parcelirana tijekom 2008. kada su od kč. br. [katastarska čestica] formirane kč. br. [katastarska čestica] na kojoj su stranke suvlasnici na jednake dijelove i kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je tužitelj samovlasnik a na kojim nekretninama se nalazi njegova obiteljska kuća u kojoj živi.

9. Nesporno je da je u zemljišnim knjigama zabilježena stvarna služnost na kč. br. [katastarska čestica] za korist kč. br. [katastarska čestica] radi prolaza ljudi i vozila te postavljanja vodova ili drugih uređaja.

10. Sporno je da li tužitelj ima pravo na suposjed predmetnih nekretnina.

11. Sukladno članku 37. stavku 4. ZVDSP-a svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.

12. Sukladno čl. 42. st. 1. ZVDSP-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

13. Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.

14. Prema članku 162. stavku 1. ZVDSP-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

15. Svjedok AU, supruga tužitelja a snaha tužene, u svom iskazu navodi da je tužitelj odnosno njezin suprug u dvorištu svoje majke sagradio kuću za svoju obitelj koju kuću mu je majka za svog života prenijela u vlasništvo, dok je u predmetnim nekretninama živjela majka njenog supruga i tužena, koje nekretnine su bile u vlasništvu majke stranaka, a u ostavinskom postupku tužena je tražila da predmetne nekretnine pripadnu u njezino vlasništvo u cijelosti, međutim nakon "provedenog suda" njezin suprug i tužena su suvlasnici na predmetnim nekretninama. Što se tiče dvorišta predmetnih nekretnina, navela je da kroz to dvorište njezina obitelj ima kolni prolaz do svoje kuće dok njezin suprug ne može ući u predmetnu kuću s obzirom da je tužena prije otprilike dvije godine promijenila ulazna vrata, s tim da se u kuću može ući kroz verandu koja također ima vrata od kojih njezin suprug ima ključ ali tužena kada krene na posao ostavi ključ u vratima na verandi s unutarnje stane tako da njezin suprug ne može ući u predmetne nekretnine.

16. Tužitelj u svom iskazu navodi da su on i tužena suvlasništvo na predmetnim nekretninama stekli u ostavinskom postupku iza njihove majke. U odnosu na svoju kuću naveo je da do smrti majke njegova kuća nije bila legalizirana te je putem kabla koristio električnu energiju s predmetnih nekretnina, a nakon majčine smrti su "struju razdijelili" tako da postoje dva brojila ali oba na kući u kojoj živi tužena, jedno brojilo za kuću tužene a jedno za njegovu kuću, dok se osigurači za obje kuće se nalaze u tavanu kuće u kojoj se nalazi tužena, a vodovodne cijevi kojima se opskrbljuje njegovo kućanstvo vodom prolaze kroz podrum kuće u kojoj živi tužena te se tamo nalazi i glavni ventil za vodovodne cijevi za njegovu kuću, radi navedenog želi imati suposjed na predmetnim nekretninama za potrebe npr. promjene osigurača na tavanu.

16.1. Nadalje tužitelj je naveo da on nikada nije ulazio u kuću u kojoj živi tužena s namjerom da npr. pomjera njezine osobne stvari, s tim da su majstori kada su 2019. "razdijelili" striji radi pružanja elektroinstalacije morali pomjeriti u kuhinji koju koristi tužena stol i stolice, te npr. ljestve kojima se ide na tavan. Vezano za traženi suposjed ne traži npr. radi toga da bi se preselio u tu kuću, niti bi ju koristio za odlaganje svojih stvari nego samo traži nesmetan pristup u slučaju potrebe oko navedene elektroinstalacije odnosno osigurača i potrebe opskrbe vodom njegovog kućanstva.

17. Tužena u svom iskazu navodi da je dogovor između nje, tužitelja i njihove majke bio da ona naslijedi cijelu kat. česticu [katastarska čestica], što tužitelj u ostavinskom postupku iza majke nije ispoštovao.

17.1. Nadalje je navela da je riječ o njihovoj obiteljskoj kući s tim da je u sklopu okućnice je još za života roditelja stranaka sazidana jedna nusprostorija te je kupljen građevinski materijal tako da je tužitelj na tu nusprostoriju tim građevinskim materijalom nadozidao sebi stambeni prostor u kojem živi sa svojom obitelji, a radi čega je 2018. prvotna kč. br. [katastarska čestica] cijepanjem pretvorena u kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], s tim da je za života majke darovanjem kč. br. [katastarska čestica] prešla u vlasništvo tužitelja, što je bilo 2017., kojom prilikom je ona bila prisutna sa majkom i bratom ovdje tužiteljem kod javnog bilježnika, kojom prilikom je tužitelj rekao da je svjestan da u ostavini iza majke neće dobiti dio na kč. br. [katastarska čestica].

17.2. Tužena je učinila nespornim da je ona u posjedu cijelih nekretnina koje su predmet spora, također je učinila nespornim navode tužitelja da su njih dvoje nakon majčine smrti "razdvojili" el. energiju za kuću u kojoj ona živi kao i za kuću u kojoj živi tužitelj, te da se oba el. brojila nalaze na kući u kojoj ona živi, ali pristup tim brojilima je s dvorišta, dok se osigurači za kuću u kojoj ona živi nalaze u hodniku te kuće, tako da njoj nije poznato da se bilo kakvi osigurači za tužiteljevu kuću nalaze u tavanu kuće u kojoj ona živi. Što se tiče podruma kojeg tužitelj navodi u svom iskazu navela je da se u podrum ulazi s dvorišta a ne iz kuće.

17.3. Nadalje tužena je učinila nespornim da je kuća koja je predmet spora ima dva ulaza, jedan od ulične strane za koja ulazna vrata tužitelj nema ključ, dok za druga ulazna vrata koja su od dvorišne strane tužitelj ima ključ, međutim također je učinila nespornim da ona kada odlazi od kuće ostavlja ključ s unutarnje strane u vratima tako da tužitelj ukoliko ona nije kod kuće ne može ući u kuću, što je učinila poučena lošim iskustvom jer se znalo dogoditi kad dođe kući vidi da npr. nema goblema, da su stvari razmještene, te da joj je gledano u frižider, ormare i sl.

17.4. Također je tužena navela da ne osporava tužitelju pristup podrumu i tavanu, s tim da mu je pristup podrumu cijelo vrijeme nesmetan jer podrum nije niti zaključan, a što se tiče tavana do njega se dolazi kroz kuću, s tim da tužitelja dopušta pristup tavanu ali samo kada je ona kod kuće.

17.5. Na pitanje svog punomoćnika, tužena navodi da je njoj tužitelj prije sudskog postupka predložio način posjedovanja predmetnih nekretnina što je ona prihvatila ali to nikad nije realizirano niti pismeno potpisano, prihvatila je njegov prijedlog da ona koristi dvije sobe od ulične strane, hodnik i kupaonu, a da tužitelj koristi preostali dio kuće što predstavlja dnevni boravak, ostavu, kuhinju i tzv. verandu, ali to se nije realiziralo jer je tužitelj od toga odustao, te je navela da tužitelj ima pravo služnosti prolaska preko kč. br. [katastarska čestica] da bi došao do svoje kuće i svog dvorišta, što je ona dobrovoljno prihvatila.

18. Budući da su parnične stranke suvlasnici na jednake dijelove na predmetnim nekretninama tužitelj osnovano od tuženika traži da mu omogući nesmetani suposjed predmetnih nekretnina u čemu ga je onemogućila s obzirom da tužitelj od jednih ulaznih vrata u kuću nema ključ, a od drugih ulaznih vrata iako ima ključ ne može ući u kuću ukoliko tužena nije kod kuće, budući da tužena kada odlazi od kuće u vratima od kojih tužitelj ima ključ, ostavi svoj primjerak ključa s unutarnje strane na koji način onemogući tužitelja da uđe u kuću.

19. Ovo pravo tužitelja proizilazi iz odredbe čl. 37. st. 4., odredbe čl. 42. st. 1. i odredbe čl. 162. st. 1. ZVDSP-a, budući da stranke nisu odlučile da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje (čl. 42. toč. 1. ZVDSP-a) a tužena nije dokazala da postoje pretpostavke iz čl. 31. ZVDSP-a koje bi tužitelja ograničavale u izvršavanju svog prava suposjeda predmetnih nekretnina.

20. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe, za što se temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23 u daljnjem tekstu Tarifa) mogao priznati iznos od 100 bodova s obzirom na vrijednost spora od 1.327,23 eura, nadalje priznat je trošak zastupanja na ročištu od 6. travnja 2022., od 23. kolovoza 2023. i od 7. svibnja 2025. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari, za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako ročište, te trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište na kojem se objavljuje presuda za što se temeljem Tbr. 9. toč. 3. Tarife mogao priznati iznos od 50 bodova.

21.1. Nadalje tužitelju je priznat trošak sastava obrazloženog podneska od 6. listopada 2021. Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova, što ukupno iznosi 1.375,00 eura u čemu je sadržan i PDV.

21.2. Nadalje tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 26,54 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura, što daje parnični trošak tužitelja u iznosu od 1.428,08 eura.

21.3. Tužitelju se nije mogao priznati trošak očitovanja na prijedlog tuženika za povrat u prijašnje stanje kao i trošak zakazan povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje temeljem odredbe čl. 122. a ZPP-a u kojoj stoji da stranka koja traži povrat u prijašnje stanje dužna je protivnoj stranici naknadi troškove postupka izazvane propuštanjem i odlučivanjem o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, neovisno o ishodu postupka o kojem zahtjevu sud je dužan odlučiti rješenjem bez odgode neovisno o odluci o glavnoj stvari, a nesporno je da tužitelj nije prije donošenja rješenja u kojem je odlučeno o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje zatražio navedeni trošak nego ga je prvi puta zatražio na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava.

21.4. Nadalje tužitelju se nije mogao priznati trošak sudske pristojbe na presudu u zatraženom iznosu od 53,08 eura temeljem odredbe čl. 7. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/2018 i 51/2023).

22. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju je na dosuđeni parnični trošak dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja odluke s obzirom da je postavila zahtjev za naknadom ovog troška.

U Županji, 11. lipnja 2025.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

Obavijest:

1. Berislav Knez, odvjetnik u Vinkovcima,

2. Mihovil Peći, odvjetnik u Vinkovcima.