REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-3466/2015-105

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Anđelko Jureško, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jureško&Buntak iz Zagreba, protiv I.tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreba, Folnegovićeva 1, OIB:83416546499, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić&Partneri iz Zagreba, II.tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg S. Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa Andro Mrljak, odvjetnik u Zagrebu i III.tuženika Zagrebački Holding d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB.85584865987, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić&Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika svih parničnih stranaka i tužiteljice osobno, dana 11. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, Gradu Zagrebu i Zagrebački holding d.o.o., Zagreb da u 15 dana isplate tužiteljici Željki Leskovac 449.845,53 eura sa zateznom kamatom od 12. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se dio zahtjeva tužiteljice za isplatu 54.203,57 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

III. Nalaže se tuženicima Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, Gradu Zagrebu i Zagrebački holding d.o.o., Zagreb da u 15 dana isplate tužiteljici ČŠ parnični trošak od 65.253,68 eura sa zateznom kamatom od 12. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica je 29.9.2015. podnijela tužbu u kojoj navodi da je vlasnica obiteljske kuće u [adresa], u [adresa] sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 174,50m2, koja je sagrađena 2001. i na kojoj od tada nisu uočeni nikakvi građevinski nedostaci. Tvrdi da je prema njezinom saznanju i saznanju okolnih susjeda potkraj 2012. došlo do puknuća magistralnog cjevovoda DN 350 mm koje se dogodilo kod kućnih brojeva, 63, 63a, 63b i 63c u [adresa], koje je višekratno sanirano od strane tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb. Nakon puknuća i sanacije cjevovoda došlo je izlijevanja vode i kontinuiranog curenja vode iz cijevi u hidrantu kod kbr. 63, što je rezultiralo produbljivanjem vododerine ispod ove kuće, kuće tužiteljice te još pet parcela, sve do bunara uz kuću na adresi [adresa], i to u razdoblju oko dvije godine. Uslijed djelovanja vode u zemljištima ispod navedenih kuća došlo je do oštećenja na kućama, uključujući kuću tužiteljice, kojih nije bilo prije puknuća cjevovoda. Tužiteljica tvrdi da su puknuće cjevovoda i nestručna sanacija od strane tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. prouzročili izlijevanje vode u duljem vremenskom razdoblju koje je uzrokovalo oštećenja na njezinoj kući. Tužbom obuhvaća i tuženike Grad Zagreb i Zagrebački Holding d.o.o. pozivajući se na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu. Nakon provedenog vještačenja traži isplatu naknade štete od 504.049,10 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate i naknadu parničnog troška.

2. Tuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe prigovor promašene pasivne legitimacije pozivajući se na činjenicu da je kao trgovačko društvo nastao tek 7.11.2013. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. S obzirom da je u zk. izvatku još 2004. upisana zabilježba da za objekt tužiteljice nije priložena uporabna dozvola, dovodi u pitanje njegovu legalnost, a moguće u tome i uzrok nastanka štete. Ističe da se objekt tužiteljice nalazi na parceli smještenoj nekoliko metara od ucrtane zone klizišta prema GUP-u grada Zagreba, smatrajući da je izvjestan uzrok aktiviranja klizišta u ovom slučaju spoj prirodne konfiguracije terena uz utjecaj velike količine oborina te nedostatak riješene oborinske odvodnje za koju on nije odgovoran. Smatra da ne treba zanemariti i utjecaj novoizgrađenih objekata na tom području u neposrednoj blizini tužiteljičine nekretnine. Što se tiče sanacije cjevovoda, ovaj tuženik tvrdi da je u primjerenom roku propisno i stručno saniran. Predlaže zahtjev odbiti i traži parnični trošak.

3. Tuženik Grad Zagreb ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, kao i činjenicu da predmetna nekretnina nema uporabnu dozvolu, što znači da je riječ o ilegalnoj građevini. Navodi kako nije nadležan za održavanje cjevovoda, nema saznanja o njegovom puknuću, osporava uzročno-posljedičnu vezu između curenja vode i štete na nekretnini tužiteljice. Iz nalaza u postupku osiguranja dokaza R1-312/13 proizlazi da građevine mogu postati nestabilne uslijed nepažljivog rada usred građenja, a otvaranju klizišta pogodovala je snježna zima i kišno proljeće. Predlaže zahtjev tužiteljice odbiti i dosuditi tuženiku parnični trošak.

4. Tuženik Zagrebački Holding d.o.o. Zagreb osporio je osnovu i visinu zahtjeva priklanjajući se u cijelosti navodima tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb.

5. Sud je tijekom postupka pročitao mišljenje dipl. ing. ĆŠ sačinjenog u postupku osiguranja dokaza pred ovim sudom R1-312/13 (list 5-15, 42-46), izvadak iz sudskog registra za I.tuženika (list 30-36), neslužbenu kopiju izvatka za predmetnu nekretninu (list 37), odštetni zahtjev od 7.6.2013. (list 38), dnevnik rada od 31.12.2012. do 7.1.2013. (list 39-41), medijske članke o aktiviranim klizištima (list 48-54), prijavu izlijevanja vode iz glavnog magistralnog voda od 6.12.2014. (list 55), interni dopis I-tuženika od 11.12.2014. (list 56-62), izvješće o ispitivanju stana javnog uličnog kanala u [adresa] od 14.3.2014. (list 63-66), dopis prof. KŠ tužiteljici od 20.5.2013. (list 80), rješenje Ministarstva graditeljstava i prostornog uređenja, Uprave za inspekcije poslove, Sektora za građevinske inspekcije (list 81-82), podatke Gradskog ureda za prostorno uređenjem, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet o dojavama pojave klizišta u prvoj polovici 2013. (list 87), dokumentaciju I.tuženika koja se odnosi na aktivnosti provođenja na otklanjanju kvara vodoopskrbnog cjevovoda u [adresa] i ostale aktivnosti provođene 2013 i 2014. (list 101-102), odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o postupcima koji se odnose na [adresa] (list 134-135), uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 20.3.2017. (list 138-141), podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda o dnevnoj količini oborina za razdoblje od 1.6.2012. do 30.4.2013. (list 143-144), saslušao tužiteljicu (list 160-163), svjedoke AŠ (list 170-172), BŠ (list 174- 176), ŽŠ (list 176-177), EŠ (list 181-182), GŠ (list 182-183), proveo vještačenje po vještaku za projektiranje, građenje i nadzor dr.sc. DŠ, dipl. ing. građ. iz društva Geokod d.o.o. Zagreb (list 205-214, 233, 239-240), vještačenje po vještaku dipl. ing. građ. Žarku Željku iz društva Ing Ekspert d.o.o. Zagreb (list 343-419, 488-507, 511-513), uz prethodni očevid na licu mjesta i ocjenom svih dokaza po čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Sporna je aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija svih tuženika, uzročno- posljedična veza između curenja vode i štete na tužiteljičinoj nekretnini, osnova i visina zahtjeva.

7. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu sud je utvrdio da je tužiteljica upisana kao njezina vlasnica pa je aktivno legitimirana tražiti naknadu štete nastale na toj imovini.

8. Pasivna legitimacija tuženika Grada Zagreba, kao jedinice lokalne samouprave i Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe koja obavlja komunalne djelatnosti u smislu čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12) proizlazi čl. 196. Zakona o vodama (NN 153/09), prema kojem se djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje obavljaju kao javna služba, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati obavljanje tih djelatnosti. Prenošenje obavljanja te djelatnosti na druge osobe ne ekskulpira ovog tuženika za štetu koja nastane zbog propusta osoba kojima je povjereno obavljanje djelatnosti.

9. Tuženik Vodoopskrba i odvodnja istakao je prigovor promašene pasivne legitimacije zbog činjenice da je nastao nakon štetnog događaja na koji upire tužiteljica, i to 7.11.2013., odvajanjem od trećetuženika, naglašavajući kako je pravni sljednik trećetuženika u dijelu prava i obveza koje su na njega prešle planom podjele, koji ne uključuje i utuženu obvezu. Ovaj tuženik odgovara tužiteljici po čl. 550.o st. 1. Zakona o trgovačkim društvima: riječ je o obvezi koja je nastala do upisa podjele u sudski registar za koju prvotuženik kao društvo koje je sudjelovalo u podjeli solidarno s trećetuženikom. Suprotno prvotuženik nije dokazao. Osim toga, tužiteljica od tuženika potražuje naknadu štete do koje je došlo uslijed dugotrajnog curenja vode, tvrdeći da je sanaciju cjevovoda izvodio upravo prvotuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., a po tvrdnjama tužiteljice cjevovod nije pravovremeno saniran, radi čega je nastupila šteta, pa je ovaj tuženik pasivno legitimiran i po čl. 1045. ZOO-a.

10. Među strankama je sporno postoji li uzročno-posljedična veza između sanacije puknuća na magistralnom cjevovodu, koji je prijavljivan koncem 2012., višekratno popravljan od strane prvotuženika Vodoopskrba i odvodnja, no konačno saniran (najranije) tek u siječnju 2013., zbog čega je - uslijed istjecanja velike količine vode iz vodovodne cijevi - došlo do klizanja terena i štete na tužiteljičinoj nekretnini.

11. Radi utvrđivanja ove sporne činjenice sud je saslušao tužiteljicu i predložene svjedoke te proveo vještačenja po vještaku za projektiranje, građenje i nadzor dr.sc. DŠ, dipl. ing. građ. iz društva Geokod d.o.o. Zagreb i po vještaku dipl. ing. građ. Žarku Željku iz društva Ing Ekspert d.o.o. Zagreb.

12. Iz iskaza tužiteljice, svjedoka AŠ i BŠ proizlazi:

- da je svjedok AŠ, susjed tužiteljice, od rujna 2012. čuo šum u kanalizacijskim cijevima, zbog čega je višekratno zvao službu Vodovoda

- da su djelatnici Vodovoda prvi puta na teren izašli u prosincu 2012.

- da je utvrđeno da je na 8 m od mjernog šahta voda propuštala iz vodovodne u kanalizacijsku cijev

- da je prilikom sanacije u siječnju 2013. utvrđeno puknuće vodovodne cijevi promjera 350, koje je sanirano, no nije sanirana i kanalizacijska cijev u koju je prodirala voda iz cijevi 350

- da je tužiteljica u svojoj nekretnini do 2013. (1.4.2013. – Uskrsni ponedjeljak) primijetila da je kuća „potonula“

- da je toga dana i svjedok AŠ primijetio pukotinu ispred garaže

- da su svjedokinju BŠ, čije je trgovačko društvo u tom razdoblju na terenu do tužiteljičinog gradilo dva stambena objekta, istoga dana zvali radnici na gradilište jer je jedna od zgrada (ona koja je bila na strani puknuća cijevi) potonula

- da tužiteljica prije ovih događanja nikada nije imala nikakvih problema s klizanjem tla niti prodorom vode

- da su nakon uočenih nedostataka na nekretninama radovi na gradnji dviju kuća kod svjedokinje BŠ prekinuti, a građevinska inspekcija zabranila trećima pristup u nekretnine – između ostalih i tužiteljičinu, a stanarima kuća predložila iseljenje u hotel

- da je analiza tla, koju je svjedokinja BŠ prije početka gradnje (i štetnog događaja) dala izraditi, pokazala da u tlu nije bilo vode i da je tlo čvrsto na 7,5 m

- da je nakon štetnog događaja u postupku osiguranja dokaza (svjedokinja BŠ) utvrđeno da je zbog puknuća vodovodne cijevi nakon duljeg vremena došlo do devastacije tla na 8 m dubine, a postavljeni piloti potonuli

- da se i nakon sanacije u siječnju 2013. podrum u zgradi BŠ počeo puniti vodom, a bunar susjeda AŠ prelijevati

- da je tek nakon sanacije 17.3.2015. bunar susjeda presušio, a voda iz podruma u kući BŠ se povukla.

13. Sud je saslušao i svjedoke ŽŠ, rukovoditelja službe Vodoopskrbe koja se baci popravljanjem i održavanjem mreže cjevovoda, EŠ, voditelja područja [adresa] i GŠ, direktora sektora Vodoopskrbe u vrijeme štetnog događaja.

14. Svim je ovim svjedocima poznato da je na području na kojem se nalazi tužiteljičina nekretnina početkom 2013., bio kvar na cjevovodu, da je vodovodna cijev probila u kanalizacijsku (svjedok ŽŠ, EŠ), da je bila riječ o vodovodnoj cijevi 350, tlačnoj (svjedok EŠ), da su djelatnici Vodoopskrbe u dva navrata odlazili s instrumentima utvrditi čuju li se prekomjerni šumovi i nakon snimanja po 24 sata nisu ništa ustanovili, kao niti tlačnom probom (svjedok ŽŠ), da se nakon sanacije, koja je izvedena obujmicom, netko žalio na klizište (EŠ, GŠ). Svjedok GŠ ustvrdio je da je puknuće bilo sanirano u kratkom vremenu i da je kasnije iz dokumentacije utvrdio da objekt građen na granici klizišta (ne i na klizištu) iz čega je zaključio da je uzrok štete prirodna pojava. Svjedok EŠ potvrdio je da je prilikom sanacije vodovodne cijevi uočeno da voda curi u kanalizacijsku cijev (što znači da je i ona oštećena), no nije mu poznato je li sanirana ta cijev, s obzirom da se time bavi drugi odjel.

15. Iskazima tužiteljice, svjedoka AŠ, BŠ sud povjerovao jer je riječ o neposrednim zapažanjima, koja u bitnome potvrđuje i dokumentacija u spisu, a prihvatio je i iskaze svjedoka ŽŠ, EŠ i GŠ koji se odnose na činjenične tvrdnje koje potvrđuju materijalni dokazi u spisu (ne i zaključak svjedoka GŠ o uzroku štete):

16. Iz dopisa Zagrebačkog holdinga od 7.6.2013. utvrđeno je da je prijava kvara na spojnom vodu za adresu tužiteljice ([adresa]) evidentirana 31.12.2012. te da je sanacija odrađena istoga dana (list 124), a Sektor vodoopskrbe obavijestio je dopisom od 22.4.2013. rukovoditelja Službe mreže da je za [adresa] u razdoblju od 26.11.2012. do 4.1.2013. bilo sedam prijava, od čega su se dvije odnosile ne na kvar, nego na oborinske vode, te da ju kod kbr. 63, 63a, 63 b, 63c sanirano puknuće cjevovoda DN 350 mm.

17. Iz prijave Terra Trade d.o.o., Zagreb od 6.12.2014. Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja (list 55 spisa) proizlazi da ova pravna osoba (vlasnik nekretnine u neposrednom susjedstvu tužiteljice) urgira poduzimanje mjera od strane Grada Zagreba, kako bi se napokon izvršio kompletan popravak glavnog voda promjera 350 mm jer voda istječe u ogromnim količinama, uzrokuje promjenu kvalitete tla, zbog čega kuće pucaju i naginju se, bunar na vrhu brda se puni i prelijeva (prijava u prilogu spisa).

18. Iz dopisa Vodoopskrbe i odvodnje od 11.12.2014. (list 56 spisa), proizlazi da je, nakon prijave Terra Trade d.o.o. od 6.12.2014. izvršena tzv. tlačna proba, ispitan magistralni cjevovod DN 350 na adresi [adresa], uzet uzorak vode i analiziran rad VS Jačkovina – VS Lončarićev put, nakon čega je zaključeno da nema kvara, odnosno puknuća na vodoopskrbnom i magistralnom cjevovodu, odnosno da voda koja puni bunar nije iz sustava Vodoopskrbe i odvodnje.

19. Iz interne elektroničke poruke Vodoopskrbe i odvodnje od 8.12.2014. (list 60 spisa) proizlazi da su, po prijavi klizišta, izlaskom na lokaciju [adresa] djelatnici toga tuženika tvrdili da nema puknuća niti kvara na cjevovodima, a niti ispitivanje stanja javnog uličnog kanala na toj lokaciji dana 14.3.2014. nije utvrdilo nedostatke (dopis od 14.3.2014. – list 63 spisa).

20 Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb dopisima od 12.12.2014. i 24.2.2015. obavijestili su Grad Zagreb da su nakon pregleda i ispitivanja vodoopskrbnih cjevovoda u [adresa] zaključili da nema indicija niti dokaza o curenju vode iz javnih vodoopskrbnih cjevovoda u toj ulici (list 109-110 spisa).

21. Iz odgovora Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 22.9.2016. (list 151) utvrđen je da su 1.4.2013. primljene dojave o pojavi klizišta u [adresa], kbr. 61, 63, 75.

22. Iz dnevnika rada Zagrebačkog holdinga – Podužnice Vodoopskrba i odvodnja (list 126-132 spisa) utvrđeno je da je u [adresa]. do travnja 2013. bilo više postupanja, od čega je 2.12.2012. evidentiran kvar: „voda ulazi u kanalizacijski šaht – ispitati“. Nakon toga prijavljen je 25.12.22012. i 29.12.2012. šum vode u kanalizaciji, odnosno cjevovodu, pa prijava za objekt tužiteljice 31.12.2012. Za svaku od navedenih prijava u rubrici „kvar otklonjen“ naveden je datum koji je jednak datumu zaprimanja prijave.

23. Osim toga, tužiteljica je Ministarstvu graditeljstva, Građevinskoj inspekciji 17.4.2013. uputila prijavu sa zahtjevom za izlazak na teren zbog pojave klizišta na njezinoj i susjednim nekretninama (prijava u prilogu spisa).

24. Iz ovih je dokaza sud, između ostaloga, utvrdio da je koncem 2012. uočen i višekratno prijavljivan šum u vodovodnim cijevima, da su djelatnici tuženika u više navrata izlazili na teren i sanirali kvar, da je tek 7.1.2013. evidentirano otklanjanje kvara, da su tužiteljica i Terra Trade d.o.o. (susjedna nekretnina) prijavili u travnju 2013. pojavu klizišta, da su i nadalje prijavljivali probleme sa curenjem vode, da je tuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. i u razdoblju od 2013. do 2015. nakon izlazaka na teren, vršenja ispitivanja otklanjao pojavu kvara, odnosno curenja.

25. Iz Uvjerenja Gradskog ureda za katastar vodova izdanog od Grada Zagreba proizlazi da sporni cjevovod primjera 350 mm nije evidentiran, što znači da je izveden na nezakonit način (list 138-141).

26. Sud je radi utvrđenja spornih činjenica proveo i predloženo vještačenje i iz nalaza i mišljenja vještaka de. Sc. DŠ iz Geokod d.o.o., Zagreb za projektiranje, građenje i nadzor sud je utvrdio da je osnovni uzrok pojavi na nekretnini tužiteljice dosezanja graničnog stanja sloma kosine, deformacije i slijeganje nekretnine tužiteljice pojava značajnih količina vode u temeljnom tlu, do koje je došlo zbog dovoljno dugog vremenskog razdoblja prihranjivanja vode iz cijevi pod tlakom u temeljno tlo iz magistralnog vodovoda u [adresa].

27. Vještak je iznio mišljenje da prirodni fenomeni u obliku pojava većih količina vode ili drugih nepovoljnih okolnosti izvan direktnog ljudskog djelovanja u relevantnom vremenskom razdoblju nisu imali značajan utjecaj na stanje stabilnosti kosine i ostvarenje utvrđenih neželjenih događaja, s time da je cijela predmetna lokacija kosine bila u stanju potencijalne nestabilnosti i prije pojave njezina sloma. Vještak je ustvrdio da se tijekom prijašnjeg razdoblja na lokacijama ovakvog tipa u pravilu javljaju određena, neprimjetna pokretanja uslijed puzanja i/ili erozivnih djelovanja, koja nastaju kao posljedica nepovoljnih ljudskih i prirodnih djelovanja, koja su uzrokovala deformacije u tlu i pucanje vodoopskrbne cijevi u cesti i, posljedično, pojavu neželjenih događaja. Međutim, neprimjetno pokretanje, puzanje ili erozivno djelovanje nije na značajan način utjecalo na štetni događaj.

28. Postojeća susjedna klizišta prema njegovom mišljenju nisu od utjecaja na predmetni štetni događaj, niti izgradnja novih objekata u neposrednom susjedstvu. Vještak je također ustvrdio da duboka klizna ploha nije dominantno nastala kao posljedica značajnijih oborina u promatranom razdoblju.

29. Do puknuća cijevi prema miljenju vještaka moglo je doći zbog niza razloga, npr. nesolidne gradnje, no to nije moguće utvrditi s dovoljnom razinom sigurnosti. Na upit je li na nastanak događaja i destabilizaciju tla mogla utjecati i činjenica da su, prema dokazima u spisu, djelatnici Vodoopskrbe biše puta izlazili na teren radi sanacije puknuća, vještak je odgovorio da se – ako saniranje nije uspjelo – akumulira negativni efekt. Što se tiče lokacije tužiteljičine nekretnine i zone klizišta, vještak je naveo kako ta lokacija na karti nije označena kao klizište, niti on sam smatra da je bila riječ o klizištu. Vještak je naveo kako iz dokaza u spisu proizlazi više verzija duljine curenja vode, od kojih neke govore da je curenje trajalo i do 3 mjeseca, a prema njegovom mišljenju, ovakvo curenje moglo je biti i kraće od 3 mjeseca, da bi došlo do ovakvog događaja.

30. Zaključno, vještak je ustvrdio da je do štetnog događaja na tužiteljičinom objektu došlo zbog pucanja cijevi i curenja velike količine vode u zemlju.

31. Nalaz i mišljenje vještaka, koje smatra jasnim, objektivnim, temeljito obrazloženim, sud je prihvatio kao valjanu podlogu za donošenje odluke o spornoj uzročno-posljedičnoj vezi: vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja analizirao i u obzir uzeo svu dostupnu dokumentaciju, koju je i detaljno popisao u nalazu, i to i dokumentaciju koja se odnosi na nekretninu tužiteljice i na susjedne nekretnine -za susjedne nekretnine glavni projekt, geotehnički elaborat, projekt temeljenja, izvedbeni projekt, građevinski dnevnik-, dokumentaciju vezanu za sanaciju tla, zapisnike o inspekcijskom pregledu, projekt sanacije, geostatičke analize za klizište dipl. ing. ĆŠ, rješenje Ministarstva prostornog uređenja do 23.5.2013. kojim se naređuje hitna zabrana korištenja stambene zgrade, između ostalog, i tužiteljice, podatke o dojavama pojave klizišta iz rujna 2016., izvješće DHMZ za razdoblje od siječnja do ožujka 2013. i drugu dokumentaciju u spisu i terenskog pregleda. Vještak je na ročištu usmeno odgovorio na sva pitanja i primjedbe na nalaz i mišljenje i po ocjeni suda jasno ga obrazložio.

32. Iz navedenih je dokaza sud utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između pucanja cijevi promjera 350 i štete na tužiteljičinoj nekretnini.

33. Prijedlog tuženika da se odredi i vještačenje kojim bi se utvrdilo je li teren na kojem se nalazi tužiteljičina kuća u stvarnosti klizište i koji su razlozi pucanja cijevi sud je odbio jer iz rezultata provedenog vještačenja i dokumentacije u spisu proizlazi da tužiteljičina kuća danas jest na klizištu, da u vrijeme štetnog događaja njezina nekretnina nije bila na karti klizišta, a danas više nije moguće utvrditi kako je teren izgledao ranije jer je predmetni događaj promijenio konfiguraciju tla. S druge strane, tužiteljica tvrdi da prije ovog događaja nije imala nikakvih problema s klizanjem ili tonućem kuće niti odlijevanjem vode, a nema dokaza iz kojeg bi se moglo utvrditi suprotno. Također iz očitovanja vještaka proizlazi da razloge pucanja cijevi više nije moguće utvrditi, a ukoliko je do pucanja došlo zbog karakteristika terena na kojem su položene, to svakako ne može teretiti tužiteljicu, koja nije odgovorna za njihovo postavljanje.

34. Radi utvrđivanja visine štete na tužiteljičinom objektu, odnosno procjene troškova sanacije štete sud je proveo vještačenje po vještaku dipl. ing. Žarku Željku iz Ing Ekspert d.o.o. Zagreb, koji je nalaz i mišljenje sačinio na temelju uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu i očevida na nekretnini tužiteljice te ga je sud, nakon usmenog obrazloženja i odgovora na pitanje i primjedbe stranaka u cijelosti prihvatio kao dokaz na kojem je utemeljio odluku o visini zahtjeva smatrajući da je objektivan, jasan, temeljito obrazložen.

35. Iz ovog je dokaza sud utvrdio da je iz stanja zatečenog na očevidu 14.6.2024. utvrđeno da su uslijed nastanka klizišta na tužiteljičinoj nekretnini nastala oštećenja vidu pukotina na spojevima zidova, zidova i stropova, oštećenja međukatnih konstrukcija te zidnih i podnih obloga, a uočena su i značajna oštećenja na nosivim i pregradnim zidovima. Uočene su pukotine različitog intenziteta, od blagih do značajnih, kojima je narušena mehanička otpornost i stabilnost zidova. Iz geomehaničkog nalaza i mišljenje rješenja Ministarstva graditeljstava, dokumentacije u spisu i stanja utvrđenog na očevidu vješta je utvrdio da je tužiteljičina zgrada statički ugrožena, a sanacija uz primjenu postojećih priznatih metoda rekonstrukcije nije moguća, s obzirom da se nalazi na aktivnom klizištu, za čiji je sanaciju potrebna globalna sanacija cijelog ugroženog područja kako bi se spriječila daljnja klizanja i slijeganja, te povećanje postojećih i nastanak novih pukotina na zgradi.

Zbog toga je predloženo uklanjanje zgrade.

36. Vještak je mišljenja da procjena lokalne sanacije temeljnog tla predmetne nekretnine s trenutno dostupnim podacima nije moguća, da zahtijeva daljnje geomehaničke istražne radove, proračune i projekte sanacije napravljene od strane ovlaštenih projektanata. Proračunski model koji nakon aktivacije klizišta može predvidjeti daljnje kretanje temeljnog tla ne postoji, s obzirom da ovisi o razini podzemne vode i oborinama koje se ne mogu predvidjeti, a lokalna rješenja u vidu ojačanja tla pilotima nepovoljna su s obzirom na globalno zahvaćeno području nastalog klizišta.

37. Zbog navedenog je vještak procijenio visinu štete na nekretnini tužiteljice u visini vrijednosti zgrade tužiteljice koju je potrebno ukloniti, i to u visini od 345,796,43 eura, što je zbroj preostale sadašnje vrijednosti zgrade korigirane faktorom prilagodbe tržištu ukupnih uzgrednih troškova te komunalnog i vodnog doprinosa. U nalazu i mišljenju vještak je jasno obrazložio i metode proračuna kojima se koristio. Vještak je obračunao i tržišnu vrijednost zemljišta na kojem je izgrađena tužiteljičina zgrada, i to na 75.177,60 eura, pri čemu je u obzir uzeo troškove gradnje, uz umanjenje vrijednosti zbog starosti građevine, a metodu procjene u nalazu i mišljenju detaljno obrazložio i to jasno prikazao. Vještak je izračunao i visinu troškova uklanjanja zgrade procijenio je 28.871,50 eura, što uključuje radove rušenja i odvoz materijala na gradski deponij prema projektu uklanjanja građevine, s obzirom da je – prema stanju nekretnine zatečenom na očevidu – riječ o zgradi koja nije sigurna za uporabu, radi čega ju je potrebno ukloniti.

38. Tuženici su prigovarali dijelu mišljenja u kojem vještak obračunava tržišnu vrijednost zemljišta jer smatraju da ovo ne može predstavljati umanjenje tužiteljičine imovine jer zemljište ostaje u njezinom vlasništvu.

39. Ovaj je prigovor sud odbio kao neosnovan. Tužiteljica nije pretrpjela štetu samo na građevini, koju nije moguće koristiti niti sanirati, već srušiti: šteta koju je pretrpjela sastoji se i u tome što je zemljište na kojem je bila izgrađena kuća nakon štetnog događaja ucrtano kao aktivno klizište, što znači da na njemu više nije moguća gradnja, a prema mišljenju vještaka nije niti utrživo, dok je zemljište prije štetnog događaja imalo, kao zemljište na kojem je bila dopuštena gradnja, svoju tržišnu vrijednost. Drugim riječima, tužiteljici je ostalo zemljište na kojem ne može graditi niti je zbog posljedica predmetnog štetnog događaja koji je doveo do pojave klizišta, utrživo.

40. Vještak je po ocjeni suda nalaz i mišljenje izradio jasno, argumentirano i objektivno, a tuženici nisu iznijeli nijedan konkretan razlog koji bi njegovu objektivnost doveo u sumnju, osim činjenice da je sudjelovao u vještačenju u postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu P-749/2023 po tužbi Terra Trade d.o.o., Zagreb protiv ovdje drugotuženika, radi naknade štete iz istog događaja. Sama po sebi činjenica da je isti vještak angažiran od strane dva suda u dvije parnice radi štete nastale u istom događaju ni na koji način ne pretpostavlja neobjektivnost vještaka. Svakako, tuženici su imali priliku – ukoliko su smatrali da postoje razlozi koji ozbiljno diskvalificiraju vještaka - zatražiti njegovo izuzeće i to valjano obrazložiti, no to nisu učinili. Ovaj sud smatra i da je vještak u pisanoj dopuni, a kasnije i usmeno na ročištu 9.4.2025. temeljito obrazložio nalaz i mišljenje, nakon čega nijedna od stranaka nije imala daljnjih primjedbi niti prigovora. Zbog toga je odluka o spornoj visini zahtjeva utemeljena na ovom dokazu.

41. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja, podneskom od 22.11.2024. preinačila tužbu povećavši zahtjev sa 59.725,26 eura na 504.049,10 eura. Tuženici su se ovoj preinaci usprotivili, no sud ju je dopustio jer je tužiteljica visinu štete koja joj je nastala mogla utvrditi tek nakon provođenja vještačenja, koje je zbog toga, uostalom, i provedeno. Zato je po čl. 190. st. 3. ZPP-a preinaka dopuštena.

42. Tuženici su istakli i prigovor zastare na preinačeni dio tužbe. Ovaj je prigovor neosnovan jer je tužiteljica naknadu štete nastale u predmetnom događaju zahtijevala već u tužbi, i to iz iste činjenične osnove. U konkretnom slučaju riječ je o nepravoj preinaci, pri čemu se zastara prekida podnošenjem tužbe, neovisno o tome je li zahtjev tijekom postupka povećan (ovaj je stav zauzet i na sjednici Građanskog odjela VSRH od 27.5.20024.).

43. Tuženici su prigovorili i određivanju visine naknade štete koja je nastala 2013. prema cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja. Vještak je nalaz i mišljenje izradio prema zadatku koji mu je dao sud, što je u skladu s odredbom čl. 1089. st. 2. ZOO-a. Zakonska zatezna kamata dosuđena je od presuđenja do isplate, jer je visina štete utvrđena tek presuđenjem, i to po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

44. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je do štete na tužiteljičinoj nekretnini došlo uslijed puknuća magistralnog voda promjera 350 i istjecanja velike količine vode, što je uzrokovalo klizanje terena i štete na tužiteljičinom objektu, za koje iz ranije obrazloženih razloga odgovaraju tuženici, zbog neurednog održavanja magistralnog cjevovoda (koji nije niti zaveden u katastru vodova) i nepravovremene sanacije kvara, tužiteljici je po čl. 1045. ZOO-a dosuđena naknada nastale štete, i to štete koja se sastoji od vrijednosti zgrade (345.796,43 eura), visine troškova uklanjanja zgrade (28.871,50 eura) i vrijednosti zemljišta (758.117,60 eura), ukupno 449.845,53 eura, i to po čl. 1107. ZOO-a na teret svih tuženika solidarno. Zatezna kamata na taj iznos dosuđena je po čl. 1089. st. 2. i čl. 29. ZOO-a. Preostali dio zahtjeva od 54.203,57 eura odbijen je kao neosnovan jer nema podloge u izvedenim dokazima.

45. Prijedlog prvotuženika da se provede vještačenje kako bi se utvrdilo je li sanacija cijevi koju je izvodio bila pravilno izvedena sud je odbio prije svega jer je ovaj prijedlog stavljen nakon zaključenja prethodnog postupka (čl. 299. st. 2. ZPP-a). Osim toga, iz rezultata dokaznog postupka utvrđeno je da je do štetnog događaja na tužiteljičinom objektu došlo zbog pucanja cijevi i curenja velike količine vode u zemlju, da su prijave curenja vode bile najkasnije tijekom prosinca 2012., i to višekratno, da su djelatnici prvotuženika na teren izašli tek u siječnju, da su popravke vršili više puta (ovo proizlazi iz ranije citiranog dnevnika rada prvotuženika). Ako je popravak trebalo ponavljati, on nije bio izveden kako treba.

46. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st. 5., čl. 156. i 155. ZPP-a prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje. Tužiteljici su dosuđeni troškovi zastupanja po odvjetniku, po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to: za sastav tužbe 1.000,00 eura (tbr 7/1), za zastupanje na ročištima 7.9.2016., 21.11.2016., 10.2.2017., 25.4.2018., 24.10.2018., 13.2.2019., 20.5.2019., 24.1.2023., 14.6.2024. po 1.000,00 eura tbr 9/1), za sastav podnesaka od 22.10.2024., 22.11.2024., 10.12.2024. i 19.3.2025. po 7.582,00 eura (tbr 8/1) i za zastupanje na ročištu 9.4.2025. iznos od 7.582,00 eura (tbr 9/1), ukupno 47.910,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 11.977,50 eura, troškove vještačenja

1 0

od ukupno 4.370,76 eura, sudsku pristojbu na tužbu od 331,81 eura i na presudu od 663,61 eura iznosi sveukupno 65.253,68 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 11. lipnja 2025.

Sudac:

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi, koja se podnosi pisana u 5 primjerka ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. I i III-tuženika

-pun. II-tuženika

-umješaču