REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

R1-108/2021-50

U  I M E R E P U B L I K E  H R V A T S KE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mirandi Pelaić-Morić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak i partneri u Splitu, protiv predloženika OŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa pun. Doris Košta, odvj. u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, dana 11. lipnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], razvrgnućem isplatom vrijednosti suvlasničkog udjela predlagateljice BŽ od ½ dijela u iznosu od 45.050,00 eur, s time da se dopušta predloženiku OŽ, da temeljem ove sudske odluke ishodi upis uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoje vlasništvo, za 1/2 dijela, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva u cijelosti s imena predlagateljice BŽ upisane u zemljišnoj knjizi kao BŽ rođena OŽ i to za 1/2 dijela.

II. Dužan je predloženik isplatiti predlagateljici ukupan iznos od 45.050,00 eur, na ime tržišne vrijednosti suvlasničkog dijela predlagateljice i to 1/2 dijela cjeline na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Predlagateljica ima založno pravo na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za 1/2 dijela, do isplate iznosa navedenog pod toč. II. izreke ovog rješenja.

IV. Na prijedlog predloženika Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, izvršit će zemljišnoknjižnu provedbu ovog rješenja.

V. Dužan je predloženik isplatiti predlagateljici na ime troška ovog postupka iznos od 491,95 eur u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Dana 17. ožujka 2021. zaprimljen je prijedlog predlagateljice u kojem ističe da su stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i -/3, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to svaka za po ½ dijela, iako je u zemljišnoj knjizi upisana ČŽ iz [adresa], za ¼ dijela koja da je predmetnom nekretninom raspolagala u korist predlagateljice. Predlagateljica je predložila razvrgnuti suvlasničku zajednicu civilnom diobom, te je predložila izvesti dokaz vještačenjem po sudskim vještacima građevinske struke te vještaku geodetu. Slijedom navedenog, predložila je razvrgnuti suvlasničku zajednicu prodajom navedenih nekretnina na javnoj dražbi te podjelom kupoprodajne cijene na način da svakoj od stranaka pripadne dio koji odgovara ½ dijela. Ujedno je predloženo obvezati predloženika na naknadu predlagateljici nastalih troškova ovog postupka.

2. Predloženik se nije protivio izvođenju dokaza vještačenjem po sudskim vještacima te je sud i proveo predložene dokaze.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine položene u K. O. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor, dokumentacija predana uz podneske stranaka te su pročitani nalazi i mišljenja sudskih vještaka Ivana Barbalića i Maje Banić te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

4. Dana 25. lipnja 2021. svoj nalaz i mišljenje Ivan Barbalić kao stalni sudski vještak za geodeziju je dostavio u spis sa skicom vještva i dvije fotografije. Iz navedenog vještva proizlazi da je na očevidu od 28. svibnja 2021. utvrđeno kako čest. zem. [katastarska čestica] (kat. numeracije 8757) K. O. [katastarska općina] (iako sudski vještak očitom omaškom u pisanju navodi da se radi o čest. zem. [katastarska čestica]), u naravi predstavlja dio stambenog objekta, pomoćni objekt i dvorište. Dio stambenog objekta da je položen u svom južnom dijelu na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Uvidom u PL 966 K. O. [katastarska općina] da je razvidno da predmetna čestica ima upisanu kulturu "obala", te da se kao takva prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, smatra pomorskim dobrom. Nadalje je utvrđeno da čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (iako sudski vještak očitom omaškom u pisanju navodi da se radi o čest. zem. [katastarska čestica]) u naravi predstavlja dvorište i dio stambenog objekta te da predmetna čestica nije usklađena. Iz gore navedenih razloga i to baš zbog dijela objekta koji je izgrađen na pomorskom dobru i neusklađenosti čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (iako sudski vještak očitom omaškom u pisanju navodi da se radi o čest. zem. [katastarska čestica]), da razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom nije moguće.

5. Dana 26. veljače 2024. svoj nalaz i mišljenje Maja Banić kao stalni sudski vještak za građevinarstvo je dostavila u spis sa fotografijama te izračunom tržišne vrijednosti predmetne nekretnine i to baš čest. zem. [katastarska čestica] i -/3 K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa]. Imajući u vidu sve potrebne parametre kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića ista je utvrdila da je ukupna vrijednost predmetne nekretnine 90.100,00 eur.

6. Kako stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskih vještaka to je ovaj sud u cijelosti poklonio vjeru istima jer su ista logična te u skladu sa zakonom i drugim propisima te izrađena u skladu s pravilima struke.

7. U nastavljenom tijeku postupka punomoćnica predloženika istaknula je da se ukazuje opravdanim a s obzirom da se radi o civilnom razvrgnuću raspraviti pitanje prava na dom s obzirom da je predmetna nekretnina od 2006. godine do danas jedini dom predloženika, pri tome sagledavajući materijalne prilike u odnosu na materijalne prilike predlagateljice i imovine koja glasi na ime njenog supruga te da se radi o bračnoj stečevini te da se ne ukazuje opravdanost razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom na javnoj dražbi, pozivajući se na temeljno ljudsko pravo iz čl. 8. st. 2. Konvencije uz primjenu protokola 1., a to je da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života. Stoga, ovaj prigovor da treba raspraviti u ovom postupku.

8. Punomoćnik predlagateljice usprotivio se gornjem prigovoru prava na dom, ističući da se o istom nema što raspravljati u ovom predmetu te da se predmetna nekretnina može smatrati i domom predlagateljice, ali da joj predloženik protupravno onemogućuje suposjed nekretnine te da nitko ne može ostati na silu u suvlasničkoj zajednici.

9. Pozivajući se na relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava te odluke županijskih sudova RH te odluke Ustavnog suda RH, protustranka osporava stajalište punomoćnika predlagateljice držeći da je i u postupku razvrgnuća civilnom diobom sud dužan utvrditi da li nekretnina predstavlja dom predloženika te provesti test razmjernosti.

10. Jedno od prava svakog suvlasnika jeste pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice te ono ne zastarijeva a jedini preduvjet je da je razvrgnuće moguće i dopušteno. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u cijelosti ili samo djelomično, te su Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisani i točno određeni načini razvrgnuća suvlasničke zajednice i to u pogledu nekretnina geometrijski, uspostavom etažnog vlasništva, isplatom ili civilnom diobom, poštujući uvjete i mogućnost svakog od navedenih načina.

11. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim ako bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo očekivati da će se okolnosti promijeniti u mjeri da razvrgnuće ne bi bilo na štetu ostalih suvlasnika (čl. 47. ZV-a).

12. Kada sud provodi razvrgnuće isti je vezan strogim zakonskim odredbama, a tek podredno sporazumom stranaka, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, ali i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik (čl. 50. ZV-a). Ako fizička ili geometrijska dioba nije moguća, tada će sud odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladni način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (čl. 50. st. 4. ZV-a).

13. Kako su stvari koje su predmetom razvrgnuća u pravilu nekretnine (stanovi, kuće) u kojima neki od suvlasnika živi, postavlja se pitanje vrijeđa li takav način razvrgnuća pravo na dom tog suvlasnika te u kakvom je odnosu njegovo pravo na dom u odnosu na pravo drugog suvlasnika koji traži razvrgnuće, dakle u pravilu onoga koji ne živi u nekretnini, što se pokazuje i u konkretnom slučaju.

14. Dakle, u konkretnom slučaju predlagateljica traži razvrgnuće suvlasničke zajednice prodajom navedene nekretnine na dražbi te da bi predmetna nekretnina u ovršnom postupku trebala biti prodana, pri čemu se protustranka izlaže riziku da izgubi pravo živjeti u predmetnoj nekretnini ukoliko nema druge useljive nekretnine u kojoj bi mogla nastaviti živjeti.

15. S obzirom na istaknuti prigovor predloženika zbog povrede prava na dom ovaj sud smatra da i u ovom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, iako se tome protivio punomoćnik predlagateljice, treba provesti test razmjernosti u pogledu navedenog prigovora pozivom na čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te utvrditi je li predmetna nekretnina dom protustranke, dolazi li do miješanja u pravo na dom protustranke provođenjem civilne diobe, je li to miješanje u skladu sa zakonom i legitimnim ciljevima te je li nužno i razmjerno u demokratskom društvu. Naime, u konkretnom slučaju je došlo do konkurencije dvaju prava i to prava predlagateljice da zahtijeva razvrgnuće suvlasničke zajednice (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) te prava drugog suvlasnika na dom, a što je zaštićeno čl. 34. Ustava RH, posebice ukoliko isti živi u nekretnini koja je predmetom diobe.

16. Ovdje je za napomenuti da je teret dokaza o tome radi li se o pravu na dom na strani koja se poziva na to pravo, dok bi nužnost i legitimnost miješanja u takvo pravo trebala dokazivati suprotna strana.

17. S obzirom na sve gore navedeno između ostalog sud je na ročištu održanom 30. rujna 2024. izveo i dokaz saslušanjem predlagateljice i predloženika.

18. Iz provedenih dokaza proizišlo je da su stranke suvlasnici nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i -/3, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za ½ dijela.

19. Iz iskaza predlagateljice je proizišlo da ista u svojoj vlasnosti za cijelo od nekretnina ima garažu u Splitu površine 40 m2, da je njen suprug vlasnik stana u [adresa] te da dio stana predstavlja bračnu stečevinu. Također da ona i suprug imaju kuću u [adresa] koja također predstavlja bračnu stečevinu, dok je njezin suprug još i vlasnik dva osobna automobila marke Mercedes (2017.) i marke Qashqai (2015.) i motora (2018.). Ona da je nezaposlena te da sa suprugom ima zajednički račun na koji pristiže suprugova plaća. Suprug da je pomorac a plaću da prima u dolarima. Njen brat – predloženik da se odavno prijavio na adresu predmetnih nekretnina u [adresa] te da na istoj boravi samo ljeti, ali inače da živi u [adresa]. U Splitu da živi u stanu u [adresa]. Ona da se iz navedenog stana iselila kada se udala 1990. godine. Predloženik da joj onemogućava suposjed nekretnine u [adresa] te da isti kuću izdaje u turističke svrhe. Predloženik da je bio vlasnik i nekretnina položenih u K. O. [katastarska općina] koje da je u međuvremenu prodao, a neke nekretnine u [adresa] da je otkupio te da je potom iste prodao. O navedenom da nema dokaza koje će do potrebe naknadno dostaviti. Suprug predlagateljice da je kao pomorac na brodu u statusu kapetana. Predlagateljica da je koristila kuću u [adresa] do 1990. godine, a prije 4 ili 5 godina da je saznala da je nekretnina dijelom izgrađena na pomorskom dobru i to od trenutka samog vještačenja. U braku sa suprugom da ima kćer u dobi od 33 godine koja je zaposlena ali nije udata i nema djece, međutim da ista ima zdravstvenih problema te dijagnozu multiple skleroze.

20. Iz iskaza predloženika je proizišlo da je isti predmetnu nekretninu za ½ dijela stekao temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i to 2006. godine a na koju adresu je od tada i prijavljen. Predlagateljica, njegova sestra i ČŽ supruga njegovog oca da su svaka stekle ¼ dijela predmetne nekretnine temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju a kojeg su zaključile sa njegovim ocem 2010. godine. Iza smrti oca da je ČŽ naslijedila stan u [adresa] u cijelosti, a ostale nekretnine da nisu bile predmetom ostavinskog postupka. Predloženik da je vlasnik nekretnina položenih u K. O. [katastarska općina] te dijela nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška]. Da je bio vlasnik stana u [adresa] te da je predmetni stan prodao 2021. Inače da je bio pomorac i ugostitelj te od 2021. da je nezaposlen. Od tada samo prvu godinu da je primao naknadu koja je bila mala i sada više da je ne prima. Da živi od novca koji je ostao nakon prodaje stana i od najma studio apartmana koji se nalazi na nekretnini u [adresa] a koju da iznajmljuje godišnje dva mjeseca. Da nije oženjen i nema djece. Nekretnine kojih je vlasnik na Visu da je pokušavao prodati ali da u tome nije uspio jer da se radi o poljoprivrednom zemljištu te da nije atraktivno za prodaju. Do 2021. godine da je pored prijavljenog prebivališta u [adresa] imao i prijavljeno boravište i to tri godine prije smrti majke jer da je istu čuvao i brinuo se o istoj. Posljednjih 16-17 godina da podmiruje sve račune vezane za predmetnu nekretninu u [adresa]. Od prodaje stana u [adresa] da mu je ostalo 70.000,00 eura. Nekretnine u [adresa] da je prodao 2021. ili 2022. godine i to za 100.000,00 eura. Manji iznosi računa koji prileže spisu su za razdoblje od 2020. kada je često odlazio u stan kod majke i nije trošio električnu energiju dok što se tiče paušala i odvoza smeća da se računa samo jedna odvožnja a više puta kada bi išao za Split da bi ponio i smeće sa sobom. Isti da je bio vlasnik prostora u Splitu, Bernardinova 4, površine 30 m2 kojeg je prodao prije tri godine za 70.000,00 eura. Taj prostor da je stekao darovanjem od pok. oca, a prije prodaje taj prostor da je bio iznajmljivan kao apartman koji je bio otvoren 2016. godine te da je sve bilo vođeno na majčino ime. Njegova majka da je bila teško bolesna, da je imala različite zdravstvene tegobe posljednje četiri godine prije smrti, da je bila dementna, pokazivala početne naznake alzheimera te je imala dva moždana udara, a nakon drugog da je praktički bila oduzeta. Sestra da je u toj bolesti nikada nije posjetila niti je pomagala financijski niti na bilo koji drugi način. Od prodaje stana u [adresa] da je morao plaćati sudske troškove za postupke koje vodi sa predlagateljicom od kojih je jedan trošak u visini od 15.000,00 eura, a drugi 12.000,00 eura, te da je morao podmirivati troškove stana jer je majka imala malu mirovinu.

21. Očitujući se na izvedene dokaze predlagateljica je istaknula da je predloženik unazat tri godine bio vlasnik i prodao tri izrazito vrijedne nekretnine stan u [adresa], apartman u Splitu, te zemljište prvi red do mora u [adresa]. Predmetnu nekretninu u [adresa] da iznajmljuje i na njoj zarađuje te u istoj ne živi te da njegove veze s predmetnom nekretninom nisu u toj mjeri čvrste da bi ta nekretnina predstavljala njegov dom.

22. Predloženik je istaknuo da je evidentno da je predmetna nekretnina njegov jedini i isključivi dom, sukladno ostvarenim obilježjima kojima se taj institut štiti po čl. 8. Konvencije. Ujedno da nitko ne može prisiliti predloženika a to je prodaja slijedom čega bi isti bio prisiljen napustiti dom kako bi to realizirao kupnjom nove stambene jedinice što presude Europskog suda za ljudska prava i ne priznaju.

23. Slijedom gornjih utvrđenja i pregledom priležeće dokumentacije sud je nesporno utvrdio da su predlagateljica i predloženik suvlasnici predmetne nekretnine svaki za po ½ dijela.

24. Da je predloženik suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za 67/480 dijela, suvlasnik 2/4 dijela nekretnina koje u naravi predstavljaju vinograd K. O. [katastarska općina], suvlasnik za 3/16 + 5/8 + 3/16 nekretnina u naravi vinograd, pašnjak K. O. [katastarska općina], suvlasnik za 3/16 + 5/8 nekretnina u naravi šuma i vinograd K. O. [katastarska općina], da je na predmetnoj nekretnini koja je predmet ovog postupka anagrafske oznake [adresa] prijavljen od 2. veljače 2006. godine do danas, a da je od 9. lipnja 2016., 5. lipnja 2017. i 3. veljače 2020. imao i prijavljeno boravište na adresi [adresa]. Da je isti nezaposlena osoba od 29. travnja 2021., da snosi troškove održavanja predmetne nekretnine i to komunalne naknade i naknade za uređenje voda, vodovodnih usluga, troškova električne energije, čistoće, da je odjavio ugostiteljski obrt 27. travnja 2021. te da isti iznajmljuje apartman ČŽ u terminima od kraja lipnja do početka rujna.

25. Da je predlagateljica suvlasnica nekretnina na kojima je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan njezin suprug, a koje nekretnine su stečene u braku od 1990. godine i to nekretnine u [adresa] koja u naravi predstavlja bazen, dvorište, garažu i stambenu zgradu, nekretnine i to baš stan u [adresa], te kao vlasnica za cijelo garaže u Splitu, te pokretnina također kupljenih za vrijeme trajanja braka i to dva osobna automobila marke Mercedes i Qashqai te motora te zajedničkog računa na koji pristiže plaća supruga predlagateljice.

26. Ovdje je za napomenuti da je ovaj sud uzeo u obzir i cijenio konkretnu situaciju samih stranaka i vlasnost nekretnina i pokretnina u vrijeme kada je predloženik istakao da mu je pravo na dom povrijeđen. Dakle, sud je morao voditi računa da pravo na dom štiti osnovni aspekt sigurnosti ljudskog dostojanstva te kroz test razmjernosti cijeniti i utvrđenje je li druga strana u objektivno ranjivijoj situaciji.

27. Upravo cijeneći konkretnu situaciju sud zaključuje da je predloženik za predmetnu nekretninu vezan jer je nesporno utvrđeno da isti od 2006. godine ima prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi kakvo stanje je do danas, osim nekoliko godina kada je uz prebivalište imao i prijavljeno boravište, da se isti brine i održava predmetnu nekretninu te da pored kuće ima vrt kojeg obrađuje te studio apartman o čemu se i sam sud imao prilike uvjeriti prilikom očevida, da navedeni apartman iznajmljuje u ljetnim mjesecima te da u prethodnim godinama ima cca prosječnu zaradu godišnje 6.000,00 eura te da mu je to jedini izvor prihoda jer je isti nezaposlen od travnja 2021. Doduše, da ima nešto ušteđevine od prodaje zemlje u [adresa] i prodaje stana. Doista je utvrđeno da je u ovom trenutku predloženik upisan kao suvlasnik manjih suvlasničkih udjela nekretnina u Visu, ali predmetne nekretnine u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište i to dijelom kao vinogradi, pašnjaci, a dijelom predstavljaju i šumu, a zbog vlasnosti ovih nekretnina po stavu suda predloženik ne može biti prisiljen napustiti dom radi eventualno kupnje neke druge nekretnine. Isto tako po stavu suda predloženik ne može biti prisiljen napustiti dom radi eventualne prodaje nekretnine na javnoj dražbi, jer predlagateljica tijekom ovog postupka nije dokazala da bi to bilo nužno ili da bi ona eventualno bila u objektivno ranjivijoj situaciji jer ona to svakako nije. Ovdje je posebno za napomenuti da sud nije uzeo u obzir dokaze koje je predlagateljica dostavila u spis nakon zaključenja raspravljanja dana 19. ožujka 2025.

28. U konkretnoj situaciji postoji sukob interesa, a koji su zaštićeni zakonom. Međutim, priznavajući pravo koje ima predlagateljica, a to je pravo vlasništva odnosno suvlasništva sud mora voditi i računa o tome da se umanji šteta za predloženika te uspostavi ravnoteža prava i interesa.

29. Sud je uzeo u obzir i specifičnost same nekretnine i to da je navedena nekretnina jednim dijelom izgrađena na pomorskom dobru, pa praktički i ne bi postojala mogućnost prodaje javnom dražbom.

30. Člankom 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljni razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U stavku 2. istog članka navedeno je da u slučaju iz stavka 1. tog članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.

31. Kako stranke nisu osporavale utvrđenje procijenjene vrijednosti, uzimajući u obzir da bi prihvaćanje prijedloga predlagateljice u konkretnoj situaciji predstavljalo zadiranje u pravo na dom predloženika uvažavajući proporcijalnost te istovremeno zaštitu istaknutog prava na dom i činjenicu da ne postoji nužno ograničavanje tog prava u svrhu postizanja legitimnog cilja, to je valjalo odlučiti kako je navedeno u izreci ovog rješenja uz poštivanje načela pravične ravnoteže između interesa obiju stranaka, držeći da je upravo ova odluka suda te ovakav način diobe pravičan.

32. Što se tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja i očevida u ukupnom iznosu od 930,81 eur, te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda od po 26,54 eur, a koji ukupno iznosi 983,89 eur, a koje je prethodno snosila predlagateljica, a pošto su stranke suvlasnice za po ½ dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kako je navedeno u izreci ovog rješenja pod toč. V., a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid, sudska pristojba i slično), sve sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Ovdje je posebno za napomenuti da sud nije uzeo u razmatranje popis troška predloženika jer je isti u spis dostavljen nakon zaključenja raspravljanja 14. ožujka 2025.

U Splitu, 11. lipnja 2025.

S U D A C

Miranda Pelaić-Morić

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. predloženika