Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Čakovec, Ruđera Boškovića 18
Poslovni broj: Psp-13/2022-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Ljubici Kovačević, u pravnoj stvari tužitelja LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Strniščaku, odvjetniku u Čakovcu, protiv tužene LGR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćnici PGR, odvj. iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon dovršene i zaključene glavne i javne rasprave održane dana 23. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika Tomislava Strniščaka odvj. iz Čakovca, te prisutnosti pun. tužene PGR odvj. iz [adresa], a dana 11. lipnja 2025.
r i j e š i o j e:
Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja pod točkama I. i II. rješenja, a koji glasi:
I. Utvrđuje se da je tužena LGR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] točno neutvrđenog dana u mjesecu travnju 2022. godine samovlasno smetala tužitelja LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu podrumske prostorije koji se nalazi u sastavu višestambene zgrade na adresi [adresa], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], veličine parcele 809 m2, pri čemu se podrumska prostorija nalazi između podrumskih prostorija koje koristi udruga Crvenog križa s desne strane gledajući sa ulice i kotlovnice s lijeve strane, gledajući s ulice i pri čemu se u podrumske prostorije ulazi sa dvorišne strane stepenicama u veliki hodnik iz kojeg se ulazi u predmetnu podrumsku prostoriju, pri čemu je veličina predmetne podrumske prostorije 470 cm gledano s ulične strane i 570 cm u dubinu što iznosi 26,79 m2, visine prostorije 275 cm, a koja se nalazi u podrumu nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec, u z. k. ul. [broj ZK uloška], više zk tijela, k. o. [katastarska općina], sve kako je položaj podrumske prostorije prikazan na tlocrtu podruma M:100 koji je sastavni dio Vještačkog nalaza i mišljenja za potrebe ovog postupka izrađen po HORVAT-GRADNJA d.o.o. iz Nedelišća, na način da je zamijenila bravu na metalnim vratima opisane podrumske prostorije i onemogućila pristup tužitelju toj prostoriji.
II. Nalaže se tuženoj uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, kakvo je bilo u trenutku prije počinjenog smetanja iz točke I. ovog Rješenja, odnosno da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da vrati prijašnju bravu na ulazna vrata podrumske prostorije opisane u točki I. ovog Rješenja ili da tužitelju preda ključeve nove brave ulaznih vrata te podrumske prostorije, kao i da oslobodi podrumsku prostoriju od osoba i stvari, sve u roku od 15 dana, te joj se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, sve pod prijetnjom ovrhe.
Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužitelja i to pod točkom III. izreke rješenja koja glasi:
III. Ako tužena ne ispuni obvezu iz točke II. ovog rješenja u određenom roku iz točke II. ovog rješenja, nalaže joj se da plati tužitelju iznos od 39,82 EUR za svaki dan zakašnjenja, počevši od isteka roka od 15 dana iz točke II. ovog rješenja, sve u roku od 15 dana zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini iznos od dana njegovog dospijeća pa do isplate sve po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
IV. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.249,69 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate sve po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.
Obrazloženje:
1. Tužitelj je kod ovog suda, dana 29. srpnja 2022., podnio tužbu radi smetanja posjeda. Tužitelj navodi da je imao posljednji mirni posjed nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec, u z. k. ul. [broj ZK uloška], više zk tijela, k. o. [katastarska općina], izgrađena na zemljištu upisanom u list A Posjedovnica kao I 1. k. č. [katastarska čestica] dvorište 40 čhv, 2. k. č. [katastarska čestica] ulaz i dvor 185 čhv, ukupno 225 čhv, u list B Vlastovnica kao ZK tijelo i - 1. Vlasnički dio: 1/1 Grad Čakovec u neutvrđenom razmjeru, društveno vlasništvo u neutvrđenom razmjeru, upisana u list A Posjedovnica kao VII stan na I. katu, koji se sastoji od 1 sobe, kuhinje i nusprostorija, u list B Vlastovnica kao ZK tijelo VII - 2. vlasnički dio: 1/1 Ganz Andreas, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Švicarska Konfederacija.
2. Tužitelj je vlasništvo opisane nekretnine stekao nasljeđivanjem iza pok. majke PG, na temelju pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Mirjane Zvonarek iz [adresa] od 28. 12. 2010. br. O789/10, UPP/OS-75/10 pri čemu specificira da je naslijedio stan i točno određeni podrumski prostor odvojen metalnim vratima s bravom koja su se vrata zaključavala jer je majka tužitelja, a kasnije tužitelj u tom prostoru držao pokretnine. Ključ je prije čina smetanja posjedovao tužitelj. Tužitelj je predmetnu nekretninu mirno posjedovao u periodu duljem od 11 godina a kako živi i radi u inozemstvu na predmetne nekretnine dolazi u prosjeku dva puta godišnje. Tužitelj je zadnji puta bio na nekretnini kratko u svibnju 2022. te nije mogao otključati podrumska vrata. Kako se zbog obaveze nije zadržavao u [adresa] to je po povratku u Švicarsku utvrđivao što se desilo. Tako je utvrdio identitet osoba koje su počinile samovlasno smetanje podrumske prostorije u njegovom vlasništvu te počinila eventualno kazneno djelo na njegovu štetu. Stoga je od Policijske uprave međimurske zatražio utvrđenje identiteta tužene i utvrđenje podataka da li je tužena provalila u njegove podrumske prostorije obzirom su u tom smislu postojale određene indicije. Dana 19.7.2022. tužena je s mobitela [broj telefona] nazvala pun. tužitelja te mu rekla da je kod nje bila policija i da je ona zamijenila bravu na podrumskim prostorijama. Iz izvještaja PU Međimurske od 22.7.2022. a kojeg je pun. tužitelja primio 28.7.2022. proizlazi da je tužena LGR neodređenog dana u travnju samovlasno smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu podrumske prostorije u vlasništvu tužitelja te je uz pomoć nepoznate osobe zamijenila bravu na ulaznim vratima opisane podrumske prostorije i tužitelju oduzela posjed podrumske prostrije. Dakle u podrumsku prostoriju tužitelja ušla je nasilno obijanjem brave na metalnim vratima te prostorije iskoristivši pri tome činjenicu da tužitelj ne prebiva na adresi nekretnine već u inozemstvu te da je odsutan. Tužitelj kao posljednji mirni posjednik predmetne podrumske prostorije traži zaštitu posljednjeg posjedovnog stanja prije samovlasne i nezakonite promjene brave na vratima smetane prostorije i oduzimanje posjeda podrumske prostorije od posjednika tužitelja. Predlaže da sud donese rješenje kao u izreci.
3. Tužena se podneskom od 16.9.2022. očitovala odgovorom na tužbu te tvrdi da je pravno nevažno tko je vlasnik predmetne podrumske prostorije. Također tvrdi da tužitelj nije naveo kada je i između kojih suvlasnika postignut dogovor i podijeljen posjed podruma kuće, a vlasnica stana i tužena ne znaju za nikakav takav dogovor a sve da isti postoji je nevaljan jer se u posjedu vlasništva jednog vlasnika ne mogu dogovarati ostali suvlasnici, a vlasnica peterosobnog stana po tvrdnjama tužitelja ne bi zapravo dobila podrum. Tvrdi da tužitelj nije u posjedu predmetnog podruma, živi u [adresa], nikad nije stanovao u stanu za kojeg tvrdi da mu pripada i sporni podrum pa nije mogao biti u posjedu podruma. U posjedu je bila HG još od 1996. prilikom kupnje peterosobnog stana na 1. katu zgrade a u posjed ju je uvela prodavateljica stana i predala joj ključ od podruma a HG je taj ključ dala svojoj majci nadi RG i ovlastila je da je vodi brigu o stanu, održava ga, eventualno iznajmi. No majka je ključ zametnula ili izgubila. Kada je početkom travnja 2022. htjela ući u podrum, a nije mogla pronaći ključ pozvala je bravara i zamijenila bravu. Podredno je dakle neistinito da bi tužitelj bio u zadnjem mirnom posjedu podruma te se stoga protivi tužbi i tužbenom zahtjevu a što se tiče točke III. smatra da izricanje penala spada u ovršni postupak ne u redovni parnični postupak.
4. Tužitelj se očitovao podneskom od 28.10.2022. u kojem navodi da činjenice što tužitelj živi i radi u Švicarskoj ne dokazuju da ne bi bio vlasnikom i posjednikom predmetnog stana i njemu pripadajućeg spornog podruma, a točno je da tužitelj par puta godišnje dolazi u RH, obilazi stan i pripadajući podrum, a do trenutka promjene brave imao je ključeve vratiju podruma u kojem su se nalazile i njegove privatne stvari, stvari njegove pokojne majke. Točno je da je tužena imala aspiracije prema predmetnom podrumu iz razloga što je njezin stan velik (144 m2), a tužiteljev bitno manji (40 m2). Tužitelj navodi da je predmetni podrum koristio bivši vlasnik tužiteljeva stana koji je 2003. predao u posjed stan sa pripadajućim podrumom sad pok. majci tužitelja. Tužitelj je dakle posljednji mirni posjednik predmetne prostorije, a tužena je to znala i iskoristila okolnost što tužitelj ne prebiva na adresi nekretnine, svojatajući podrum za koji smatra da njezina kćer, s obzirom na veličinu stana, ima pravo.
5. Tužitelj je dakle već 11 godina posjedni mirni posjednik podrumske prostorije te je nelogično da bi tužena tek 2022. ustanovila da je izgubila ključ podruma. HG nije imala nikakva prava promijeniti bravu podrumske prostorije tužitelja, a čin promjene brave je samovlastan stoga zabranjen. Podredno tužena ničim nije dokazala da tužitelji nije bio u posljednjem mirnom posjedu te je i sama priznala da je upravo po njezinom nalogu promijenjena brava podrumske prostorije u kojoj su se nalazile privatne stvari tužitelja dok je suprotno tužitelj dokazao da je do promjene brave bio dugogodišnji mirni posjednik predmetne podrumske prostorije.
6. Podneskom od 16.11.2022. Tužena se i nadalje protivi tužbi te tvrdi da u podrumskom dijelu zgrade ima ključ od kotlovnice za svoj stan ali to nije podrum. I nadalje tvrdi da tužitelj nije posjednik predmetnog podruma.
7. Na ročištu 21.6.2024. stranke su pokušale postići dogovor oko mirnog rješenja predmeta spora no međutim do istog nije došlo jer je ostalo otvoreno pitanje snašanja parničnih troškova.
8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ZK izvadak na listu 5-8, fotografije na listu 10-11, zahtjev policijskoj upravi upućen od odvjetnika list 12, kupoprodajni ugovor list 27-29, pročitao vještački nalaz vještaka A. Horvat list 63-80, pročitao očitovanje vještaka list 91-92.
9. Sud je u toku postupka proveo vještačenje sa vještakom građevinske struke radi izrade opisa lokacije, položaja i veličine podrumske prostorije na nekretnini u [adresa] (identificirana nesporno sa zk podacima kao u izreci rješenja).
10. Sud je u toku postupka saslušao tužitelja dok tužena, iako uredno pozvana, nije saslušana te se pun. tužene na zapisnik od 23.5.2025. odrekla prava na davanje iskaza kao stranka u postupku.
11. Sud je u toku postupka saslušao svjedoke UG, ĐG, NG, HGR.
12. Sud nije saslušao svj. Filipa Vrančića i MG jer je tužitelj odustao od tog dokaznog postupka kao nepotrebnog u dosadašnjem tijeku postupka.
13. Sud nije saslušao ni JG iz razloga što je iz provedenog dokaznog postupka ovaj dokazni postupak nepotreban.
14. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe ), kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je specificirani tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.
15. U čl. 219. st.1. Zakona o parničnom postupku je određeno da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
16. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
17. Sud je u ovom postupku utvrđivao samo posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje : ZV ), te čl. 441. Zakona o parničnom postupku.
18. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće sve sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
19. Člankom 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je određeno da predmet zaštite u postupku smetanja posjeda odnosno posjeda u sporovima radi smetanja posjeda jest faktična vlast odnosno posjed glede neke stvari (posjed stvari) ili pravo stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava).
20. Člankom 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (trajnost i zaštita, načelo trajnosti) je u st. 1. određeno da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno, a u st. 2. da se smatra da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.
21. Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
22. Sud sukladno čl. 2. Zakona o parničnom postupku odlučuje u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.
23. Člankom 21. st. 3. istog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
24. Uvidom u zk izvadak na listovima 5-8 spisa utvrđeno je da je tužitelj vlasnik u 1/1 stana na 1. katu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje i nusprostorije.
25. Uvidom u zk izvadak utvrđeno je da je na predmetnom zk tijelu VII ranije bila upisana PG, nesporno majka tužitelja.
26. Uvidom u dopis PU Međimurske, PP Čakovec od 22.7.2022. utvrđeno je da se po zahtjevu za dostavom podataka Policijska uprava očitovala i pri čemu navodi da je obavljen obavijesni razgovor sa više osoba, između ostalih i sa LGR pri čemu je ista izjavila da je neutvrđenog dana u mjesecu travnju ove godine angažirala bravara uz pomoć kojeg je zamijenila bravu na podrumskoj prostoriji koja po njenoj izjavi pripada stanu njezine kćeri HG.
27. Dakle iz ovog dopisa nespornim proizlazi da je nalog za zamjenu brave na spornoj podrumskoj prostoriji dala upravo LGR te je stoga ista pasivno legitimirala u ovoj pravnoj stvari. Iz njezine izjave koju je dala policijskim službenicima jasno proizlazi da je nalog za zamjenu brave dala u travnju 2022.
28. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 5. veljače 2003. utvrđeno je da su UG i JG prodali PG (majci, pravnoj prednici tužitelja).
29. Saslušani svjedoci UG, ĐG, NG, HGR u bitnom su iskazali da je doista tuženik stekao predmetni stan nasljeđivanjem iza svoje majke a koja ga je kupila od UG i JG pri čemu je prodan i predan u posjed i predmetni podrumski prostor veće kvadrature a ključeve istog imao je tužitelj, ranije svjedok UG.
30. Svjedok ĐG potvrdio je da mu je poznato posjedovno stanje jer živi na toj adresi i do 2022. mu je poznato da je podrumsku prostoriju koristila baka tužitelja, a sada tužitelj, dok je RGR nije koristila jer ima svoju posebnu prostoriju. Riječ je o zgradi sa 6 stanova te su se stanari dogovorili koja podrumske prostorija kome pripada i to prema potrebama iz razloga što je tužena imala centralno grijanje dok su ostali stanari imali prostorije za ogrjev i druge potrebe. Tužena cijelo vrijeme govori da njoj sve pripada, uključujući i podrum i tavan koji je zajedničko vlasništvo stanara. Zna da je u travnju 2022. provalila vrata predmetno podruma što je vidio jer je čuo buku i našao tuženu s bravarom koji je bušio bravu, poznato mu je da je uredovala i policija a nakon par dana je na ulazu u podrum vidio izbačene razne stvari koje su ranije bile u tom podrumu. Taj podrum su koristili UG i JG i u njemu je UG održavao probe s bedom te imao i posebno brojilo za struju za podrum.
31. Svjedok NG i HGR potvrdili su činjenice da je tužitelj stekao stan nasljeđivanjem iza pok. majke umrle 2010. dok ga je ona kupila od ranijeg vlasnika obitelji UG a predmetom kupnje bila je i sporna podrumska prostorija. Točno je da je tužena cijelo vrijeme prigovarala posjedovanju podruma no do 2022. je u posjedu iste bio tužitelj, a ranije njegova majka i baka. Potvrdili su da je brave zamijenila upravo tužena.
32. Tužitelj je iskazao da je bio posjednik podruma a koji mu je na skici predočen na listu 2 i površine je 26,79 m2 po vještačkom nalazu. U posjedu predmetnog prostora bio je sve do 2022. Obzirom da žive u [adresa], u ljeti 2022. su došli u [adresa] i tada su utvrdili da ne mogu ući u podrum koji su do tada redovno posjedovali. Prije toga, kako u HR dolaze 2-3 puta godišnje, posljednji put su bili za Božić prethodne godine. Bili su u HR i 40 dana poslije Uskrsa jer je to blagdan u Švicarskoj a tada su to primijetili no već su bili na odlasku i nisu na to obratili pažnju. Misli da je u srpnju njegova supruga zvala policiju, s obzirom da on lošije govori hrvatski. Iskazao je da nema potrebe da mu se odredi prevoditelj, no postupak uz pomoć odvjetnika dovoljno razumije. Saznao je tada da je brave na podrumu promijenila tužena LGR, a to su mu rekli susjedi (susjed ĐG). Na intervenciju policije došla je tužena i tom prilikom je rekla da je dala zamijeniti bravu na ulaznim vratima. Predmetni podrum je koristila više godina njegova majka a nakon njezine smrti 2010. u posjed predmetnog podruma je on kao nasljednik ušao nesmetano te je podrum posjedovao nesmetano sve do 2022. Misli da je LGR do promjene brava koristila drugi podrum no međutim naveo je da dolazi rijetko te je osobno nije viđao da koristi podrum već su mu to rekli susjedi. Stan su kupili tj. njegova majka, od UG i JG. Misli da je moguće da je to bila 2008. a i oni su tada već bili u nesmetanom posjedu podruma. U podrumu su se nalazile u vrijeme kupnje i stvari prodavatelja JG te su se i nakon toga, na njihovu molbu, stvari nalazile u podrumu, a tužena je i njihove stvari maknula iz prostora. Nakon početka postupka tužena je ostavila podrum otključan no on nije htio na silu mijenjati bravu prije nego se dovrši ovaj postupak. Dok je imao stanare prije 2022. ključ od podruma dao je i stanarima te su oni predmetnu podrumsku prostoriju nesmetano koristili. Stanari su bili MG i CG.
33. Uvidom u vještački nalaz vještaka od 28.3.2025. i dopunu istog od 16.4.2025. utvrđen je raspored podrumskih prostorija te utvrđeno da je riječ o podrumskoj prostoriji položenoj u pravcu sjever-jug a u koju se ulazi iz zajedničkog hodnika i da je ista veličine 26,79 m2. Na samom pak očevidu utvrđeno je da su se unutra nalazile stvari obitelji tužitelja primjerice službenička knjižica njegovog djeda GG a djelomično su unutra bile stvari ranijeg vlasnika stana UG i JG.
34. Sukladno čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14
- dalje: ZV) propisano je da sud posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temeljem posjeda ili poštenje posjednika pri čemu odredba čl. 24. st. 1. ZV-a regulira pravo i svakog suposjednika za zaštitu posjeda putem suda od samovlasnog smetanja, među ostalim, i od drugih suposjednika i to jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg posjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
35. Dakle, u postupku za smetanje posjeda nema mjesta utvrđivanju činjenica relevantnih za vlasništvo odnosno pravo na posjed obzirom da sud odlučuje o osnovanosti zahtjeva za pružanjem posjedovne zaštite isključivo temeljem utvrđenja o posljednjem mirnom posjedu ili posjedu - izvršavanju konkretne vlastite faktične vlasti, te nastalom samovlasnom smetanju čina kojim je taj posjed oduzet ili uznemiren, odnosno, posjed bitno ograničen ili potpuno isključen.
36. Tužitelj tvrdi da je tužena promijenila brave na vratima podrumske prostorije i time ga onemogućila da vrši posjed predmetne nekretnine.
37. Da je tome tako potvrdili su i saslušani svjedoci osobito stanar ĐG koji je i vidio zamjenu brava te svjedoci UG, NG i HGR.
38. Da je upravo tužena dala nalog za zamjenu brava na predmetnoj podrumskoj prostoriji proizlazi i iz njezinog priznanja kojeg je dala Policijskoj upravi a o čemu je Policijska prava službeno obavijestila odvjetnika tužitelja dopisom od 22.7.2022. Predmetni dopis odvjetnik je zaprimio 26.7.2022.
39. Iz naprijed rečenog proizlazi da je izmjenom brava i nepredavanju ključeva od nove brave tužena u potpunosti onemogućila tužitelja da vrši miran i nesmetan posjed podrumskih prostorija opisanim u skici sa očevida od 28.2.2025.
40. Iz stanja spisa proizlazi da je po nalogu tužene zamijenjena brava na predmetnoj podrumskoj prostoriji u travnju 2022. Nesporno je da je tužitelj čin smetanja tj. izmjene brava nije vidio jer živi i radi u Švicarskoj konfederaciji te stoga za vrijeme smetanja i čin smetanja nije mogao neposredno saznata istog dana. Sud prihvaća tvrdnju tužitelja, a isto proizlazi iz dopisa Policijske uprave da je tek 22.7.2022. njemu poslan odgovor na zahtjev za dostavu podataka, a koji je primio 26.7.2022. i da tužitelj temeljem tih podataka ima saznanja i podatke o osobi koja ga je smetala u posljednjem mirnom posjedu podrumske prostorije. Točno je da predmetna zgrada nije etažirana no isto ne utječe na posjed predmetne podrumske prostorije.
41. Stoga je tužena dužna uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo na nekretnini prije smetanja posjeda odnosno zamjena brava na način da postavi staru bravu ili preda ključeve nove brave tužitelju od podrumske prostorije u roku od 15 dana po primitku ovog rješenja. Ujedno se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanja posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini pod prijetnjom novčane kazne a za slučaj da ne preda ključeve u određenom roku izreći će joj se novčana kazna u iznosu od 39,82 eura za svaki dan zakašnjenja kao u t. III izreke rješenja.
42. Člankom 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) propisano je da raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
43. Iz provedenog dokaznog postupka, ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja, temeljem čl. 21., čl. 22. i čl. 24 ZV- a, te čl. 441. ZPP-a prema kojima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda i treba dokazati postojanje pretpostavki za pravnu zaštitu posjeda, što je tužitelj učinio u ovom postupku i pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu.
44. Sud je je odbio zahtjev tužitelja za izricanjem novčane kazne za slučaj neispunjenja obveze iz točke II. zahtjeva (uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabrana daljnjeg smetanja) iz razloga što sukladno Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u rješenju kojim se pruža posjedovana zaštita nije moguće izricati i prijetnju novčanom kaznom jer je predmetom posjedovne zaštite utvrđenje tuženikova smetanja posjeda, uspostave prethodnog posjedovnog stanja i zabrana takvog ili sličnog smetanja, ali ne i izricanje novčane kazne. Novčana kazna eventualno može biti premetom ovršnog postupka.
45. Temeljem čl. 154. st. 3. ZPP-a sud je tužitelju priznao trošak u skladu s vrijednošću predmeta spora i s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 138/23), tj. 2,00 EUR/bod, a odnosi se na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak – radi smetanja posjeda, za četiri radnje i to za sastav tužbe, podnesak od 28.10.2022, pristup ročištu od 18.4.2023., te podnesak od 26.4.2023. u iznosu od 500,00 eura, pristup ročištu 21.6.2024. u iznosu od 100,00 eura, pristup ročištu 15.11.2024. u iznosu od 100,00 eura, pristup očevidu 28.2.2025. u iznosu od 100,00 eura, sastav podneska od 7.4.2025. u iznosu od 100,00 eura, pristup ročištu 23.5.2025. u iznosu od 100,00 eura, odnosno ukupno 1.000,00 eura, pripadajući PDV 25% u iznosu od 250,00 eura, troškovi predujma za vještačenje u iznosu od 549,48 eura, te sudsku pristojbu za tužbu i rješenje u iznosu od 39,81 eura. Sud je priznao tužitelju troškove puta za dolazak na očevid i ročište radi saslušanja stranaka u iznosu od 410,40 eura, tj. sveukupno 2.249,69 eura.
46. Tako ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 2.249,69 eura, a na plaćanje je obvezna tužena koja je u pogledu smetanja posjeda izgubila spor, a odbijajući dio koji se odnosi na novčanu kaznu nije prouzrokovao nikakve dodatne troškove, te je odlučeno kao u toč. IV. izreke.
47. Temeljem svega gore iznijetog sud je odlučio kao u izreci.
U Čakovcu, 11. lipnja 2025.
Sutkinja:
Ljubica Kovačević
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana po primitku rješenja, nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda pismeno u 3 primjerka.
O tome obavijest:
1. Tužitelj po pun.
2. Tužena po pun.