Republika Hrvatska

Trgovački sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-4/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu Mariji Levanić-Škerbić, u parničnom predmetu tužitelja Porsche Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 5020 Salzburg, Vogelweiderstraße 75, upisano u Austriji u Registar tvrtki Republike Austrije, broj iz registra FN 64820 z, Porsche Versicherungs AG, Podružnica v Sloveniji, Verovškova ulica 74, Ljubljana, OIB: 51654325879, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Bulić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva STEFANOVIĆ, KRVAVICA, BULIĆ I PLETIKOSA odvjetničko društvo d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Lovačko društvo "Sveti Hubert" Cestica, Dravska ulica 23, Dubrava Križovljanska, OIB: 7337068699, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate iznosa od 3.329,94 eura, nakon zaključenja glavne rasprave na ročištu 14. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka kao i zakonskog zastupnika tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude 11. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "Sveti Hubert" Cestica, Dravska ulica 23, Dubrava Križovljanska, OIB: 73370686999 isplatiti tužitelju Porsche Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 5020 Salzburg, Vogelweiderstraße 75, upisano u Austriji u Registar tvrtki Republike Austrije, broj iz registra FN 64820 z, Porsche Versicherungs AG, Podružnica v Sloveniji, Verovškova ulica 74, Ljubljana, OIB: 51654325879 iznos od 3.329,94 eura zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18.05.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.119,64 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11. lipnja 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovome sudu protiv tuženika podnio tužbu radi isplate iznosa od 3.329,94 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate i troškove postupka.

2. U tužbi se navodi da se dana 11.04.2023. godine u 19,30 sati na cesti u mjestu [adresa], dogodila prometna nesreća u kojoj je kao vozačica sudjelovala ŽP, koja je upravljala vozilom marke Volkswagen T-Roc 1.6 TDI, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), u vlasništvu trgovačkog društva Porsche Leasing SLO d.o.o. Prometna se nesreća dogodila tako što je na cestu istrčala divlja životinja - srna u vlasništvu LD "Sveti Hubert" Cestica, koju je vozačica u nemogućnosti izbjegavanja udarila desnim bokom vozila. Iz potvrde PP Varaždin proizlazi da su na oštećenom vozilu pronađeni tragovi krvi i dlake, koji su pohranjeni u spis, kao i da je Lovačko društvo "Sveti Hubert" [adresa] pozvano na lice mjesta, jer se životinja nalazila u lovnom gospodarstvu Lovačkog društva "Sveti Hubert" Cestica. Iz potvrde postaje prometne policije Varaždin proizlazi da je utvrđeno kako ne postoji odgovornost vozača za navedeni štetni događaj. U opisanom štetnom događaju, na predmetnom vozilu u vlasništvu Porsche Leasing SLO d.o.o., nastala je imovinska šteta u iznosu od 3.479,94 EUR. Popravak vozila izvršen je od strane društva KAASS-AVTO d.o.o. prema računu br. 1-3-1002002. Predmetno vozilo bilo je osigurano policom automobilskog kaska broj 01-00022806 kod tužitelja te je isti vlasniku vozila naknadio štetu prema obračunu štete u iznosu od 3.329,94 EUR, plaćanjem troškova popravka servisu KAASS-AVTO d.o.o. Isplatom naknade iz osiguranja na tužitelja su prešla, po samom zakonu, sva osiguranikova prava prema osobi koja je odgovorna za štetu i to do visine isplaćene naknade, sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Lovačko društvo "Sveti Hubert" Cestica odgovorno je za predmetni štetni događaj temeljem objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari, a sve sukladno odredbama čl. 1063. - 1067. Zakona o obveznim odnosima. Divljač na javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a, odnosno Lovačko društvo " NP" [adresa] kao osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je došla divljač, pri čemu tužitelj naglašava da vozač svojim postupcima nije pridonio nastanku štetnog događaja.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da se predmetni štetni događaj nije dogodio u lovištu tuženika već u naseljenom mjestu [adresa], a da je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu. Jedinica lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužna je izraditi PZD – Program zaštite divljači. Posljedično, jedinica lokalne samouprave za područje PZD-a ima status lovoovlaštenika tj. prava i obveze lovoovlaštenika, dok tuženik nije lovoovlaštenik na području nastanka predmetnog štetnog događaja. Osim iz navedenog razloga, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i iz razloga što u konkretnom slučaju u lovištu tuženika nije pronađena nikakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem. Tuženik se poziva na primjenu odredbe čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, prema kojoj za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, no da u konkretnom slučaju u vrijeme i na dan nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Uz navedeno tuženik ističe kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i da ga obveže na naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Tužitelj se na odgovor na tužbu tuženika očitovao u podnesku od 13. ožujka 2025. u bitnome ističući, u odnosu na tvrdnje tuženika da se štetni događaj nije dogodio u lovištu tuženika, da se upravo na navedenome području nalazi lovište br. V/101 - [adresa], na kojemu je tuženik lovoovlaštenik temeljem ugovora br. 05101 (KLASA: UP/I 323-02/15-01/1, URBROJ: 2186/1-02/1-16-8), sklopljenog 10.06.2016. godine, s trajanjem do 31.03.2026., a što da proizlazi iz javno objavljenih podataka na mrežnoj stranici e-građani: https://sle.mps.hr/huntinggroundpublic/details/1128.

5. Tijekom postupka provedeni su dokazi uvidom u dokumentaciju u spisu i to presliku prometne i vozačke dozvole, potvrdu PU Varaždinske, PPP Varaždin, 13.07.2023., s fotografijama, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 11.04.2023., Zapisnik o očevidu, potvrdu o oštećenju vozila, polica kasko osiguranja br. 01-00022806, prijava štete, opis štetnog događaja, fotografije vozila, obračun štete, kalkulacija i račun br. 1-3-1002002 od KAASS-AVTO d.o.o., detalji transakcije-potvrda o plaćanju, regresni zahtjev, odgovor tuženika na regresni zahtjev, odgovor Hrvatskog lovačkog saveza na regresni zahtjev, opis i karta lovišta, javno dostupne podatke s mrežne stranice e-građani https://sle.mps.hr/huntinggroundpublic/details/1128 o detaljima lovišta, opis i karta lovišta i podatke o lovoovlašteniku, dopis Hrvatskih cesta d.o.o., KLASA: 960-03/24- 01/541, URBROJ: 345-920-557-419-24-2 od 02.12.2024., te su saslušani svjedoci ŽP i GP, KP, kao i zakonski zastupnik tuženika JP.

5.1. Osim toga tužitelj je predlagao još prometno-tehničko vještačenje na okolnost nastanka štetnog događaja, uzročno-posljedične veze i visine štete, biološko- molekularno / veterinarsko vještačenje na okolnost utvrđenja porijekla dlake te po potrebi saslušanje policijskog službenika PPP Varaždin koji je izašao na mjesto događaja po pozivu, no ove dokazne prijedloge sud nije usvojio kao nepotrebne, budući da je na temelju provedenih dokaza stanje stvari razjašnjeno u mjeri dovoljnoj za odlučivanje o meritumu, iz razloga kako slijedi u nastavku obrazloženja.

6. Na temelju analize svakog provedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Predmet spora je regresni zahtjev za isplatu iznosa od 3.329,94 eura, kojeg je tužitelj isplatio svom osiguraniku dana 17.05.2023. s osnova police kasko osiguranja motornih vozila, radi naknade materijalne štete na osobnom automobilu marke Volkswagen T-Roc 1.6 TDI, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kojim je upravljala ŽP, a koja šteta je nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila 11.04.2023. na cesti u mjestu [adresa], kada je navedeno vozilo udarilo divljač koja je pretrčavala kolnik.

8. Između stranaka nije sporno da je do prometne nezgode (štetnog događaja) došlo dana 11.04.2023. na cesti u mjestu [adresa] u kojoj nezgodi je oštećen osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) koji je bio osiguran kod tužitelja policom kasko osiguranja motornih vozila.

9. Sporna je pasivna legitimacija tuženika, kao i pravna osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

10. Iz stanja spisa proizlazi da je u konkretnom slučaju šteta nastala uslijed naleta divljači na vozilo. Naime, iako u konkretnom slučaju nakon naleta vozila na životinju nije pronađena ozlijeđena životinja, jer se ista udaljila s mjesta naleta, svjedoci ŽP (vozačica predmetnog vozila) i GP (suvozač) uvjerljivo su svjedočili o tome da je upravo srneća divljač udarila u vozilo.

10.1. Naime, navedeni svjedoci suglasno su i podudarno iskazivali da su toga dana vozeći se iz smjera Varaždina prema Sloveniji na njihov automobil s livade s desne strane naletio srndać, kojega su vidjeli i kada su izašli iz auta vidjeli su ga da još neko vrijeme leži na cesti, a onda je otrčao dalje.

11. Iskaze navedenih svjedoka sud ocjenjuje uvjerljivim i istinitim, svjedoci su okolnosno i uvjerljivo svjedočili o tome da su vidjeli da je srneća divljač iskočila s livade i udarila u prednju desnu stranu vozila. Uz to navedeni svjedoci nisu osobno zainteresirani za ishod ovog spora.

12. Prema tome, iako tuženik ovdje prigovara da tužitelj nije dokazao da je šteta na osobnom vozilu nastala naletom osobnog vozila na divljač, takav prigovor nije osnovan, budući da je iz provedenih dokaza ovaj sud zaključio da se radilo upravo o naletu vozila na divljač te nije bilo potrebno provoditi dodatne predložene dokaze na ovu okolnost.

13. Nadalje, uvidom u javno objavljene podatke na mrežnoj stranici e- građani https://sle.mps.hr/huntinggroundpublic/details/1128 sud je utvrdio da lokacija na kojoj se dogodio nalet na divljač ([adresa]) spada u lovište br. V/101 – [adresa] te da je ovdje Lovačko društvo "Sveti Hubert" lovoovlaštenik za navedeno lovište.

13.1. Naime, na navedenoj internetskoj stranici prikazana je na karti granica navedenog lovišta br. V/101 - [adresa] i granica lovišta je opisana kako slijedi: "Od početne točke, granični prijelaz između Republike Hrvatske i Republike Slovenije – Dubrava Križovljanska, granica lovišta ide granicom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, najprije u sjevernom, a potom u sjeverozapadnom smjeru do mosta na Drave preko kojeg prelazi cesta Ormož –Varaždin, nastavlja se istom cestom u južnom smjeru kroz naselje Otok Vratno do deponije otpada i smeća kod kote 190,2 prelazi na poljski put kojim u jugozapadnom smjeru preko kote 193,0 izlazi na cestu Donje Vratno – Dubrava Križovljanska kod kote 193,5 u naselju Gornje Vratno, produžavajući smjer prelazi istu cestu i izlazi na upravnu granicu između općina [adresa] i [adresa] kod kote 212, potom istom granicom izbija preko kote 294 u jugozapadnom smjeru na upravnu granicu između općina [adresa] i [adresa], nastavlja istomu zapadnom smjeru do granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te istom u sjeverozapadnom smjeru dolazi na početnu točku". Nadalje je iz javno objavljenih podataka vidljivo da je lovoovlaštenik za navedeno lovište ovdje tuženik - Lovačko društvo "Sveti Hubert" Cestica i to temeljem ugovora br. 05101 (KLASA: UP/I 323- 02/15-01/1, URBROJ: 2186/1-02/1-16-8), sklopljenog 10.06.2016., s trajanjem do 31.03.2026.

14. Saslušani zakonski zastupnik tuženika JP, predsjednik lovačkog društva, u svom je iskazu danom na ročištu 14. svibnja 2025. na pitanje suda na kojem prostoru se prostire lovište kojim upravlja tuženik iskazao da je to područje Općine Cestica koje se prostire na oko 1800 hektara, a na pitanje gdje se nalazi lovište u odnosu na Varaždinsku ulicu koja prolazi kroz [adresa], iskazao je da se lovište nalazi s lijeve i desne strane te ulice, s time da je napomenuo da cesta nije lovište.

15. U Zapisniku o očevidu sastavljenom dana 14. travnja 2023. od strane PPP Varaždin (str. 18 spisa) navodi se da se mjesto događaja nalazi na području Lovačkog društva " Ž" [adresa] te da je o događaju izvješten g. N koji je izašao na mjesto događaja. Iz Izvještaja o poduzetom sastavljenog dana 14. travnja 2023. od strane PPP Varaždin (str. 173 spisa) proizlazi da je policija o predmetnom štetnom događaju izvijestila g. G iz Lovačkog društva "Sv. Hubert" Cestica.

15.1. Prema tome proizlazi da su policijski službenici prilikom samog očevida utvrdili da se mjesto događaja nalazi na području Lovačkog društva "Sv. Hubert" Cestica.

16. Ovdje je potrebno napomenuti da s obzirom da slijedom gore navedenih dokaza proizlazi utvrđenom činjenica da je u konkretnom slučaju srneća divljač izletjela iz lovišta kojim upravlja ovdje tuženik kao lovoovlaštenik, na ovaj zaključak suda nije od utjecaja činjenica što je saslušani svjedok KP, lovočuvar kod tuženika, iskazao da nema nikakvih saznanja o predmetnom štetnom događaj te da ga o tome nitko nije obavijestio, kao niti činjenica što su i ovaj svjedok i zakonski zastupnik tuženika iskazali da kod tuženika nije zaposlen g. N koji je naveden na Zapisniku o očevidu. Osim toga, kako je u policijskom Izvještaju o poduzetom navedeno da je policija o predmetnom štetnom događaju izvijestila g. G iz Lovačkog društva " Ž", a zakonski zastupnik tuženika je na ročištu 14. svibnja 2025. naveo da je g. G član lovačkog društva, proizlazilo bi da se radi o grešci u pisanju u Zapisniku o očevidu.

17. Odgovornost osoba koje gospodare lovištem utvrđuje se prema propisima Zakona o lovstvu te općim propisima obveznog prava, odnosno odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje u tekstu: ZOO-a).

18. Prema odredbi čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. toga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. toga Zakona. U konkretnom slučaju se predmetni štetni događaj dogodio na način da je divljač istrčala s lovišta br. V/101 - [adresa], kojim gospodari ovdje tuženik, ali do štete nije došlo u lovištu, već na kolniku državne ceste. Cesta ne spada u pojam lovišta, u smislu čl. 7. točka 10. Zakona o lovstvu te je i prema čl. 11. t. 2. toč. 5. Zakona o lovstvu zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama. Zbog toga u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu o odgovornosti lovoolaštenika za štetu koju divljač prouzroči u lovištu.

19. Pasivna legitimacija tuženika u konkretnom sporu izvire iz odredbi ZOO- a o objektivnoj odgovornosti za štetu nastalu od opasne stvari. To zato što se divljač na javnoj cesti smatra opasnom stvari, a odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Nadalje, odredbom čl. 1066. ZOO-a propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu. Budući da je, dakle, divljač na cesti opasna stvar, a da prema navedenim relevantnim odredbama ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik, odnosno umjesto njega osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar, to bi ovdje tuženik, koji upravlja lovištem s kojeg je divljač istrčala, odgovarao za štetu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti-causae).

20. Prema odredbama čl. 1067. st. 1. - 3. ZOO-a vlasnik opasne stvari može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (viša sila), ili da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, a ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, vlasnik se djelomično oslobađa odgovornosti. Stoga je tuženik u ovome postupku trebao dokazati da u konkretnom slučaju postoji neki od ekskulpacijskih razloga iz članka 1067. ZOO-a za (potpuno ili djelomično) oslobođenje od odgovornosti. No tuženik navedeno nije dokazao.

21. U sudskoj praksi se pojam više sile tretira vrlo restriktivno. Izlazak srneće divljači na cestu te udar motornog vozila u istu na žalost je jako čest, a posljedično i lako predvidiv te ne potpada pod pojam više sile, onako kako ju definira ZOO. Budući da postoje razne mjere odnosno razni načini sprječavanja ili izbjegavanja izlaska srneće ili kakve druge divljači na cestu te da se takav događaj može predvidjeti i ne predstavlja ništa neuobičajeno, a posebno u blizini lovišta kao u predmetnom slučaju, ne može se uzeti da bi se u konkretnom slučaju mogla primijeniti odredba čl. 1067. st. 1. ZOO-a za tuženikovo oslobođenje od odgovornosti (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi Pž-3762/2022).

22. Nadalje, iz stanja spisa ne proizlazi da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika (vozača oštećenog vozila) ili treće osobe, niti da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, već proizlazi da je jedini uzrok štete iznenadni izlazak, odnosno istrčavanje divljači na cestu. Naime, policijski službenici prilikom izlaska na mjesto štetnog događaja nisu utvrdili bilo kakvu prekršajnu odgovornost osiguranika tužitelja, odnosno nisu utvrdili da bi vozačica upravljala vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama, što nedvojbeno proizlazi iz zapisnika o očevidu (str. 18-20 spisa). S druge strane, tuženik u tijeku ovog postupka nije predložio nikakve druge dokaze na temelju kojih bi sud mogao utvrditi postojanje ekskulpacijskog razloga iz čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a, odnosno da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, ili da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

23. Popravak predmetnog vozila izvršen je od strane društva KAASS-AVTO d.o.o. prema računu br. 1-3-1002002 (str. 65 spisa). Predmetno vozilo bilo je osigurano policom automobilskog kaska broj 01-00022806 kod tužitelja te je isti vlasniku vozila naknadio štetu prema obračunu štete (str. 55 spisa) u iznosu od 3.329,94 eura dana 17.05.2023. (str. 69 spisa) plaćanjem troškova popravka servisu KAASS-AVTO d.o.o.. Isplatom naknade iz osiguranja na tužitelja su prešla, po samom zakonu, sva osiguranikova prava prema osobi koja je odgovorna za štetu i to do visine isplaćene naknade, sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

24. Pravo regresa osiguratelja je pravo na naknadu štete koju je pretrpio ispunjavajući zakonsku obvezu prema oštećeniku kada je platio tuđi dug svojeg osiguranika. Osiguravatelj isplatom osiguraniku dobiva pravo potraživati naknadu štete od osobe odgovorne za štetu na temelju izvanugovorne odgovornosti za štetu s obzirom na to da je na osiguratelja kada je isplatio osiguranika subrogacijom prešlo pravo potraživanja naknade štete, u kojem slučaju je osiguranik izgubio, a osiguratelj stekao u visini isplaćene osigurnine aktivnu legitimaciju da u svoje ime pokrene parnični postupak. Prema čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija), po zakonu, do visine isplaćene naknade. S obzirom na to da se radi o izvedenom pravu osiguratelja prema štetniku odnosno o prijelazu prava s osiguranika na osiguratelja, osiguratelj ima pravo od štetnika zahtijevati kamate na iznos isplaćene naknade od dana kada je izvršio isplatu svojem osiguraniku.

25. S obzirom na sve navedeno, valjalo je primjenom odredaba čl. 963. st. 1. u vezi s odredbama čl. 1064. i 1067. ZOO-a, obvezati tuženika na isplatu utuženog iznosa od 3.329,94 eura, koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku po osnovi naknade predmetne štete (točka I. izreke).

26. Uz navedeni iznos glavnice tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate na iznos isplaćene naknade od sljedećeg dana nakon dana kada je izvršio isplatu svojem osiguraniku, odnosno 18.05.2023., do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, odnosno za odnose koji ne proizlaze iz trgovačkih ugovora, niti iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava.

27. O troškovima parničnog postupka riješeno je pod toč. II. izreke te je tužitelju, primjenom čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku priznat parnični trošak u iznosu 1.119,64 eura, a koji se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. vezano uz Tbr. 7. toč.1. Tarife), trošak odvjetničkog zastupanja na ročištu 7. travnja i 14. svibnja 2025. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. vezano uz Tbr. 7. toč. 1. Tarife), za sastav podneska od 13. ožujka 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. vezano uz Tbr. 7. toč.1. Tarife), što ukupno iznosi 800,00 eura, čemu se pribraja trošak PDV-a od 25% u iznosu od 200,00 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,88 eura te na presudu od 79,76 eura, što ukupno daje iznos od 1.119,64 eura.

U Varaždinu 11. lipnja 2025.

Sudac:

Marija Levanić-Škerbić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o tom ročištu. Ako stranka nije uredno obaviještena o tom ročištu, može podnijeti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Žalba protiv presude u sporovima male vrijednosti ne odgađa ovrhu.

DNA:

- pun. tužitelja Tomislav Bulić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva STEFANOVIĆ,

KRVAVICA, BULIĆ I K, [adresa],

- pun. tuženika - Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu.