Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Opatija, M. Tita 4

    Poslovni broj: Ps-19/2022-27

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    PRESUDA

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Marini Franulović Ažman, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika RJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Borisu Brljačić, odvjetniku iz Rijeke, radi iseljenja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. travnja 2025., u nazočnosti tužiteljice i pun. Marine Franulović Ažman, odvjetnice iz Rijeke i tuženika u nazočnosti pun. Borisa Brljačića, odvjetnika iz Rijeke, objavljene dana 11. lipnja 2025., temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (ZPP),

    presudio  je

    I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

    "Nalaže se tuženiku NJ iz [adresa] da iseli iz stana koji se nalazi na adresi [adresa] i koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, ostave na tavanu, kupaonice, nužnika, hodnika, terase i balkona – otvorene terase, ukupne površine 136,54 m[2] koji stan se nalazi u prizemlju stambene zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica], kuća stanovanja, [adresa], površine 250 m[2] , zemljišna knjiga Općinskog suda u Rijeci, Zemljišno-knjižni odjel Opatija zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] kao i da iseli iz podruma koji se nalazi u opisanoj zgradi, da iseli iz prostorije na tavanu veličine cca 18 m[2] koja se nalazi u opisanoj zgradi, te da predmetni stan, podrum i prostoriju na tavanu veličine cca 18 m[2] sve slobodne od osoba i stvari preda u posjed tužiteljici CJ iz [adresa], u roku od 15 dana."

    II. Nalaže se tužiteljici CJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku NJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.125,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi, da je njezina prednica ĐJ kao najmodavac sa tuženikom kao zaštićenim najmoprimcem ,zaključila ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom 28. lipnja 2004. koji je ovjeren kod javnog bilježnika, da tuženik koristi stan sada u vlasništvu tužiteljice u [adresa], ukupne površine 136,54 m2 kao i podrum u zgradi, stan se nalazi u prizemlju na kč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica navodi, da je tuženiku otkazala ugovor o najmu stana, jer da se koristio predmetnim stanom protivno odredbama Zakona o najmu stanova, da je tuženik kao zakonskih nasljednik iza svoje pok. sestre BJ trebao naslijediti ½ idealnog dijela stana u [adresa] ,upisan u [broj poduloška]/1 zk. 3827 k. o. [katastarska općina] površine 66,86 m2 sagrađen na kč. [katastarska čestica], da je proveden ostavinski postupak iza pok. BJ i da se prihvatio svog nasljednog dijela i isti ustupio svojoj sestri GJ, koja se temeljem rješenja o nasljeđivanju po javnom bilježniku Mirti Dremil Štefančić kao povjereniku Općinskog suda u Rijeci, pod br. O-1600/21 od 14. prosinca 2021. uknjižila vlasnikom stana u cijelosti, da je na takav način tuženik zloupotrijebio pravo i izigrao kogentnu odredbu Zakona o najmu stanova prema kojoj osoba koja ima u vlasništvu stan nema pravo na najam stana sa zaštićenom najamninom, da je takvo postupanje tuženika razlog za otkaz ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom. Tužiteljica dalje u tužbi navodi, da prema Zakonu o najmu stanova, stan nema pravo koristit osoba koja nije navedena u ugovoru o najmu za vrijeme duže od 30 dana bez dopuštenja najmodavca, međutim, da je tuženik povrijedio i takvu zakonsku odredbu, jer da se njegova pok. sestra za života BJ u razdoblju od 1991. pa do srpnja 2020. koristila predmetnim stanom, jer je živjela s tuženikom, a što je protivno odredbi čl. 7. Ugovora o najmu stana. Nije sporno da su prije tuženika stanom se koristili roditelji tuženika kao zaštićeni najmoprimci, da su roditelji iznajmljivali stan turistima bez dopuštenja najmodavca a što je jednako tako razlog za otkaz ugovora o najmu, da prema čl. 4. predmetnog ugovora, obveza plaćanja najamnine dospijeva do 1. u mjesecu za tekući mjesec i da tuženik nikada nije tužiteljici niti njezinoj prednici najamninu plaćao pravovremeno, već uvijek sa zakašnjenjem a da ne plaćanje najamnine u ugovorenom roku, predstavlja zakonski razlog za otkaz ugovora o najmu. Tužiteljica navodi, da je tuženik u ljetnom periodu ometao u korištenju stana, jer je ostavio da teče voda u kupaoni, te kako ne održava odvode, da je došlo do preljevanja vode i ista je procurila u kuhinju tužiteljice, a tako se desilo i godinu ranije kada je iz stana koji koristi tuženik tužiteljici procurila voda u kupaonu, zbog svega navedenog ,da je otkazala ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom tuženiku i pozvala tuženika da u roku od 3 mjeseca iseli iz stana i da joj stan preda u posjed slobodan od osoba i stvari, da je otkaz ugovora tuženik zaprimio 25. svibnja 2022. ali da nije iselio iz stana , stoga traži da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev.

    2. Tužiteljica je izvršila preinaku tužbe podneskom od 13. veljače 2024. , jer da tuženik u tavanskom prostoru koristi bespravno prostoriju površine 18 m2, pa se u odnosu na ovaj dio vrši preinaka tužbe, koju preinaku je sud dopustio jer drži da je svrishovita za konačno rješenje između parničnih stranaka.

    3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava ,da bi imao u vlasništvu bilo kakvu nekretninu, u životnoj dobi je od 71 godine umirovljenik je sa niskom mirovinom od 5.000,00 kn, a da nema niti vrijednijih pokretnina, da u ostavinskom postupku kod javnog bilježnika nije mu objašnjena razlika mogućih nasljedničkih izjava, potpisao je zapisnik u sadržaju kojeg se navodi da svoj nasljedni dio na predmetnoj nekretnini ustupa sestri GJ, stvarni dogovor je, da se odriče nasljednog djela,kako bi ispoštivao volju pok.sestre BJ, pravno je neuk,smatrao je ,da to što piše u rješenju je odricanje od naslijedstva,a ne prihvaćanje i ustup,bilo mu je bitno poštivati volju pok.sestre, i smatrao je da se radi o istoznačnom pojmu, ovo sve, tim više jer predmetna nekretnina nije bila uknjižena na njegovo ime, niti je bio pozvan na plaćanje poreza ili pristojbi. Dalje navodi, da nije naslijedio stan u kojem bi smio i mogao živjeti jer se radi o stanu u samovlasništvu DJ i njezine obitelji pa stoga nisu ispunjene pretpostavke da bi u stan mogao zadovoljiti osnovne životne potrebe, tuženik navodi da mu je čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudski h prava i temeljnih sloboda (EK) ovakvo postupanje tužiteljice neopravdano miješanje na poštivanje njegovog doma, da u predmetnom stanu živi od rođenja, više od 70 godina, da je stan dodijeljen njegovom ocu, predmetni stan vlasnici nisu održavali i isti se nalazi u derutnoj zgradi, niti ga danas održavaju, stan nije imao kupaonu pa su roditelji uredili kupaonu, zamijenili vodovodne cijevi, sanirali balkon jer bi se u protivnom urušio, sanirali ulaznu terasu a kako su se svake godine urušavali stropovi u stanu bilo je nužno postaviti knauf stropove, da je uvijek bio na usluzi prednici tužiteljice ĐJ s kojom je bio u vrlo dobrim odnosima, da mu se neosnovano imputira da bi u stanu stanovala za života njegova sestra BJ danas pok., već da se radi o isključivo emocionalno i rodbinsko bliskosti sa sestrom koja nije imala svoje obitelji, međusobno su se posjećivali i vodili brigu jedan o drugome, posebno neposredno prije njezine smrti ,jer je bila teško bolesna pa da je potrebno razlikovati takve kontakte i brigu od trajnog stanovanja. Osporava, da bi neuredno plaćao najamninu i da bi tužiteljicu ometao u korištenju stana, jer da nikada nije bio niti opomenut niti upozoren od strane najmodavca, već da je vodio brigu o stanu i u isti ulagao, da je samac bez vlastite obitelji , da je prema ukinutim odredbama Zakona o najmu stanova 1. rujna 2023. prestalo pravo zaštićenog najmoprimca,da je stoga tužiteljica se poslužila lukeativnom svrhom i tražila razlog kako bi mogla otkazati ugovor i naplatiti enormno visoku najamninu koju potražuje u parničnom postupku u drugom spisu, zbog takvog ponašanja tužiteljice bio je prisiljen zatražiti liječničku pomoć, jer mu je bilo rečeno ,da ukoliko ne iseli iz predmetne nekretnine, da će pasti u dužničko ropstvo, pa je imao strah za vlastitu egzistenciju, predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Tužiteljica dalje tijekom postupka navodi, da je smisao i suština zaštićenog najma da se omogući osobama koje nemaju u vlasništvu useljivu nekretninu da koriste nekretninu kao zaštićeni najmoprimci, pa da je tuženik nekretninu koju je naslijedio u svojem suvlasničkom dijelu ustupio sestri, da sada bespravno koristi predmetnu nekretninu.

    5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom ,zaključenom između prednice tužiteljice ĐJ i tuženika (list 6- 10 spisa), uvid u zapisnik o utvrđenju predmetnog stana na kojem je nositelj stanarskog prava FJ (list 11 spisa), uvid u zk. izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za grč. 216 na kojoj se nalazi kuća stanovanja vlasništvo CJ, uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. Branke Jovanović OS u Rijeci pols..br. O-1600/21 UPP/OS-RKA-65/21 (list 14-16 spisa), uvid u otkaz ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom otpremljen tuženiku (list 18-22 spisa), uvid u medicinsku dokumentaciju Klinike za psihijatriju za tuženika (list 32 spisa), saslušana je tužiteljica kao stranka CJ (list 75-77 spisa), tuženik LJ (list 77-79 spisa), saslušana je svjedokinja ŽJ (list 129-130 spisa), svjedok ZJ (list 131 spisa), svjedok EJ (list 131-132 spisa), svjedok MJ (list 133 spisa), svjedokinja UJ (list 137- 140 spisa), svjedokinja DJ (list 141-143 spisa).

    6. Iz iskaza tužiteljice CJ u bitnome proizlazi da je tuženik naslijedio 2021. pola stana u [adresa] iza svoje pok. sestre BJ i isti ustupio drugoj sestri, a koja je njemu zauzvrat ustupila neka prava i pokretnine, ona je naslijedila stan iza pok. majke u kojem stanu je tuženik, pa s obzirom da je tuženik naslijedio stan iza sestre smatra da su ispunjeni uvjeti za otkazivanje ugovora o najmu, nakon smrti roditelja tuženik je ostao stanovati u istom stanu a njegov otac je imao zaključen ugovor o najmu sa ĐJ, taj isti stan ĐJ je darovala njenoj majci VJ, a nakon smrti majke ona je stan naslijedila, sa tuženikom je zaključila anex ugovora radi povećanja najamnine, a temeljni ugovor je zaključen između Božene Perc 2004., ne plaća redovno najamninu za tekući mjesec, nekada plati 2. u mjesecu, pa smatra da tuženik ne poštuje odredbe ugovora, jedne godine je potopio kupaonu jer ne čisti odvode, to je popravio o svom trošku ali je to odbio od najamnine, sjeća se da je tijekom 2022. kada je došla u stan koji se nalazi ispod predmetnog stana u kuhinji na stropu da su bili slapovi vode jer je tuženik zaboravio zatvoriti vodu u kupaoni, ostavlja otvoren prozor tako da golubovi mogu ulaziti na polukat pa je sve uništeno od golubova, da je sa tuženikom stanovala i sestra ali je bilo dopušteno da ona tamo stanuje, još za života tete ĐJ jer je teta smatra da BJ nema stana bez obzira što nije bila navedena u ugovoru a sjeća se još kao dijete da su roditelji tuženika stan iznajmljivali turistima, vidjela je da u stan dolazi i sestra GJ od tuženika u ljetnom periodu, nije ništa kazala tuženiku zbog toga jer je dolazila i ranije dok tužiteljica nije bila vlasnik stana.

    7. Iz iskaza tuženika kao stranke u bitnome proizlazi da je u predmetni stan došao s roditeljima kada je bio u životnoj dobi od 6 mjeseci, imao je 2 sestre BJ i GJ i stanovali su svi zajedno sa roditeljima, otac je imao stanarsko pravo, preminuo je 1983., nakon smrti oca nastavio je stanovati u stanu s majkom koja je preminula 1999., nakon smrti majke 2004. je zaključio ugovor sa gđom. ĐJ koja je bila vlasnik stana, plaćao je njozi najamninu na ruke, kada je majka od tužiteljice VJ naslijedila stan ona je tražila da najamninu plaća na račun i to je činio svakog 1. u mjesecu. Nakon smrti VJ stan je naslijedila tužiteljica, uredno joj je plaćao najamninu putem e-bankinga 1. u mjesecu kada je donesen Zakon o izmjenama zakona o najmu stanova, kao zaštićeni najmoprimac trebao se iseliti do 31. kolovoza 2023. i stoga razloga je iselio neke stvari kod prijatelj jer Općina Lovran nije imala stana da bi mu ponudila u zamjenu iako se on obraćao Općini ali su kasnije odredbe tog zakona ukinute pa je i dalje ostao živjeti u stanu, sestra BJ je često dolazila kod njega, očistila bi kuću i nešto skuhala, bila je kod njega i u vrijeme kada je dobila moždani udar i bila teško pokretna, BJ je imala svoj stan u [adresa], osporava da on ne bi održavao stan, kada je pukla cijev u stanu on je angažirao majstora za sanaciju, ako bi trebalo nešto popraviti ono što bi znao je popravio sam, sjeća se da je jednom prilikom bila začepljena odvodna cijev, to su bile stare cijevi pa je to sve promijenio osobno i snosio trošak, stavio je knauf u kuhinji obzirom je stalno otpadao strop o čemu je izvješćena tužiteljica, stan je uredno održavao, farbao ga, a sjeća se da je sestra BJ stalno govorila da želi da sestra GJ naslijedi njezin stan obzirom da GJ ima obitelj, međutim smrt BJ nastupila je iznenada, pa s obzirom na njezinu želju i volju da stan treba ostati sestri GJ a ne njemu stoga je kod javnog bilježnika u tom pravcu dao izjavu i potpisao dokumenat.

    8. Iz iskaza svjedokinje ŽJ u bitnome proizlazi da kada bi dolazila kod tete ĐJ u istoj zgradi gdje stanuje RJ da je viđala njegovu sestru BJ da sjedi na ulazu u zgradu, ne može reći koliko često ali znade uglavnom daje to bio ljetni i zimski period, nekada bi je vidjela da vješa veš, može kazati da je viđala u kontinuitetu 20 godina, ili da vješa veš ili bi je susrela da ide na pijacu, znade iz priče CJ da je vlažio strop iz kuhinje stana u kojem stanuje tuženik.

    9. Iz iskaza svjedoka TJ u bitnome proizlazi da kada bi u ljetnom periodu navraćao u stan kod CJ i C viđao neku gospođu kako vješa veš, sjeća se da je jednom prilikom ponudila im se brat marune, ima saznanja iz priče CJ i C da je u kuhinji i kupaoni curila voda iz stana tuženika a bile su vidljive i fleke pa im je pomogao strugat na stropu i kupaonu, da je sve to nastalo zbog začepljenih odvoda u stanu u kojem stanuje tuženik.

    10. Iz iskaza svjedoka ĆJ u bitnome proizlazi da je dolazio kod tuženika u stan više puta uglavnom ako bi nešto bilo potrebno pomoći mu u stanu, po zanimanju je električar pa mu je stalno nešto pomagao oko struje, jednom prilikom mu je pomogao presložiti šamotnu peć za grijanje, jednom je pomogao staviti žbuku na jednom dijelu fasade jer je otpao komad žbuke, sjeća se da je tuženik govorio da u stanu od ĐJ oko sudopera da se stvara voda, pa su išli istraživati da bi pomogli gospođi i tada su utvrdili da je začepljen odvod u stanu kod gospođe ĐJ, te kada su otvorili taj dio vidjeli su da to nije bio klasičan odvod već neke preslagane cigle pa su to riješili gospođi ĐJ, znade da je imao tuženik sestru BJ u [adresa] i da je sestra dolazila kod njega u stan jer je vidio da mu sestra pomaže skuhati i da mu pere robu i peglala, u istom stanu tuženik i danas stanuje a kod tuženika dolazio je sigurno 2-3 puta mjesečno, nema saznanja da bi došlo do prodora vode iz stana tuženika u stan gđe. ĐJ, znade da BJ više nije živa, često su odlazili kod BJ u stan u [adresa] i nakon toga bi išli svi zajedno u kazalište, znade da je BJ pomagala R uređivat vrt, znade iz priče tuženika da ima sestru u LJubljani, po njegovom sjećanju odnos između tuženika i gđe ĐJ bio je odličan, da je gospođa govorila da joj je LJ kao sin,što je osobno čuo.

    11. Iz iskaza svjedoka ČJ u bitnome proizlazi da je poznavao roditelje tuženika, znade da je tuženik imao 2 sestre, jedna da živi u [adresa] a jedna u [adresa], BJ da je bio vjenčani kum i BJ da više nije živa, znade da je stan u kojem stanuje tuženik dobio njegov otac kad je bio vojno lice, sjeća se da je LJ govorio da je došla kod njega gazdarica i da je kazala da više nije na snazi Zakon o stambenim odnosima i da moraju urediti odnose, a to je bio ugovor o najmu, kako je on pravnik ta mu je problematika bila poznata pa je sačinio prijedlog ugovora o najmu i dao ga je tuženiku i gazdarica je prihvatila odredbe ugovora, znade da LJ i dalje stanuje u tom istom stanu, BJ do svoje smrti živjela u svome stanu, sestra BJ je često dolazila kod LJ najčešće vikendom, vidio ju je vikendom kod LJ, nema saznanja o nikakvom prodoru vode iz stana u kojem stanuje LJ u stan ispod niti ima saznanja o nasljeđivanju iza BJ, sjeća se da je LJ o gazdarici ĐJ govorio vrlo korektno.

    12. Iz iskaza svjedoka UJ u bitnome proizlazi da je u kući u prizemlju živjela baka od CJ gđa. N, njezin suprug Đ i teta ĐJ, ĐJ je brinula o N i Đ, to je bila [adresa] B u kojoj danas stanuje R na katu a prizemlje je od CJ, ĐJ je darovala cijelu kuću VJ, a to je majka od CJ, VJ je živjela u [adresa] cijeli vremenski period od kada se sjeća unazad 60 godina znade da je u kući stanovao RJ sa majkom i sestrama, znade da je majka od R, G bila bolesna i da je o njozi vodila brigu kćerka BJ,sestra od R,sestra, vidjela je da dolazi i Joškova sestra iz [adresa] sa djecom D i F, nakon što je majka G preminula vidjela je BJ da češće dolazi kod R čistiti, znala bi je sresti na ulici, sjeća se negdje u periodu 2011. da je VJ krenula u renoviranje krova vile B, sjeća se, da je ĐJ kazala ,da je VJ kazala R da isprazni jednu prostoriju na tavanu radi preuređenja krova i da su govorile, da se LJ iselio a da je ostala u stanu BJ, vidjela je BJ da komunicira s radnicima koji su radili na krovu.

    13. Iz iskaza svjedokinje DJ u bitnom proizlazi, da je 1952. doselila u stan u [adresa], bila je u životnoj dobi od 4 godine, sestra BJ je imala 5 godina, a brat R je bio beba, doselili su s roditeljima G i FJ, kada su doselili u stan u stanu je bio jedan bračni par pa su dijelili taj stan, nakon nekog vremena taj se bračni stan odselio, pa je došao drugi bračni par s djetetom i tada su ponovo dijelili stan s drugom obitelji, nakon nekog vremena otišli su i ti ljudi pa su oni ostali kao obitelj sami u stanu, sjeća se da je u stanu ispod njihovog stanovala gđa. L to je bila prabaka od gđe. CJ, iz stana je iselila 1981. kada se udala, sestra branka se udala u 1969. i otišla u Rijeku, majka je preminula 1999., a otac 1983. i ona i sestra BJ su dolazile kod brata obzirom je ostao sam živjeti, bratu je više pomagala BJ obzirom je bila u Rijeci, pomagala mu je skuhati, oprati, ispeglati, čistiti kuću, uglavnom kada bi mogla obzirom je BJ radila, a kada je otišla u mirovinu BJ se razbolila s obzirom da je dobila dijabetes,pa ne bi mogla dolaziti često kod brata, uglavnom bi dolazila vikendom, ljeti bi dolazila češće jer je imala pauze od medicinskog tretmana, BJ je bila i nekoliko mjeseci u [adresa] u bolnici jer je bila i plućni bolesnik, za vrijeme kovida BJ je dobila moždani udar i prestala hodati, o njozi je brinuo R a ona osobno nije mogla dolaziti u Hrvatsku zbog kovida ali je BJ ubrzo preminula, njezina djeca bila su vezana i za R i za BJ kao i za nonu i nona, kao obitelj su bili vrlo povezani i često su se viđali i posjećivali, sestra BJ je željela da stan ostavi njozi odnosno djeci a o tome imaju svjedoke koji to znaju. Dalje iskazuje da zna ,da se krov rekonstruirao na kući i zna da je govorila bratu da mora staviti masku obzirom ima azbesta na krovu, ono što ona znade odnose između njenog brata R i ĐJ za njena života bio je vrlo korektan, za sve usluge koje su bile potrebne ĐJ, R je bio tu,sve je odrađivao, vozio ju je kod doktora, gđa ĐJ mu je uvijek čestitala rođendan i pisla mu čestitke a to je radila i drugoj djeci, znade da je BJ često dolazila gđi. ĐJ počistiti kuću i pograbiti dvorište, oprati robu, gđa. ĐJ i njezina majka G bile su izuzetno dobre, često su se posjećivale i kada je G bila u bolnici gđa ĐJ ju je posjećivala, ono što je njozi poznato ,gđa. ĐJ nije imala nikakve primjedbe za korištenje stana, preokret se desio unazad 2 godine i nema saznanja iz kojeg razloga, jer niti ĐJ a niti VJ nisu imale primjedbe na R i na održavanje stana.

    14 Ocjenom provedenih dokaza svakog posebno i svih zajedno, sud utvrđuje da tužiteljica nije dokazala osnovanost činjenica koje bi bile stvarna osnova ove tužbe i tužbenog zahtjeva.

    15. Tužiteljica navodi da je otkazala Ugovor o korištenju stana sa zaštićenom najamninom tuženiku, jer da se koristio predmetnim stanom suprotno odredbama Zakona o najmu stanova, a sve činjenično navedeno u povijesnom dijelu tužbe, da predmetnim stanom koristila se njegova sestra BJ za života a da nije bila navedena u Ugovoru o najmu kao član domaćinstva, da tuženik je imao useljiv stan, koji je naslijedio u 1/2 iza svoje sestre, pokojne BJ, a da je nasljedni dio svoj ustupio sestri GJ, da nije plaćao najamninu kako je to dogovoreno prvog u mjesecu, da stan nije održavao i da je tuženu uznemiravao u njenom korištenju tako što je puštao vodu da teče u kupaoni pa da su se stvarale fleke u ljetnom periodu 2022., tužiteljica navodi "ovo ljeto je tuženik ostavio da teče voda u kupaoni a kako ne održava odvode došlo je do prolijevanja vode, te je ista procurila u kuhinju tužiteljice" a da se slična situacija dogodila i prošle godine, kada je tužiteljici procurila voda u kupaonu, da je tuženik zaprimio otkaz ugovora 25. svibnja 2022. i da je imao otkazni rok od tri mjeseca u kojem je trebao iseliti, te kako nije iselio predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev.Ove navode je tuženik u cijelosti osporio kao neistinite,poziva se na konvencijsko pravo na dom.

    16. Iz iskaza saslušanih svjedoka ŽJ, TJ sud ne utvrđuje da bi tuženik stan iznajmljivao sestri BJ ,odnosno da bi stanovala s njim u predmetnoj nekretnini, to, što su ovi svjedoci iskazali,da su vidjeli BJ da dolazi u predmetni stan, što su je sretali na ulici i da su vidjeli,da vješa veš kod tuženika ,po stavu ovog suda,nije relevantan dokaz za utvrđenje činjenice, da bi tuženik stan dao o podnajam ili da bi sa njim stanovala sestra BJ,odnosno ,da bi stan koristio protivno odredbama Zakona i Ugovora o najmu, jer iz iskaza svjedokinje DJ koja je sestra tuženika ,čiji iskaz ovaj sud cijeni uvjerljivim i istinitim,uvjerljivijim od iskaza svjedoka ŽJ i TJ,čiji iskazi su paušalne naravi,u bitnome proizlazi da je BJ vrlo često dolazila kod brata, nakon što je preminula majka G, s obzirom da je brat ostao živjeti sam, pa mu je pomagala u održavanju higijene kuće, u nabavi namirnica, pomagala mu skuhati,pomagala u čišćenju okućnice, a za vrijeme dok je bila živa majka G,da je BJ jednako tako dolazila često, budući je majka bila teško bolesna. Sudu je uvjerljiv iskaz svjedokinje DJ koja je vjerno iskazivala o povijesti dolaska obitelji u nekretninu, o periodu odlaska nje iz nekretnine 1981. godine kada se udala i otišla a sestra BJ udala se 1969. godine i otišla za Rijeku, majka G preminula je 1999. godine, a otac im je preminuo 1983. godine. Iskaz svjedokinje DJ u bitnome je sukladan i iskazima svjedoka ĆJ, ČJ i UJ, ovim svjedocima je poznato da je sestra BJ dolazila tuženiku više puta pomagati u stanu, svjedok ŠJ je decidirano iskazao, da je BJ stanovala u [adresa], dolazio je kod nje u stan sa suprugom i nakon toga bi zajedno išli u kazalište a ima i neposredna saznanja od gospođe ĐJ koja je zaključila Ugovor sa tuženikom, da je LJ njojzi kao sin, svjedok je iskazao da je odnos između gospođe ĐJ i tuženika bio odličan, jer su često pomagali gospođi ĐJ u stanu kada bi joj trebalo izvesti neke radove. Da je bio vrlo korektan odnos između ĐJ i tuženika poznato je i svjedoku ČJ, on je i sačinio prijedlog predmetnog Ugovora, da je gospođa ĐJ odmah prihvatila te odredbe, da je odnos korektan bio između roditelja tuženika, kasnije i tuženika sa gospođom ĐJ poznato je i svjedokinji UJ, ima saznanja unazad 60 godina da je su u kući stanovali roditelji tuženika i tuženik sa svojim sestrama BJ i GJ, znade da je majka G od tuženika bila bolesna i da je o njojzi vodila brigu kćerka BJ odnosno sestra tuženika, vidjela je da dolazi i sestra iz [adresa] sa djecom D i F, a vidjela je da dolazi sestra BJ kod R i nakon što mu je preminula majka i da je tad češće dolazila, vidjela je BJ da komunicira s radnicima koji su izvodili radove na krovu, ovoj svjedokinji je poznato da je ĐJ darovala cijelu kuću svojoj sestri VJ a to je majka od CJ tj. ovdje tužiteljice, VJ je živjela u [adresa], sjeća se 2011. godine da je VJ željela renovirati krov u kući i da je kazala njojzi ĐJ da je VJ tražila da R isprazni jednu prostoriju na tavanu radi preuređenja krova i da je tad bilo govora da se LJ iselio, a da je u stanu ostala BJ.Iskazi ovih svjedoka su u bitnome sukladni ,glede korektnog odnosa između gospodje ĐJ i tuženika ,a ranije njegovih roditelja,ne upućuju na zaključak.da bi se gospođa ĐJ žalila na ponašanje tuženika i njegovih prednika,niti,da bi se ponašali protivno odredbama ugovora. Tuženik je iskazao, da nikada nije iselio iz predmetne nekretnine, u stan je došao u životnoj dobi od 6 mjeseci zajedno sa roditeljima i sestrama BJ i GJ, nije sporio da je sestra BJ često dolazila kod njega, bila je kod njega i u vrijeme kada je dobila moždani udar i bila teško pokretna, BJ je imala svoj stan i stanovala u [adresa], pa stoga iz ovog stranačkog iskaza tuženika,sud ne utvrđuje, da bi stan bio iznajmljen, odnosno da bi sa tuženikom u stanu kontinuirano stanovala njegova sestra BJ, pa da bi to bilo protivno odredbama Zakona o najmu stanova, da bi kao najmoprimac stan dao u podnajam bez dopuštenja najmodavca. Iskaz ĐJ od 29. prosinca 2022.,koji je dan na Zapisnik kod javnog bilježnika Vesne Ćuzela iz Rijeke, sud nije cijenio, jer tuženik se protivio, da se iskaz čita, jer da je sačinjen za potrebe ovog postupka kako bi se tužiteljici ishodovala što bolja pozicija, iskaz nije sačinjen po nalogu suda, a za slučaj da je ĐJ trebala biti saslušana kao svjedok po prijedlogu tužiteljice, da je mogla biti predložena u tužbi, pa za slučaj ,da je teško pokretna, tuženik upućuje na odredbu članka 242. stavak 2. ZPP-a, da se svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu suda, saslušati će se u svom stanu odnosno da je ĐJ mogla biti saslušana u Domu za starije i nemoćne osobe gdje je boravila na Viškovu.Sud je prigovor tuženika cijenio osnovanim, pa stoga sud ovaj dokaz nije niti cijenio kao zakonit prema odredbama ZPP-a,te je odbio provođenje dokaza čitanjem istog iskaza.

    17. Tuženik je iskazao da je uredno plaćao najamninu, gospođi ĐJ je plaćao na ruke, jer je ona tako tražila a kasnije prednici tužiteljice majci VJ plaćao je na račun svakog prvog u mjesecu a tužiteljici putem e-bankinga prvog u mjesecu. Tužiteljica je dostavila presliku uplatnica iz kojih proizlazi da bi plaćao najamninu i sedmog i osmog u mjesecu za prethodni mjesec, međutim, tužiteljica nije dostavila dokaz da bi eventualno prednica tužiteljice ĐJ odbila prijem najamnine jer da nije plaćana u dogovorenom roku, prednica tužiteljice je prihvatila isplatu, koja se odnosila na period u 2004., 2005. i 2006. Iz iskaza tužiteljice CJ u bitnome proizlazi, da je sestri BJ tuženika bilo dopušteno da tamo stanuje za života tete ĐJ, jer da je teta ĐJ smatrala da BJ nema gdje stanovati, bezobzira što nije bila navedena u ugovoru, a da su roditelji za života iznajmljivali stan turistima što upućuje na zaključak, da je gospođa ĐJ imala saznanja o svim tim okolnostima ali se nije protivila, a taj period nije niti relevantan za utvrđenje razloga za otkaz ugovora o najmu sa tuženikom, jer u vrijeme kada su bili živi roditelji od tuženika oni su disponirali sa stanom, očigledno u dogovoru sa ĐJ koja se nije protivila njihovim postupanjem za slučaj da su isti vršili iznajmljivanje stana. Tuženik navodi da na ostavinskoj raspravi iza sestre BJ nije imao namjeru prihvatiti se svog nasljednog dijela, koji bi mu po zakonu pripadao i ustupiti ga sestri GJ, jer je sestra BJ za života govorila da želi svoj stan ostaviti sestri GJ i njezinoj unučadi, međutim, kako je sestra BJ dobila moždani udar, naglo se razbolila i preminula nije bilo mogućnosti sačiniti oporuku, a svakako je želio ispoštivati volju sestre, kazao je javnom bilježniku što zapravo on želi a da je pravno neuk i da je navedeno od strane javnog bilježnika da se prihvaća svog nasljednog dijela i da je ustupio svoj dio sestri a stvarni dogovor je bio da se odrekne svog nasljednog dijela na nekretnini upravo radi poštivanja volje sestre BJ, ali on je smatrao da se radi o istoznačnom pojmu, predmetna nekretnina nikada nije bila uknjižena na njegovo ime, niti je tužiteljica dokazala da bi predmetna nekretnina bila uknjižena na ime tuženika pa da bi tuženik eventualno platio porez.Sud je iskaz tuženika cijenio uvjerljivim i istinitim,tuženik je vrlo vjerno opisivao odnos u obitelji,povezanost sa sestrama ,sud drži da nema razloga ne vjerovati stranačkom iskazu,konačno ,sukladan je i iskazu svjedokinje DJ,čiji iskaz je sud cijenio izuzetno uvjerljivim. Odredbom članka 19. stavak 1. Zakona o najmu stanova, normirano je, da najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana ako se najmoprimac koristi stanom suprotno zakonu i ugovoru o najmu stana, a osobito ako ne plati u ugovorenom roku najamninu i druge ugovorene troškove u svezi sa stanovanjem, ako stan ili dio stana daje u podnajam bez dopuštenja najmodavca, ako ometa druge najmoprimce ili korisnike zgrade u mirnom korištenju stana, ako se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru o najmu za vrijeme dulje od 30 dana bez dopuštenja najmodavca osim kad je riječ o bračnom drugu, potomku, roditelju, osobi koju je prema zakonu dužan uzdržavati ili o osobi koja pruža najmoprimcu ili drugim korisnicima stana nužnu njegu ili pomoć dok traje potreba za tom nužnom njegom i pomoći. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, sud nije utvrdio, da bi imali saznanja, da bi tuženik stan dao u najam ili podnajam, da bi se stanom koristila osoba koja nije navedena u ugovoru o najmu, da bi tuženik ometao tužiteljicu u predmetnoj nekretnini, niti da bi se ponašao protivno odredbama zaključenog Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, to što su svjedoci iskazi,da imaju saznanja da dolazi sestra BJ kod tuženika i da su je vidjeli kako pomaže tuženiku, po stavu ovog suda,nije relevantan dokaz za utvrđenje činjenice, da bi stan tuženik koristio mimo ugovornih odredbi ili eventualno, da bi tuženik stan dao u podnajam bez dopuštenja najmodavca,niti iz iskaza svjedoka proizlazi,da bi stan tuženik koristio,tako što bi uznemiravao tužiteljicu,da stan nije održavao .

    18. Prema odredbi članka 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja.Osim toga, tuženik se poziva na konvencijsko pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, odnosno pravo na dom kako je propisano odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EK). Prema praksi Europskog suda, dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i kontinuiranu povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja (presuda Bijedov protiv Hrvatske), dom je činjenični a ne pravni pojam i ne ovisi o definicijama danim u domaćem pravu (presuda Paulić protiv Hrvatske). Prema odredbi članka 8. stavak 2. EK javna vlast neće se miješati u ostvarenje prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili slično, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i slobode drugih, što znači da je miješanje u načelu zabranjeno.Sud je stava,da bi bio osnovan prigovor tuženika,da bi se javna vlast miješala u ovo konvencijsko pravo na dom,jer je stav ovog suda ,da je tuženik dokazao da nema u vlasništvu drugu nekretninu,da ne može osigurati drugi smještaj,da je spreman s tužiteljicom razgovarati o drugom načinu rješavanja problema,koji bi bio manje invanzivan od iselenja,odnosno da postoji blaži način postupanja .

    Na temelju svega iznesenog ,sud je presudio kao u izreci.

    19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. i 155. ZPP-a.

    20. Sud je tuženiku dosudio trošak koji je bio potreban za vođenje ove parnice sve kao u troškovniku na listu 148 spisa i to za sastav odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku 200,00 eura Tbr. 8/1 tarife, trošak obrazloženog podneska od 21. 11. 2023. i 20. veljače 2024. svaki podnesak 200,00 eura Tbr. 8/1 tarife, trošak pristupa na šest ročišta po punomoćniku odvjetniku Tbr. 9/1 i 9/2 tarife i to 200,00 eura za pristup na svako ročište po punomoćniku odvjetniku ( ročište 21. 11. 2023., 21.02. 2024., 02.07.2024., 05. 02. 2025., 24. 04. 2025.), 100,00 eura ročište 11. lipnja 2025. uvećano za 25% PDV-a za iznos od 425,00 eura što ukupno iznosi 2.125,00 eura.

    21. Temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a (NN 70/2019, 80/2022), parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnog troška sud odlučuje na prijedlog stranke. Sud je tuženiku na tako dosuđeni trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate, sve kroz primjenu odredbe čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona, koja odredba regulira, da na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zatezne kamate na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi, od dana kada su ti troškovi učinjeni odnosno naplaćeni, pa do dana naplate, visina kamatne stope regulirana je odredbom stavka čl. 29 st. 2. i 8 Zakona o obveznim odnosima.

    U Opatiji, 11. lipnja 2025.

    S U D A C:

    Milena Ivančević

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

    Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.