Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Gž-1014/2023-4

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća te Ksenije Dimec, člana vijeća i suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Janković i Burazin iz Karlovca, protiv tuženika DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku iz Karlovca, radi utvrđenja vlasništva, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, posl. br. P-672/2020- 14 od 28. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 11. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika i preinačuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-672/2020-14 od 28. rujna 2023. i sudi:

Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjev tužiteljice i zahtjev za naknadom parničnog troška koji glase:

„Utvrđuje se da je tužiteljica ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekla pravo suvlasništva po osnovi nasljedstva iza pok. ŠC i to:

-u 2/3 dijela nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: kčbr. [katastarska čestica] oranica Dražica od 47 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Čunićka od 146 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Čunićka od 739 čhv kčbr. [katastarska čestica] šuma Čunićka od 1559 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Ć od 38 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Ć od 35 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica D od 1397 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica D od 877 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada Vranešićka od 1182 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada Vranešićka od 355 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Draška od 34 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Luka od 46 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Tončićka od 1 ral i 1185 čhv

-u 120/720 dijela nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod rednim brojem 16 i to: kčbr. [katastarska čestica] livada Skubinka od 2 rala i 660 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada Misićka od 1481 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada Misićka od 458 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada Medved brdo od 1299 čhv, kčbr. [katastarska čestica] šuma Čunićka od 1 ral i 490 čhv kčbr. [katastarska čestica] šuma Čunićka od 539 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica Podkućnica od 66 čhv

-u ½ dijela nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: kčbr. [katastarska čestica] oranica od 298 čhv kčbr. [katastarska čestica] pašnjak od 699 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica od 3 rali i 1462 čhv kčbr. [katastarska čestica] vinograd od 155 čhv kčbr. [katastarska čestica] voćnjak od 1107 čhv kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor. od 189 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica od 488 čhv kčbr. [katastarska čestica] vinograd od 326 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica od 127 čhv kčbr. [katastarska čestica] livada od 1 rali i 1395 čhv kčbr. [katastarska čestica] oranica od 1219 čhv,

što je tuženik DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan priznati te trpjeti da se tužiteljica ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uknjiži kao suvlasnica naprijed navedenih nekretnina u traženim suvlasničkim omjerima u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 823,91 eur / 6.207,75 kn, sa zz kamatama tekućim od dana 28. rujna 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 497,50 eur, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1.Citiranom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci i naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 823,91 eur.

2.Protiv citirane presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN; 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba je osnovana.

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava (su)vlasništva na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina] uz obrazloženje da je ona zakonska nasljednica iza pok. oca ŠC iza kojeg je provedena ostavina, a ona je zatajena nasljednica, te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nasljednikom proglašen tuženik, koji nije zakonski nasljednik.

6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da su predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo tuženika temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O- 879/07 donesenog u ostavinskom postupku iza pok. ŠC. ŠC da je umro **.**.2000., a 2007. godine da je smrtovnica predana sudu, te da je dana 12. rujna 2007. doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojim rješenjem je kao nasljednikom na ostavinskoj imovini ostavitelja, pa tako i na predmetnim nekretninama, proglašen tuženik.

6.2. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da je ŠC imao dvoje djece; tužiteljicu i AC, koje su njegove nasljednice prvog nasljednog reda, iako nisu sudjelovale u ostavinskom postupku koji je vođen iza pok. ŠC. Nasljedničkom izjavom AC da se prihvatila nasljedstva iza pok. oca i nasljednički dio ustupila sestri, ovdje tužiteljici. Dakle, tužiteljica, kao kćer pok. ŠC njegova zakonska nasljednica prvog nasljednog reda nije sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. oca jer ju je zatajio tuženik.

6.3. Prvostupanjski sud se poziva na odredbu članka 144. Zakona o nasljeđivanju (NN 52/1971, 47/1978, 71/1991, 37/1994, 56/2000, 48/2003; dalje: ZN) i utvrđuje da je tuženik nesavjesni držatelj ostavine i nesavjesni posjednik u kojem se slučaju primjenjuje zastarni rok od 20 godina koji se računa od smrti ostavitelja, a kako je ostavitelj umro **.**.2000., a tužba da je podnesena 28.12.2020., da bi proizlazilo da je nastupila zastara. Međutim, prvostupanjski sud utvrđuje da se ne radi o nasljedničkoj tužbi jer da je ona moguća samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna ističe svoje jednako ili jače pravo nasljedstva prema osobi koja posjed stvari ostavine također temelji na pravu nasljedstva, odnosno da se odredba o zastari zahtijevati ostavinu primjenjuje samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva kada nasljednik zahtijeva predaju stvari ostavine od drugog nasljednika koji tu stvari drži temeljem svog nasljednog prava (VSRH Gzz 64/2004). Pravo na isticanje prigovora zastare iz čl. 144. ZN da ima držatelj ostavine koji ostavinu drži kao nasljednik. Dakle, protekom rokova iz čl. 144. ZN vlasnik tj. nasljednik da ne gubi pravo tražiti ostavinu od nenasljednika, već da to pravo gubi prema osobama koje tvrde da na imovinu imaju pravo kao nasljednici. Tužiteljica da je zakonska nasljednica ostavitelja, dok tuženik nije zakonski nasljednik ostavitelja, pa da se stoga u konkretnom slučaju ne radi o nasljedničkoj tužbi, već o vlasničkoj tužbi kojom tužiteljica svoje vlasništvo dokazuje i temelji na tvrdnji da je zakonska nasljednica spornih nekretnina i da je nasljeđivanjem stekla (su)vlasništvo. Kako vlasnička tužba ne zastarijeva, tuženik da ne može s uspjehom isticati prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu prema tužiteljici, te da se na tužiteljicu ne primjenjuje zastarni rok iz čl. 144. ZN. Stoga je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev.

7. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika o postojanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a jer donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavkom 2. ZPP-a. Međutim, osnovano navodi tuženik da je prvostupanjski sud pogrešno primjenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev jer je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti zbog zastare.

8.1. Naime, i ovaj sud je mišljenja da je tuženik nesavjesni stjecatelj, pa u primjenu dolazi 20-godišnji zastarni rok iz članka 144. ZN-a. S obzirom da je ostavitelj preminuo **.**.2000., a tužba je podnesena 28. prosinca 2020., proizlazi da je podnesena protekom navedenog zastarnog roka. Prvostupanjski sud je zaključio da bi tužba bila u zastari kada bi u primjenu došla odredba članka 144. ZN, odnosno kada bi se radilo o nasljedničkom zahtjevu. No, prvostupanjski sud je mišljenja da se u konkeretnbom slučaju ne rad o nasljedničkom zahtjevu, već o vlasničkoj tužbi koja ne zastarijeva. Takav stav prvostupanjskog suda je pogrešan jer se u konkretnom slučaju, prema mišljenju ovog suda, radi o nasljedničkom zahtjevu.

8.2. Prvostupanjski sud pogrešno smatra da bi se o nasljedničkom zahtjevu radilo samo u situaciji kada bi obje parnične stranke bile (su)nasljednici, a u konkretnom slučaju tužiteljica je nasljednica, a tuženik nije nasljednik ostavitelja, bez obzira na pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok ostavitelja.

8.3. Pasivno legitimirana na nasljednički zahtjev je ona osoba koja je faktično ušla (u cijelosti ili djelomično) u pravni položaj nasljednika koji joj ne pripada (VS, Rev- 688/2010) onemogućujući time nasljedniku (onome koji je aktivno legitimiran) da faktično zauzme onaj pravni položaj koji mu pripada na osnovi njegovog nasljednog prava. Dakle, pasivno legitimiran za nasljednički zahtjev je onaj tko faktično izvršava ona prava koja pripadaju ostaviteljevom nasljedniku, odnosno onaj possessor pro herede koji „posjeduje ostavinu“ a da mu uopće ne pripada nasljedno pravo na koje se poziva ili onaj possessor pro herede koji ima nasljedno pravo, ali „posjeduje ostavinu“ preko granice ovlaštenja koje mu to nasljedno pravo daje. Dakle, suprotno stavu prvostupanjskog suda, nasljednički zahtjev može biti podnesen i protiv osobe koja nije nasljednik, a ne samo protiv sunasljednika. Stoga se u konkretnom slučaju radi o nasljedničkom zahtjevu (članak 144. ZN) kojim tužiteljica zahtijeva ostavinu kao nasljednica ostavitelja. Međutim, to pravo joj je zastrajelo jer je od smrti ostavitelja do podnošenja tužbe u ovom predmetu proteklo više od 20 godina. I sam prvostupanjski sud je mišljenja da bi nastupila zastara kada bi se u konkretnom slučaju radilo o nasljedničkom zahtjevu, ali je pogrešno smatrao da se ne radi o nasljedničkom zahtjevu, nego o vlasničkoj tužbi koja ne zastarijeva. Stoga je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev i zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

9. Budući da je došlo do preinačenja prvostupanjske presude, valjalo je preinačiti i odluku o parničnom trošku i tuženiku dosuditi parnični trošak primjenom odredbe članka 154. stavka 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Tuženiku pripada nagrada za sastav odgovora na tužbu (199,00 eur), nagrada za zastupanje na ročištu 13.09.2023. (199,00 eur) i PDV (99,50 eur), ukupno 497,50 eur. Tuženiku nije dosuđen trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer nema dokaza da je snosio navedeni trošak, a također mu nije dosuđen niti trošak pristupa na ročište za objavu presude, sukladno članku 155. stavku 1. ZPP-a. Tuženik nije zatražio trošak žalbenog postupka. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke

10.Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 373. toč. 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci, 11. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Larisa Gačanin