Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-950/2024

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu Sanji Čule Poljak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Milene Rogošić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZĐ zbog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje KZ/11), temeljem optužnice ODO-a u Splitu br. KO-DO-792/2024 od 12. rujna 2024. nakon održane javne rasprave 6. lipnja 2025. u nazočnosti savjetnika ODO u Splitu IĐ, optuženika ZĐ i braniteljice Marine Matković, odvjetnice u [adresa], a presude objavljene 11. lipnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    OPTUŽENIK: ZĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin KĐ i CĐ, rođene CĐ, rođen **.**.1988. u [adresa], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, nezaposlen, kuhar sa završenom srednjom strukovnom školom, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, lošeg imovnog stanja, bez čina i odlikovanja, osuđivan

    K r i v j e:

    I.jer je 02. srpnja 2024. u poslijepodnevnim satima u obiteljskom stanu koji se nalazi u zgradi u [adresa] u kojem je stanovao zajedno sa svojom suprugom ĐĐ, protivno obvezi iz čl. 4. Obiteljskog zakona (NN 103/15 i 98/19) umjesto poštivanja svoje supruge PĐ revoltiran time što nije našao u zamrzivaču bocu s vodom koju je prethodno spremio u zamrzivač, udarivši nogom u vrata zamrzivača izvukao sve ladice iz zamrzivača i iz njih izbacio sve pronađeno po podu, a kada je uočio da je supruga ĐĐ uzela svoj mobitel i s mobitelom krenula prema hodniku, vičući se istoj obratio:"Di ćeš ti" te je uhvatio s leđa za vrat govoreći joj da će je zadaviti, te je ujedno hvatajući snažno za ruke počeo povlačiti nazad, pri čemu se je supruga ĐĐ unatoč svemu uspjela od njega istrgnuti i izjuriti iz stana pozvavši potom u strahu za svoj život mobitelom u pomoć policiju,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost,

    II.pa da je time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11

    III.Temeljem čl. 179.a. KZ/11 optuženik ZĐ

    OSUĐUJE SE

    na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

    IV. Temeljem čl. 56. KZ/11 prema optuženiku ZĐ izriče se

    UVJETNA OSUDA

    Na način da se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    V.Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku ZĐ se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 16. kolovoza 2024. do 20. rujna 2024.

    VI.Na temelju čl. 69 KZ/11 izriče se optuženom ZĐ sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja mjera počinje teći pravomoćnošću presude i koja može trajati do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje tri (3) godine.

    VII.Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11, upozorava se optuženi da mu se izrečena uvjetna osuda može opozvati ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom.

    VIII.Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1 i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) dužan je optuženik u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude naknaditi troškove kaznenog postupka u

    iznosu

    od

    ukupno

    797,77

    eura

    (sedamstodevedesetsedameuraisedamdesetsedamcenti) i to iznos od 697,77 eura

    (šestodevedesetsedameuraisedamdesetsedamcenti) na ime sudsko psihijatrijskog vještačenja izrađenog od strane vještaka dr. Sanje Batina te iznos od 100,00 eura (stoeura) na ime paušalne svote.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj KO-DO-792/2024 od 12. rujna 2024. protiv optuženika ZĐ zbog kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11.

    2.Izjašnjavajući se o osnovanosti optužnice optuženik ZĐ naveo je da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela za koje se tereti.

    3.Suglasnošću stranaka pregledano je i pročitano: Fotografije koje prikazuju krvne podljeve na rukama ĐĐ (list 11-13 i 59-61 spisa), potvrda Zavoda za hitnu medicinu Splitsko dalmatinske županije, Ispostave hitne medicine Makarska od 03. srpnja 2024. izdana na ime ĐĐ (list 14 i 52 spisa), zapisnik o ispitivanju ZĐ od strane policije u fazi izvida u svojstvu osumnjičenika zajedno s dvd snimkom ispitivanja sačinjen u smislu odredbe čl. 208. a Zakona o kaznenom postupku (list 54-57 i 58 spisa), izlist o obavljenom vanjskom uvidu u kaznenu evidenciju za okrivljenika ZĐ (list 74 spisa), zapisnik o dokaznoj radnji prvog ispitivanja okrivljenika ZĐ s dvd snimkom ispitivanja (list 82-86 spisa), pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Sanje Batine o obavljenom psihijatrijskom pregledu okrivljenika (list 119-125 spisa), zapisnik o ispitivanju oštećene ĐĐ u svojstvu svjedoka ( list 131-133), zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka CĐ ( list 134-135), zapisnik o izvođenju dokaza saslušanjem oštećenice žrtve ĐĐ i svjedokinje CĐ od 24. ožujka 2025.g., specijalistički nalaz Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Omiš i obrazac EM-1P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 24. travnja 2025.

    4. Tijekom dokaznog postupka ispitana je oštećenica ĐĐ i svjedokinja CĐ.

    5.Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženika iz koje proizlazi da je optuženik osuđivan.

    6.U svojoj obrani u prethodnom postupku optuženik je negirao počinjenje kaznenog djela rekavši da se nakon puštanja na slobodu vratio u stan u kojem je prethodno živio u [adresa]. Dana 2. srpnja 2024. oko 14,30 ili 15,00 sati, kada mu je supruga došla s posla izvadio je ladice iz zamrzivača kako bi stavio svoju bocu za vodu, a supruga je smatrala da je on izbacio sve stvari iz hladnjaka te je s mobitelom u ruci krenula prema izlazu rekavši da ide zvati policiju. Budući da je u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom protiv njega supruga izjavila da mu želi pružiti još jednu šansu kako bi ostali živjeti u braku, uhvatio je suprugu za ruku zamolivši je da to ne čini, ali se ona ipak istrgnula njemu iz ruke na što mu je majka CĐ rekla da je pusti što je on učinio, a supruga je nakon toga pozvala policiju. Nadalje navodi da suprugu nije hvatao za vrat i da zbog svoje ovisnosti o drogi namjerava ići u komunu u Okučane. Da je dan ranije krenuo u Okučane, ali je na nagovor prijatelja od toga odustao namjeravajući se uputiti u komunu koja bi bila bliže [adresa] ali je i od takve namjere odustao jer je u međuvremenu ponovno došao do zaključka kako mu je ipak bolje ići u komunu koja se nalazi što dalje od [adresa]. Nadalje je naveo da je supruga, a nakon što je pozvala policiju, napustila stan u [adresa] zajedno s djecom i vratila se živjeti kod svojih roditelja u Imotski. Nakon predmetnog događaja suprugu nije kontaktirao premda zna da ona radi u jednoj prodavaonici u [adresa], a u cilju izbjegavanja bilo kakvog sukoba, sa suprugom kontaktira posredstvom svoje majke ali samo kako bi ostvario viđanje svoje djece.

    7.U svojoj obrani pred sudom optuženik je također negirao počinjenje kaznenog djela te je u bitnom naveo da se utuženog dana nalazio u kući i da je pokušao staviti bocu vode u zamrzivač koji je bio pun i zbog toga je izvadio sve ladice i meso koje se nalazilo u zamrzivaču. Kada je supruga došla s posla zatekla je na podu izvađene ladice i zaleđeno meso, a on je upitao zašto se ne drži dogovora i ostavlja krupnije stvari u frižideru u podrumu. Pretpostavlja da se ona prepala jer je mislila da je on to pobacao te je uzela mobitel i krenula zvati policiju. Njegova majka se tada nalazila u svojoj sobi, a vrata od majčine sobe se nalaze neposredno do frižidera. On te prigode nije udario nogom u frižider jer je frižider od rosfraja, a obzirom je to tanak materijal ostao bi otisak iako je on na nogama imao čarape. U tom trenutku je krenula svađa između njega i supruge, riječi su bile teške, on se ne može sjetiti svih detalja ali nije bilo uvreda. Njegova majka je to čula i izašla je iz sobe, a supruga je krenula put izlaznih vrata, a on je krenuo za njom i molio je da ne zove policiju. Razlog takvog traženja od supruge je to što je kod njih već intervenirala policija, dolazili bi u njihov stan na pozive supruge i zbog njegova ponašanja bi ga priveli. U jednom trenutku se supruga uhvatila za štok s jedne strane vrata odnosno obgrlila je štok vrata i držala se za njega, a on je uhvatio za ruku, podlakticu, tražeći da ne zove policiju. Te prigode je nije hvatao za vrat i davio, a jedino što je napravio je to da je pokušavao odgovorit od ideje da zove policiju te je uhvatio za ruke dok se ona držala za štok. Što se tiče dokaza koje je njegova supruga priložila u spis na okolnost tragova na njezinoj ruci njemu je poznato da je ona osjetljiva i da joj znaju ostajati modrice. Supruga radi fizički posao u dućanu i od toga joj također znaju ostajati modrice, a da je on suprugu hvatao za vrat sigurno bi imala modrice po vratu. Dok se supruga držala za štok vrata on je uhvatio rukom za podlakticu cca tri sekunde, a obzirom da joj lako ostaju modrice, mogle su ostati i od tako kratkog njegova hvatanja. Tom prigodom jedino što joj je govorio je " ĐĐ molim te nemoj, nemoj nam to raditi, nemoj zvati policiju", a tada je njegova majka kazala " ZĐ pusti je " i on je pustio. Supruga je nakon toga izašla ispred vrata stana i pozvala policiju. Kada je došla policija on nije bio nazočan, a zbog ovog događaja priveden je nakon mjesec dana iako nije bježao već se čitavo vrijeme nalazio u stanu.

    8.Predmetnom događaju je bila nazočna samo njegova majka, a on priznanje da njegovo ponašanje prema supruzi nije uvijek bilo uredu. Zajedno su bili cca 15 godina, ona je znala za njegove problema s ovisnošću koje je pokušavao riješit ali priznaje da prema supruzi nije uvijek bio dobar. Oni su imali pokušaj savjetovanja da bi se brak učinio boljim, on se tome odazvao, ona ne, možda je jednostavno bilo sram jer su živjeli u malom mjestu. Nakon ovog događaja, supruga je otišla s djecom i jedno vrijeme je živjela kod svojih roditelja, a nakon toga živi u [adresa] na drugom kraju grada. Prvenstveno zbog djece i sebe on je krenuo na odvikavanja od ovisnosti, pet mjeseci je čist, bio je na testu urina i krvi, a pohađa i savjetovanje koje mu je određeno sigurnosnom mjerom u drugom predmetu. Prije mjesec i pol dana je počeo raditi u novom hotelu u [adresa] na radnom mjestu pomoćnog kuhara, a posjećuje i psihijatra.

    9.Što se tiče njegovog odnosa s djecom, njegova majka ih ima pravo vidjeti svaku drugu subotu u mjesecu, dakle djeca dolaze kod njega i on s njima ima dobar odnos, a nastojat će da tako bude i ubuduće. Žao mu je zbog njegovog ponašanja prema supruzi za vrijeme trajanja njihova braka. On misli da će sa suprugom uspjet uspostavit jednog dana korektan odnos prvenstveno zbog zajedničke djece.

    10.U svom iskazu oštećena ĐĐ je u bitnom navela da je živjela s optuženim u stanu u [adresa] i da je 02. srpnja 2024. po doživljenom fizičkom napadu od strane optuženog istog napustila i otišla s njihovo dvoje maloljetne djece živjeti na drugo mjesto. U odnosu na dan 02. srpnja 2024. ista je izjavila da bi u poslijepodnevnim satima optuženik dok je ona spremala ručak otvorio zamrzivač kako bi pronašao hladnu vodu koju je ranije spremio u zamrzivač, a kako je nije pronašao to ga je jako naljutilo zbog čega je udario nogom u vrata zamrzivača, a potom izbacio iz zamrzivača sve stvari koje su se u njemu nalazile, da bi ona u tom trenutku s kauča uzela svoj mobitel i krenula put hodnika. U jednom trenutku optuženik ju je sustigao i počeo snažno povlačiti rukama i pri tome je uhvatio rukama za vrat govoreći joj da će je zadaviti, ali da se je unatoč svemu tome uspjela otrgnuti iz njegovog zahvata ili ju je on pustio, te je izašla iz stana odakle je pozvala policiju, čuvši pri tome optuženog kako joj viče „prokleta bila“. Nadalje je navela da je zbog snažnog povlačenja od strane optuženog zadobila krvne podljeve na obje nadlaktice i da se boji optuženog upravo zbog njegovog agresivnog ponašanja. Također je navela da kada je optuženik izbacio stvari iz ladica zamrzivača da je došla njegova majka koja je mu je samo rekla da je vodu popio, a kada je optuženi bacao stvari iz zamrzivača ona se uznemirila jer to nije bio prvi put da se tako ponaša. Slično ponašanje od optuženog je doživljavala godinama, znao bi npr. demolirati stan, udarati u šank, ormar, štokove ..ona mu je nekoliko puta davala šansu i oprostila takvo ponašanje, čak i u postupku pred sudom je kazala da mu je oprostila, a kada je jedne prigode izašao iz istražnog zatvora ona je od njega tražila da vode normalan život, međutim ništa se nije promijenilo jer se optuženi nastavio ponašati kao do tada.

    10.1.Oštećena je pojasnila da nakon što je uzela mobitel s kauča da u prvom trenutku nije imala namjeru pozvati policiju već je krenula put hodnika ali je tada optuženi krenuo za njom i najprije je uhvatio za vrat jer mu je bila okrenuta leđima i rekao joj je da će je zadaviti. Tu se nalazila i majka optuženog i to mu nije bilo prvi put da joj prijeti. Ona je nakon toga hodnikom krenula put ulaznih vata i u tom trenutku je optuženi počeo potezat na način da je uhvatio za ruke u visini ramena, malo ispod. Ona se tada čvrsto držala za štok od vrata i pokušala je izaći, a optuženi ju je potezao i govorio da se vrati da bi se ona u jednom trenutku otrgnula ili je optuženi pustio i ona se zatekla u zajedničkom hodniku i pozvala je policiju. Dok je čekala policiju optuženi joj je kazao "prokleta bila".

    10.2.Nakon što je policija došla vratila se u stan, stvari se više nisu nalazile na podu, a ona pretpostavlja da ih je pokupila optuženikova majka. Ona je optuženikovoj majci pokucala na vrata sobe, a ista je odgovorila da ništa od navedenog nije vidjela iako je čitavo to vrijeme bila nazočna, a nakon čega je ona zajedno s djecom napustila stan i od tada s optuženim nema kontakt. Nadalje je navela da djeca imaju kontakt s bakom (majka optuženog) na način da kod nje dolaze svaki drugi vikend. Iako je optuženi tu nazočan ona smatra da njegov odnos prema djeci nije dobar pogotovo što inače ne kontaktira s djecom, odnosno inače ih ne zove.

    10.3.Vezano za predmetni događaj oštećena je navela da je imala modrice na rukama koje je primijetila slijedećeg dana te je posjetila liječnika u Imotskom. Te prigode je medicinsku sestru koja je radila na Hitnoj pitala kako joj modrice nisu ostale isti dan, a medicinska sestra joj je odgovorila da one imaju svoj proces i da nisu mogle biti istoga dana. Nadalje je navela da se nakon ovog događaja susrela sa suprugovom majkom koja joj je nešto kazala u svezi ovog događaja, a kada joj je ona pokazala modrice ista joj je odgovorila „ti lako dobiješ modrice".

    10.4.U odnosu na ponašanje optuženog prije utuženog događaja oštećena je navela da bi se znalo događati da je oštećeni npr. odgurne pa se tako jedne prigode očešala od zid, unosio bi joj se u lice, vrijeđao je, a jedne prigode joj je zgnječio nogu i to dok joj je malodobno dijete bilo u naručju. Ona i optuženi su u procesu razvoda braka, odnosno nisu se uspjeli dogovoriti u postupku pokušaja mirenja i ona bi trebala podnijeti tužbu za razvod braka.

    10.5.Na pitanje suda oštećena je odgovorila da se optuženog boji ali da ne želi da optuženi završi zbog ovoga u zatvoru, da ona želi miran život i da optuženi svoje ponašanje uredi na način da bude dobar prema djeci jer je ona prvenstveno otišla radi djece.

    10.6.Na pitanje braniteljice „je li se možete izjasniti koliko je trajalo ovo dok vas je optuženi uhvatio za vrat, a koliko povlačenje kada se držite rukama za štok“ oštećena je odgovorila da se ne može točno izjasniti ali npr. da bi ovo kada je držao za vrat trajalo cca pola minute, a ovo kada bi je povlačio da bi trajalo duže.

    10.7.Na pitanje braniteljice „gdje se čitavo to vrijeme nalazi majka optuženog“ oštećena je odgovorila da je optuženikova majka čitavo vrijeme bila nazočna, a kada je ona odlučila napustiti zajednički dom ista joj je kazala da odustane od policije, a kada je optuženi povlačio majka mu je kazala "pusti je " ili "uđi unutra".

    10.8.Na pitanje braniteljice "da li ste zaposleni i gdje ste zaposleni i da li radite fizičke poslove" oštećena je odgovorila da je u vrijeme utuženog događaja kao i sada bila zaposlena u "Kauflanda", a sve teško da se nosi na nosiljkama odnosno kolicima.

    11.Iz iskaza svjedoka CĐ proizlazi da se predmetnog dana vratila s posla i da je otišla prileći u sobu. Čula je da optuženi vadi neke stvari iz zamrzivača i digla se. Došla je, i vidjela da je izvadio meso i povrće i druge stvari koje su bile u zamrzivaču. Pitala ga je što radi, a on je kazao da nema gdje staviti bocu za vodu. Oštećena se nalazila tu, misli kod sudopera, i u jednom trenutku je uzela mobitel i kazala da ide zvati policiju. Otvorila je ulazna vrata stana, a dok se kretala hodnikom optuženi je krenuo za njom, uspio je sustići u hodniku i uhvatio ju je za obje nadlaktice i molio je da se vrati nazad i da ne ide na policiju. Ona je primijetila da se oštećena čitavo vrijeme čvrsto držala za štok od vrata, a optuženi je čitavo vrijeme držao za nadlakticu. Oštećena mu je okrenuta viša sa strane i to je trajalo otprilike tri sekunde. Optuženi je oštećenu čitavo to vrijeme pokušao vratiti da ne zove policiju jer bi to bilo već drugi put u deset dana da je oštećena zvala policiju. Ona nije vidjela da je optuženi oštećenu hvatao za vrati i govorio joj da će je zadavit jer je to sve trajalo nekoliko sekundi. Oštećena je nakon tog događaja napustila stan zajedno s djecom, a ona ju je vidjela nakon otprilike tjedan, dva i tada joj je oštećena pokazala modrice.

    11.1.Na pitanje suda svjedokinja je odgovorila da se optuženi u međuvremenu promijenio, da nije otišao u komunu ali je promijenio način života, planira se zaposliti i posjećuje psihijatra. Također je navela da oštećena i optuženi dugi niz godina nemaju komunikaciju i da su oboje trebali raditi na poboljšanju bračnog odnosa uz stručnu pomoć.

    11.2.Na pitanje braniteljice svjedokinja je pojasnila da kada je optuženik vukao oštećenu odnosno kada ju je želio zadržati u kući i da ne zove policiju, optuženi ju je vukao jednom i drugom rukom. Da taj čin nije bio praćen vikom i galamom, a ona nije imala osjećaj da optuženi tada ispoljava nasilje prema oštećenoj ali sama činjenica kada vas netko poteže je gruba. On je oštećenu htio vratiti i potezao je objema rukama da ostane. Ona misli da je optuženi trebao oštećenu pustiti da otiđe i nikakvo djelo ne bi se dogodilo jer optuženi nije napravio nikakvo kazneno djelo što je stvari izbacio iz zamrzivača, a ona je stvari vratila u zamrzivač jer neće valjda dopustiti da to stoji na podu i čekati da se sve rastopi.

    12.Iz fotografija (list 11-13 i 59-61 ) su vidljivi krvni podlijevi na rukama oštećene ĐĐ

    13.U potvrdi o ozljedama izdanoj od strane Ispostave hitne medicine Makarska na ime oštećene ĐĐ, je navedeno da je oštećena bila izložena obiteljskom nasilju od strane muža i da na obje ruke ima hematome koje se mjere u centimetrima, a od strane liječnika su okarakterizirana kao lake tjelesne ozljede koje bi nastale kao rezultat tjelesnog napada.

    14.Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batina proizlazi da je optuženik uredne izvorne inteligencije, poremećene osnovne strukture osobnosti s dominantnim elementima disocijalnog poremećaja emocionalne nestabilnosti, nezrelosti i impulsivnosti. Ne nalazi se elemenata psihotičnog poremećaja. Ovisnik je o metafetaminima, a kod optuženika se dijagnosticira i patološka sklonost kockanju. Nadalje je navela da s dostatnim stupnjem vjerojatnosti može reći da je predmetno djelo počinjeno pod utjecajem droge. Također je navela da su optuženikove sposobnosti shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom tempora criminis bile smanjene (obična smanjena ubrojivost) .

    15.U postupku nije sporno da je odnos optuženika i njegove supruge ĐĐ, ovdje oštećene, bio poremećen na način da je optuženik i ranije ispoljavao nasilje prema oštećenoj i da je oštećena i ranije prijavljivala optuženika zbog nasilje zbog čega se vodio i kazneni postupak.

    16.Također nije sporo da je dana 02. srpnja 2024. u poslijepodnevnim satima u obiteljskom stanu u zgradi u [adresa] u kojem je stanovao zajedno sa svojom suprugom ĐĐ, revoltiran što nije našao u zamrzivaču bocu s vodom koju je prethodno spremio u zamrzivač, optuženik izvukao sve ladice iz zamrzivača i iz njih izbacio sve pronađeno po podu, da je oštećenu ĐĐ hvatajući za ruke povlačio nazad, i da je ĐĐ mobitelom pozvala policiju.

    17.Pisanu dokumentacija odnosno njezin sadržaj koju je sud pročitao u postupku stranke nisu osporile.

    18.Ono što je bilo sporno i što je trebalo nedvojbeno utvrditi jest je li optuženik vršio nasilje nad oštećenicom upravo na način kako ga se i tereti, teškim kršenjem propisa Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    19.Analizirajuće naprijed navedene personalne i materijalne dokaze te obranu optuženika prvenstveno valja naglasiti da je sud u cijelosti poklonio vjeru iskazu oštećene-žrtve čiji je iskaz vjerodostojan, detaljan i okolnosan, ista nema razloga lažno teretiti optuženika, a ujedno neke njezine tvrdnje potvrđuje i sam optuženik kada navodi da je izbacio stvari i ladice iz zamrzivača i da je hvatao oštećenu za ruke i povlačio nazad, dok je u ostalom sud obranu optuženika ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju kaznene odgovornosti.

    20.Naime, i ozljede konstatirane od strane liječnika govore u prilog zaključka da je oštećena ĐĐ govorila istinu kada je tvrdila da ju je suprug, ovdje optuženi, snažno povlačio rukama, a također i pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Sanje Batine, psihijatar, govori o optuženiku kao osobi koja je djelo počinila pod odlučujućim utjecajem svoje ovisnosti o drogama kao i da je optuženik osoba kod koje je prisutan nizak prag tolerancije na frustraciju i da je sklon agresivnom i impulzivnom ponašanju manjkave sposobnosti empatije i doživljavanja emocije drugih ljudi.

    21.Također i u odnosu na iskaz svjedokinje CĐ, majka optuženika, sud smatra vjerodostojnijim iskaz oštećene. Naime, o činjenici uporabljene snage optuženog kada oštećenu hvata za ruke ova svjedokinja u svom iskazu ne govori, a kada u svom iskazu govori da je izašla iz svoje sobe u kojoj se odmarala jer je čula da optuženi vadi stvari iz frižidera, po mišljenju suda radi se o zaštitničkom odnosu prema optuženom, sinu, jer potreba da se izađe iz sobe u kojoj se odmarala upućuje da se je tu radilo o grubom fizičkom nasilju prema stvarima i da je stoga za razliku od iskaza CĐ vjerodostojan upravo opis dešavanja koji daje oštećena, a koja govori da je optuženi udario nogom u vrata zamrzivača, a zatim da je bacao stvari iz zamrzivača na pod. Kao dodatan razlog zbog čega sud iskaz oštećene u odnosu na iskaz svjedokinje CĐ i obranu optuženika ocjenjuje vjerodostojnijim jest i pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Sanje Batine u kojem opisuje osobu optuženika ( prisutan nizak prag tolerancije na frustraciju, sklon agresivnom i impulzivnom ponašanju, manjkave sposobnosti empatije i doživljavanja emocije drugih ljudi), a upravo ovakav opis optuženika dan od strane psihijatra govori u prilog spomenutog zaključka da bi se optuženik u navedenoj situaciji koja je predmet optužbe ponašao kako to opisuje oštećena ĐĐ, a ne majka optuženog i optuženik.

    22.Stoga je sud na temelju dokaza izvedenih u postupku, a prvenstveno na temelju iskaza same oštećene-žrtve, nalaza i mišljenja vještaka kao i medicinske dokumentacije za oštećenu utvrdio da je optuženik dana 2. srpnja 2024. počinio kazneno djelo nasilja u obitelji kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

    23.Treba napomenuti da se radi o kaznenom djelu koje ima blanketnu odnosno upućujuću dispoziciju odnosno koja se poziva na propise o zaštiti od nasilja u obitelji, a u konkretnom slučaju se radi o Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24).

    24.Čl. 10. spomenutog zakona nasilje je definirano kao:

    1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

    2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

    3.psihički nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva, ili uznemirenosti.

    4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb od djeci

    5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje

    25.U postupku je utvrđeno da je optuženik u konkretnom slučaju teško prekršio upravo citirani čl. 10. točka 1 i 3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer je nad oštećenom prakticirao tjelesno i verbalno nasilje na način da ju je s leđa uhvatio za vrat govoreći da će je zadaviti te je snažno hvatajući za ruke povlačio natrag čime je kod oštećene- žrtve izazvao strah za njenu sigurnost te je uznemirilo, a takvim svojim ponašanjem nije počinio neko drugo teže kazneno djelo.

    26.Neovisno što bi se radilo o jednokratnom činu nasilja, supruga optuženog, ovdje oštećena, po mišljenju suda opravdano i razumljivo obzirom na situaciju u kojoj se tada našla, a uvažavajući i situacije iz ranijeg zajedničkog života s optuženim, iz straha za svoju sigurnost pozvala je policiju u pomoć, a nakon ovog događaja zajedno s malodobnom djecom napustila stan u kojem je do tada živjela s optuženim, pa sve to govori u prilog zaključka da bi se u konkretnom slučaju radilo o teškom kršenju propisa iz oblasti zaštite nasilja u obitelji. Osim toga oštećena je u svom iskazu navela da je i prije bila izložena sličnom ponašanju optuženika pa je tako navela da je isti znao demolirati stan, udarat u štokove, ormar, šank, da joj se znao unositi u lice, vrijeđat je ...a i optuženi u svojoj obrani je priznao da se ne može pohvaliti svojim ponašanjem prema supruzi, ovdje oštećenoj, za vrijeme trajanja braka, a i njegova majka je navela da oštećena i optuženi dugi niz godina nemaju komunikaciju i da su oboje trebali raditi na poboljšanju bračnog odnosa uz stručnu pomoć

    27.Supružnici ZĐ i ĐĐ imaju se prema članku 87. stavak 8. KZ/11 smatrati članovima obitelji, a što je jedno od zakonskih obilježja kazneno djela za koje se tereti optuženik. Naime, ovom odredbom je propisano da se članovi obitelji smatraju bračni drugovi.

    28.Dakle sud je zaključio da je oštećenica uvjerljivo i okolnosno opisivala i na dokaznom ročištu i na raspravi incident u kojem je zadobila ozljede te ponovno detaljno iznosila razvoj inkriminirajućeg događaja. S obzirom na takav kvalitetan iskaz oštećenice, potkrijepljen medicinskom dokumentacijom, nalazom i mišljenjem vještaka psihijatra, poremećene odnose između optuženika i oštećene prije utuženog dana koji su znali eskalirati zbog čega su oštećenica pa čak i majka optuženika prijavile optuženog sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11, upravo na način kako mu se to stavlja na teret ovim optužnim aktom, na štetu supruge, bliske osobe, oštećenice koja je u konačnici s maloljetnom djecom istog dana napustila zajednički dom. Dakle, optuženik je svojim ponašanjem kod oštećenice izazvao strah za njezinu sigurnost i uznemirenost, što je sve obuhvaćeno njegovom krivnjom

    29.Nadalje, valjalo je odlučiti i o krivnji optuženika. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje proizlazi da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv ali ne bitno. U odnosu na oblik krivljnje sud smatra da je optuženik navedene prigode postupao s izravnom namjerom, u okviru svoje smanjene ubrojivosti, isti je bio svjestan svojih postupaka i htio je počinjenje predmetnog kaznenog djela pa ga sud smatra krivim za počinjenje istog.

    30.U odnosu na odluku o visini kazneno pravne sankcije, uzimajući u obzir konkretne okolnosti počinjenja kaznenih djela, osobne i obiteljske prilike optuženika, interese oštećenice te stupanj ugroze zaštićenog dobra, a imajući u vidu i svrhu kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, sud je optuženika na temelju čl..179.a KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, a potom je sud optuženiku na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu na način se kazna na koju je osuđen u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja u trajanju od 5 godina od pravomoćnosti presude, ne počini neko novo kazneno djelo, a vodeći računa da se ipak primjerena mjera strogosti reflektira u duljini trajanja vremena provjeravanja primjenom uvjetne osude, a čime je društvena opasnost predmetnog kaznenog djela cjenjena no po shvaćanju suda u konkretnom slučaju, ne nad utvrđenim olakotnim okolnostima i njihovom značenju.

    31.Prilikom odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je kao olakotne okolnosti cijenio izraženo žaljenje i kajanje što sud ocjenjuje iskrenim, smanjenu ubrojivost optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela, što je optuženik u međuvremenu krenuo na odvikavanje od ovisnosti od droge i što posjećuje psihijatra te je pronašao zaposlenje, kao i da je oštećena kazala da ne želi da optuženik završi u zatvoru već da uskladi svoje ponašanje i da bude dobar prema djecu, dok je kao otegotno cijenio raniju osuđivanost i to presudom Općinskog suda u Splitu broj Kzd-116/19 od 8. lipnja 2021. zbog kaznenog djela iz čl. 177. st. 2. i čl. 179 a KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci uvjetno na 3 godine (Ova presuda bi stekla svojstvo pravomoćnosti 02. rujna 2021).

    32.Ovaj sud je mišljenja da se svrha kažnjavanja, kako u vidu generalne tako i u vidu specijalne prevencije može ostvariti i izricanjem optuženiku uvjetne osude. odnosno da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja kazne zatvora optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela, a sve imajući u vidu da se radi o osobi koja je iskazala žaljenje i svjesnost da se ovisnošću i bilo kakvim nasiljem ne mogu rješavati niti osobni niti obiteljski problemi.

    33.Na temelju čl. 54. KZ/11 sud je optuženiku u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 16. kolovoza 2024. do 20. rujna 2024.

    34.Na temelju čl. 69 KZ/11 prema optuženom je primijenjena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja će trajati do prestanka razloga zbog kojih je primijenjena, ali u svakom slučaju do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude odnosno najdulje tri godina, a cijeneći sudsko psihijatrijski nalaz dr. Sanje Batine iz kojeg proizlazi da je kazneno djelo počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o drogama, te zbog opasnosti da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati za počinjenje težeg kaznenog djela te da se preporučuje sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o drogama s tim da je optuženi sukladno čl. 58.st. 5. KZ/11, upozoren da mu se izrečena uvjetna osuda može opozvati ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom.

    35.Na temelju čl. 148. st.1. ZKP/08 u svezi čl. 145. st. 1 i 2. toč. 1 i 6 ZKP/08 sud je obvezao optuženika da na ime troškova kaznenog postupka naknadi iznos od 797,77 eura, i to iznos od 697,77 eura na ime sudsko psihijatrijskog vještačenja izrađenog od strane vještaka dr. Sanje Batina te iznos od 100,00 eura, na ime paušalne svote, sve u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude imajući u vidu trajanje i složenost postupka te imovinske prilike optuženika.

    U Splitu 11. lipnja 2025.

    S U D A C :

    Sanja Čule Poljak

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    -optuženik

    -braniteljica

    -ODO u Splitu

    -oštećenai

    Ured za probaciju – nakon pravomoćnosti

    -u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.