REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 65 Pž-2856/2022-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Kristine Saganić, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Marine Veljak,
člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KREŠE NIMCA iz Rijeke, Dr. Zdravka Kučića 3,
OIB 00433872637, kojeg zastupa punomoćnik Damir Kralj-Anzel, odvjetnik u
Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o. Rijeka, protiv tuženika
JADROLINIJA, društvo za linijski i pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16,
OIB 38453148181, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude
Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-776/2019-31 od 13. lipnja 2022., u sjednici
vijeća održanoj 24. kolovoza 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-776/2019-31 od 13. lipnja 2022.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-776/2019-31 od 13.
lipnja 2022. odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 93.747,14 kuna sa
zateznim kamatama od 18. siječnja 2019. do isplate po stopi propisanoj za ostale
odnose.

2. Tužitelj je protiv te presude pravovremeno izjavio žalbu zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom
postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene
materijalnog prava. U žalbi navodi da se presuda ne može ispitati jer je tužbeni
zahtjev zasnovan na službenim ispravama koje je tužitelju dostavio tuženik i na
temelju kojih postoji dugovanje tuženika prema tužitelju za 2736 sati preraspodjele, a
prvostupanjski sud nije obrazložio zašto nije prihvatio te isprave koje po Zakonu o
radu predstavljaju ovršne isprave, kao i zato što je nalazom i mišljenjem vještaka
utvrđeno da bi tužitelj imao pravo barem na 608 sati preraspodjele, sve kada bi se
uzele u obzir greške i nevjerojatni propusti računovodstvenih službi tuženika, dok je
tuženik tek naknadno priložio isprave iz kojih proizlazi da nema preraspodjele sati.

Poslovni broj: 65 Pž-2856/2022-4 2

Dalje u žalbi obrazlaže zašto bi se isprave koje je on dostavio uz tužbu trebale
smatrati vjerodostojnim, odnosno zašto im se ne može oduzeti to svojstvo u odnosu
na isprave koje je tijekom postupka dostavio tuženik, te predlaže da ovaj žalbeni sud
preinači pobijanu presudu tako da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti uključujući i
zahtjev za naknadu parničnih troškova ili da tu presudu ukine i predmet vrati
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova žalbenog
postupka.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio sve žalbene navode tuženika o
učinjenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka i u bitnom navodi kako tužitelj
nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka i time priznao da isprave koje je on
dostavio uz tužbu nisu istinite, jer te isprave i nalaz i mišljenje vještaka ne mogu
koegzistirati. Smatra da nisu ostvareni ni ostali žalbeni razlozi jer je pravilno utvrđeno
da ne postoje odrađeni, a neisplaćeni sati preraspodjele rada, kao i da su isprave na
koje se poziva tuženik neistinite, te da tužitelj nije dokazao ni djelomičnu osnovanost
tužbenog zahtjeva, pa je presuda i u tome dijelu pravilna i zakonita. Predlaže odbiti
žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe članka 365. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14,
70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj
dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.
točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, te na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak

356. ZPP-a).

6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu 93.747,14 kuna s kamatama
za neiskorištene sate iz preraspodjele radnog vremena od 1. siječnja 2015. do
odlaska u mirovinu 30. prosinca 2018. Riječ je o naknadi za 2726 sati preraspodjele
za koje tužitelj tvrdi da mu ih tuženik nije platio prije odlaska u mirovinu.

7. Među strankama nije bilo prijeporno pitanje je li tužitelj, zbog prirode posla
koji je obavljao kod tuženika do odlaska u mirovinu, imao pravo na preraspodjelu
radnog vremena u skladu s odredbom članka 36. Nacionalnog kolektivnog ugovora
za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i slijedom toga pravo na
plaćanje radnih sati koji nisu iskorišteni. Nakon ocjene izvedenih dokaza
prvostupanjski sud je utvrdio da nema neplaćenih sati preraspodjele i odbio tužbeni
zahtjev kao neosnovan.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je dao razloge za takvu
odluku te posebno obrazložio zašto je za pravilan i točan izračun sati preraspodjele
bilo potrebno uzeti podatke od 1. siječnja 2010. i pri tome poći od činjenice da je na
taj dan tužitelj imao sate preraspodjele u minusu za 627 sati. Pored toga,
prvostupanjski sud je posebno cijenio i okolnost da u odlukama uprave tuženika u
kojima su navedeni pomorci koji su imali preraspodjelu sati u razdoblju do zaključno

31. prosinca 2018. tužitelj nije naveden.

Poslovni broj: 65 Pž-2856/2022-4 3

9. Iz sadržaja žalbe može se zaključiti da žalitelj zapravo prihvaća činjenice
koje je prvostupanjski sud utvrdio ocjenom nalaza i mišljenja vještaka (u vezi s tim
tuženik pravilno ukazuje na okolnost da tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i
mišljenje vještaka), nego i dalje smatra da je odluka suda trebala biti zasnovana na
ispravama koje je on priložio uz tužbu zato što je riječ o službenim ispravama koje
mu je tuženik predao.

10. Međutim, iz podataka u spisu, te posebno izjava svjedoka Snježane
Rupčić i Nine Lušišić jasno proizlazi da je riječ o ispravama koje su naknadno
predane tužitelju (izlistane iz tuženikovog informacijskog sustava) i da je tužitelj bio
upozoren da je uočena sustavna pogreška prilikom naknadnog izdavanja obračuna
plaća s naznačenim brojem sati preraspodjele. Upravo iz toga razloga su za
vještačenje korištene isprave (obračuni plaća) koje je tuženik izdavao tužitelju svakog
mjeseca u spornom razdoblju i samo su te isprave one za koje je člankom 93.
Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23)
propisano da su ovršne isprave. Kako je prema tim ispravama i konačnom obračunu
sati preraspodjele prilikom odlaska tužitelja u mirovinu, utvrđeno da su svi
preraspodijeljeni sati rada bili iskorišteni ili plaćeni, tužbeni zahtjev je pravilno
odbijen.

11. Zaključno treba dodati da nije riječ o naknadno predanim ispravama, nego
onima koje su bile potrebne vještaku da može utvrditi bitne činjenice radi kojih je
vještačenje bilo određeno. Uostalom, i sam tužitelj je mogao usporedbom naknadno
predanih obračuna plaća i onih koje je dobivao tijekom spornog razdoblja uočiti
pogreške u iskazivanju sati preraspodjele radnog vremena.

12. Prema tome, pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i o
odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima
presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih
tih isprava ili zapisnika. Presuda nema ni drugih nedostataka zbog kojih se ne bi
mogla ispitati, pa njenim donošenjem nije učinjena bitna povreda odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koje ukazuje žalitelj.
Nisu učinjene ni neke od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje
drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti i nisu ostvareni ni žalbeni razlozi
pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog
prava.

13. Zato je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a tužiteljeva žalba
odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena.

Zagreb, 24. kolovoza 2023.

Predsjednik vijeća
Kristina Saganić

Broj zapisa: 9-3085b-bac29

Kontrolni broj: 06558-fd657-c0d92

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kristina Saganić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.