Poslovni broj: R1-228/2024-15
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Aleku Koniću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hondl, Konić, Šimunović, Batur i partneri u Zagrebu, protiv protustranke ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 437, Av. General de Gaulle, 2. CLE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 437, Av. General de Gaulle, oboje zastupani po punomoćniku Krešimiru Lušiću, odvjetniku u Šibeniku, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 16. travnja 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 11. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranaka po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u dopunjenoj skici vještaka mjernika ŠL, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz Šibenika od 26. travnja 2025. (Dopuna I) označena točkama 4-5-6, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida na kojem je žičana ograda gledano s nekretnine protustranaka prema nekretnini predlagatelja.
II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.
III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.
IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je dana 17. listopada 2024. podnio prijedlog radi uređenja međe. U istome je naveo da predlagatelj vlasnik nekretnine upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 220 m2, a protustranke su upisane kao suvlasnici, svaki u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 430 m2. Navedene nekretnine su susjedne. Protustranke da su prilikom ograđivanja svoje nekretnine pomaknule ogradu prema nekretnini predlagatelja na način da su ogradom prešli među između opisanih nekretnina i dio svoje ograde postavili na nekretnini predlagatelja. Predložio da na okolnost sporne međe, sud u postupku sasluša svjedokinju IL. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagatelja i protustranaka postala sporna, to predložili da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.
2. Protustranke su se protivile prijedlogu za uređenje međe, te osporili navode da bi protustranke prilikom ograđivanja svoje nekretnine pomaknuli ogradu i dio iste postavili na nekretnini predlagatelja, već da se ograda nalazi na nekretnini protustranaka. Protustranke da su 2019. godine na licu mjesta izveli geodeta radi utvrđivanja granica svoje nekretnine, kada je bio pozvan i predlagatelj.
3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.
4. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.
5. Na očevidu je predlagatelj sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 220 m2, kulture pašnjak. Pokazana nekretnina je u naravi pokošeni parking sa šljunkom na kojem se nalazi metalna nadstrešnica, neograđena sa istočne, sjeverne i zapadne strane, gdje se nalaze samostojeći stupovi i razvučen lanac između njih.
6. Punomoćnik protustranke je pokazao nekretninu protustranaka, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 430 m2, kulture pašnjak. Nekretnina protustranaka je u naravi dio okućnice kuće protustranaka omeđena sa sjeverne strane prema nekretnini predlagatelja betonskim zidom na kojem je montirana žičana ograda visine 107 cm (prema mjerenju vještaka), sa istočne strane kameno betonskim zidom koji granični sa pristupnim putem, sa južne strane kemeno betonskim zidom, dok sa zapadne strane jednim dijelom nije ograđeno jer je sastavni dio dvorišta, dok drugim dijelom betonskim zidom sa žičanom ogradom.
7. Predlagatelj je sudu pokazao spornu među, pa je konstatirano da po predlagatelju međa ide 70 cm od žičane ograde u nekretninu protustranaka na zapadnoj strani, preko metalnog stupa koji stoji na betonskom zidu i drži žičanu ogradu, te se proteže prema istoku na rub kameno betonskog zida koji graniči sa cestom. Međa pokazana po predlagatelju u skici vještaka mjernika je označena točkama 1-2-3.
8. Punomoćnik protustranaka pozvan da pokaže kuda po mišljenju protustranaka ide sporna međa je izjavio da međa ide betonskim zidom na kojem je žičana ograda s tim da je betonski zid sa žičanom ogradom u cijelosti vlasništvo protustranaka. Međa pokazana po protustrankama je u skici vještaka mjernika označena točkama 4-5-6.
9. Predlagatelj je na očevidu izjavio da ne spori da bi betonski zid na kojem je žičana ograda, a koji dijeli nekretnine stranaka u ovom postupku bio vlasništvo protustranaka.
10. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među nije moguće urediti po katastarskom nacrtu jer iako u arhivskoj građi je pronađena skica izmjere 19/1970 u kojoj je rađena parcelacija nekretnine predlagatelja i protustranaka, u tom trenutku nije bilo poznato koliko je bila široka cesta kao ni što tada nisu bile ograđene predmetne katastarske čestice betonskim zidovima kao što su danas.
11. Upitane stranke su izjavile da među njima nema sporazuma o spornoj međi.
12. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.
13. Na upit suda kada je napravljen betonski zid na kojem je žičana ograda te da li je u vezano za betonski zid bilo sporova zbog smetanja posjeda predlagatelj je kazao da je isti izgrađen prije 1,5 godina i zid su sagradile protustranke, dok je punomoćnik protustranaka kazao da je zid napravljen u 10. mjesecu 2019. godine, te da nije bilo sporova vezano za predmetni zid.
14. Predlagatelj je na očevidu kazao da odustaje od dokaznog prijedloga za saslušanjem njega kao stranke, a svjedok IL nije pristupila očevidu radi saslušanja iste.
15. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.
16. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je predlagatelj u posjedu svoje nekretnine do betonskog zida na kojem je žičana ograda, vlasništvo protustranaka.
17. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je na sjevernoj strani nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranaka zatečen betonski zid na kojem je žičana ograda visine 107 m2, za koji zid je nesporno utvrđeno da su izgradile protustranke, i koji zid dijeli nekretninu predlagatelja i protustranaka.
18. Za navesti je da je očevidom utvrđeno da je nekretnina protustranaka u naravi dio okućnice kuće protustranaka omeđena sa svih strana, i to kao što je navedeno sa sjeverne strane prema nekretnini betonskim zidom na kojem je monirana žičana ogarada, sa istočne srane kameno betonskim zidom , sa južne strane kameno betonskim zidom , a sa zapadne strane jednim dijelom nije ograđeno jer je sastavni dio dvorišta a drugim dijelom betonskim zidom sa žičanom ogradom.
19. U postupku uređenja međe sud nije dužan utvrđivati da li su protustranke prilikom gradnje zida pratili granicu katastarske međe niti utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed. Kako je zid sagrađen pred više godina (predlagatelj je kazao prije 1,5 godina, a protustranke su kazale 2019. godine), a predlagatelj nije niti tvrdio da bi svoj posjed vršio izvan betonskog zida, sud je utvrdio da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo betonskim zidom na kojem je žičana ograda.
20. Posjed se stječe kada stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na stvari, bilo jednostranim činom bilo da mu je prenesena vlast (čl. 13. ZV-a), a prestaje između ostalih načina , kada mu druga osoba oduzme stvar ako on nije ostvario zaštitu svom posjedu (čl. 28. st. 2. ZV-a).
21. Kako predlagatelj nije vezano za betonski zid sa žičanom ogradom koji su izgradile protustranke prema nekretnini predlagatelja pokretao postupak radi smetanja posjeda, pa je za navesti da posjed postaje miran ukoliko osoba koja smatra da mu posjed pripada nije u roku od 30 dana, odnosno najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a štitila svoje pravo posjeda. Po proteku 30 dana, odnosno godine dana od ulaska u posjed, ukoliko u tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.
22. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u dopunjenoj skici vještaka mjernika VL, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 26. travnja 2025. ožujka 2025. (Dopina I) označena točkama 4-5-6, a koja linija ide vanjskim rubom betonskog zida na kojem je žičana ograda gledano s nekretnine protustranaka prema nekretnini predlagatelja. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.
23. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
24. Slijedom navedenog predlagatelj je ovlašten temeljem čl. 103. st. 6. ZV-a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.
34. Odluka o trošku je izostala obzirom stranke nisu potraživale.
U Šibeniku, 11. lipnja 2025.
Sudac:
Helena Stojić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.
DN-a:
-predlagatelju po punomoćniku uz skicu (Dopuna I) i zapisnik sa očevida od 16. travnja 2025.
-protustrankama ad. 1. i ad. 2. po punomoćniku uz skicu (Dopuna I) i zapisnik sa očevida od 16. travnja 2025.
