Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž R-132/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB 02958272670, Margaretska ulica 3, 10000 Zagreb, protiv I-tuženika ŽC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II-tuženika ZC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanih po punomoćniku MC, radi radno-ostalo, u pravnoj stvari tužitelja UC iz [adresa], rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr 790/2024-9 od 13. ožujka 2025., 11. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr 790/2024-9 od 13. ožujka 2025. te se sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je ništetan ugovor o radu koji su sklopili ovdje tuženici.
II Nalaže se tužitelju nadoknaditi 2. tuženiku ZC troškove žalbenog postupka u iznosu od 78,13 eura u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 221,87 eur zahtjev 2. tuženika za naknadu tog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja, utvrđuje se da je ništetan ugovor o radu koji su sklopile ovdje tuženice.
2. Protiv te presude žali se II tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08,57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).
3. U podnesenoj žalbi tvrdi da je pobijana presuda nerazumljiva i da ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Tvrdi da drugotuženica nije sklopila nikakav ugovor usmeni, ni pismeni i da se ne može utvrđivat ništetnim nešto što ne postoji. Drugotuženica da je radila kod prvotuženice jako kratko i primala plaću na ruke ali da nije imala sklopljen ugovor o radu. Prvotuženica da je prijavila radnicu za slučaj povrede na radu.
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
6. Žalba nije osnovana.
7. Prvostupanjski je sud utvrdio:
- da je I. tuženik kao fizička osoba i vlasnik kućanstva prijavio i odjavio veći broj osoba u radni odnos u kućanstvu na kratko razdoblje po nekoliko dana, među njima i II-tuženicu te da je HZMO prilikom provedene kontrolu prijavno-odjavne evidencije radnika I. tuženika utvrdio da od strane predmetnog obveznika nema uspostavljenih Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazaca JOPPD) za razdoblje osiguranja drugotuženice od 2. studenog 2016. do 9. studenog 2016. te da je HZMO-a poništio staž osiguranja za drugotuženicu po osnovi navedenog radnog odnosa,
- da iako radni odnos drugotuženice nije sklopljen pismenim ugovorom o radu da radni odnos može postojati i bez takvog ugovora jer da su tuženici nadležnom tijelu RH prijavili radni odnos, radi stjecanja (nepripadajućih) prava po osnovi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju pa da je takav radni odnos te ugovor o radu (bilo pismeni ili usmeni) ništetan.
8. Prvostupanjski sud kod donošenja pobijane odluke nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9.,11 , 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje se poziva tužitelj.
9. Međutim, pogrešno je iz utvrđenog činjeničnog stanja primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev.
10. Naime, predmetna tražbina temelji se na odredbi članka 122. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13. i 137/13. - dalje ZOZO) kojom je propisano da tužitelj (Zavod) ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena odnosno na osnovi kojih je osobi priznao taj status (stavak 1.) te da je u slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bilo obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, tužitelj ima pravo i obvezu na temelju provedene provjere i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu (stavak 4.).
11. Tužitelj je već u činjeničnim navodima tužbe tvrdio da je ugovor o radu koji su sklopili 1. i 2. tuženici fiktivan (prividni ugovor) i sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da predmetni ugovor nije sklopljen radi zasnivanja radnog odnosa 1. tuženice kod 2. tuženika, već da je prijava izvršena radi ostvarivanja prava ZOZO-a.
12. Naime da bi se ugovor smatrao sklopljenim, sukladno odredbi čl. 247. ZOO- a, ugovorne strane trebale su se suglasile o bitnim sastojcima ugovora u konkretnom slučaju o poslu koji će drugotuženica obavljati i plaći koju će primati na tom poslu dok u konkretnom slučaju između stranaka postupka nije sklopljen takav ugovor o radu (usmeni ni pismeni) već je drugotuženica prijavljena kod HZZO-a radi stjecanja (nepripadajućih) prava po osnovi ZOZO-a.
13. Budući da između stranaka postupka nije sklopljen usmeni ni pismeni ugovor o radu već je izvršena fiktivna prijava navodnog radnog odnosa ni je osnovan ni zahtjev tužitelja za poništenjem ugovora o radu jer se ne može zahtijevati poništenje ugovora koji ni ne postoji.
14. Slijedom izloženog, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je prvostupanjsku presudu preinačiti te primjenom odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučiti kao u točki I izreke.
15. Kako je drugotuženik uspio sa žalbom to mu je primjenom odredbe tbr. 10. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23-dalje: Tarifa) odmjeren i trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 78,13 eura. U preostalom dijelu, za više zatraženo od 221,87 eur, zahtjev za naknadu troškova postupka je odbijen kao neosnovan.
16. Iz navedenih razloga odlučeno kao u izreci, primjenom odredbe članka 373. st. 1. t. 3. ZPP-a.
U Rijeci, 11. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Tajana Polić
