REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž-13/2025-3.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆGI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Lončarević Latković, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, Podružnica Osijek, OIB:53056966535, zastupane po punomoćniku Goranu Gložiniću, odvjetniku u Varaždinu, radi utvrđenja ništetnosti, stjecanja bez osnove i isplate, rješavajući žalbu tuženice protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 29. studenog 2024. poslovni broj: P- 905/2023-21., u sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Osijeku od 29. studenog 2024., poslovni broj: P- 905/2023-21., u cijelosti.
II. Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Utvrđuju se ništetnim odredbe čl. 2. i čl. 7. Ugovor o kreditu broj 528-50-2982643 sklopljenog između tužiteljice ĆGI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženice RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., OIB: 53056966535, Magazinska cesta 69, Zagreb u dijelu u kojem je ugovorena redovna kamatna stopa „… promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora“ i u dijelu u kojem je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak“… po srednjem tečaju kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća.“
II. Nalaže se tuženici RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., OIB: 53056966535 da tužiteljici ĆGI, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.131,95 EUR- a (dvijetisućestotridesetjedaneuro-devedesetpetcent) sa zateznom kamatom koja teče:
na iznos od 7,31 EUR-a od 01.11.2008. g. na iznos od 5,00 EUR-a od 30.12.2008.g.
na iznos od 13,71 EUR-a od 01.02.2009.g.
na iznos od 16,96 EUR-a od 28.02.2009.g.
na iznos od 11,80 EUR-a od 01.04.2009.g.
na iznos od 12,44 EUR-a od 01.05.2009.g.
na iznos od 6,88 EUR-a od 30.05.2009.g.
na iznos od 3,49 EUR-a od 01.07.2009.g.
na iznos od 5,12 EUR-a od 30.07.2009.g.
na iznos od 6,49 EUR-a od 01.09.2009.g.
na iznos od 6,33 EUR-a od 01.10.2009.g.
na iznos od 3,88 EUR-a od 01.11.2009.g.
na iznos od 8,09 EUR-a od 01.12.2009.g.
na iznos od 10,71 EUR-a od 30.12.2009.g.
na iznos od 15,48 EUR-a od 01.02.2010.g.
na iznos od 14,48 EUR-a od 01.03.2010.g.
na iznos od 20,36 EUR-a od 01.04.2010.g
na iznos od 18,99 EUR-a od 29.05.2010.g.
na iznos od 21,41 EUR-a od 01.06.2010.g.
na iznos od 40,13 EUR-a od 29.06.2010.g.
na iznos od 32,74 EUR-a od 31.07.2010.g.
na iznos od 48,19 EUR-a od 01.09.2010.g.
na iznos od 44,11 EUR-a od 01.10.2010.g
na iznos od 38,01 EUR-a od 30.10.2010.g.
na iznos od 51,40 EUR-a od 01.12.2010.g.
na iznos od 62,86 EUR-a od 29.12.2010.g.
na iznos od 57,67 EUR-a od 29.01.2011.g.
na iznos od 60,94 EUR-a od 01.03.2011.g.
na iznos od 56,13 EUR-a od 31.03.2011.g.
na iznos od 54,44 EUR-a od 30.04.2011.g
na iznos od 80,02 EUR-a od 01.06.2011.g.
na iznos od 82,33 EUR-a od 01.07.2011.g.
na iznos od 101,95 EUR-a od 01.08.2011.g.
na iznos od 91,81 EUR-a od 01.09.2011.g.
na iznos od 80,50 EUR-a od 29.09.2011.g.
na iznos od 79,22 EUR-a od 01.11.2011.g.
na iznos od 78,36 EUR-a od 01.12.2011.g
na iznos od 81,82 EUR-a od 23.12.2011.g.
na iznos od 88,23 EUR-a od 01.02.2012.g.
na iznos od 88,86 EUR-a od 01.03.2012.g.
na iznos od 85,57 EUR-a od 30.03.2012.g.
na iznos od 87,83 EUR-a od 31.04.2012.g.
na iznos od 89,30 EUR-a od 01.06.2012.g.
na iznos od 88,48 EUR-a od 22.06.2012.g.
na iznos od 86,50 EUR-a od 25.07.2012.g.
na iznos od 85,62 EUR-a od 01.09.2012.g.
po stopi od 1. kolovoza 2008. god. do 31. srpnja 2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana Poslovni broj: P-905/2023-21 3 polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.
III. Nalaže se tuženici da tužiteljici plati trošak postupka u iznosu 1.769,31 EUR-a
(tisućusedamstošezdesetdeveteura-tridesetjedancent) sa zateznim kamatama koje teku od 29. studenog 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana. IV. Odbijen je kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka."
2. Protiv presude tuženica je pravovremeno podnijela žalbu zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točki 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP). U žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito iz razloga što u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno jer su isti nejasni i proturječni. Ističe da prvostupanjski sud potpuno zanemaruje činjenicu da su sporne odredbe o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli bile jasne, da se o njima pojedinačno pregovaralo, te da nije nastala znatna neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, kao i da je tuženica postupala u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja. Tvrdi da je tužiteljica prilikom sklapanja ugovora o kreditu sama izabrala kredit u CHF. Ističe da je Ugovor o kreditu ispunjen i da tužiteljia nije imala prigovor na isti. Mišljenja je da predmetna odredba ne uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Pobija i odluku o troškovima parničnog postupka. Predlaže da se žalba prihvati i da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno tvrdnji iz žalbe, razlozi presude nisu proturječni provedenim dokazima, a obrazloženje presude ima propisani sadržaj.
6. Također valja navesti da neosnovano tuženica žalbom ukazuje da joj je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na procesnu jednakost iz razloga što je prvostupanjski sud navode i dokazne prijedloge tuženice zanemario, budući da iz spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud proveo sve dokaze koje je tuženica predložila.
7. Slijedom navedenog proizlazi da prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitne povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje navodima žalbe, a nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.
8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu članka 8. ZPP-a.
9. Iz iskaza tužiteljice prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica Ugovor o kreditu u CHF prihvatila, jer joj je od strane djelatnika tuženice savjetovano da je ovo najpovoljniji kredit i tuženica je kredit u CHF i reklamirala i prilikom sklapanja Ugovora o kreditu joj nije ponuđen kredit u eurima ili kunama. Prvostupanjski sud je također iz sadržaja samog Ugovora o kreditu, kao i iz iskaza tužiteljice utvrdio da se radilo o tipskom ugovoru.
10. Suprotno navodima žalbe, tuženica nije dostavila u spis dokaze iz kojih bi se u sumnju doveo vjerodostojnost iskaza tužiteljice, a prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je u konkretnom slučaju teret dokaza na tuženici.
11. Slijedom navedenog, neosnovani su navodi žalbe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
12. Žalbenim prigovorima tuženice nije dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o nepoštenosti i ništetnosti spornih ugovornih odredaba ugovora o kreditu .
13. Tuženica nakon provedenog prvostupanjskog postupka nije uspješno osporila status tužiteljice kao potrošača, odnosno da se radi o potrošačkom ugovoru, a imajući u vidu okolnosti sklapanja ugovora o kreditu, nema dvojbe da je predmetni ugovor tužiteljica sklopila s tuženicom prema unaprijed pripremljenom sadržaju predloženom od strane tuženice – banke, te da tužiteljica nije utjecala, niti je mogla utjecati na sadržaj ugovornih odredaba. S obzirom na položaj tužiteljice u konkretnom ugovoru, u vezi sa njegovom prirodom i svrhom, tužiteljica nije ni trebao dokazivati svojstvo potrošača na bilo koji drugi način, budući je njezino svojstvo potrošača potvrđeno sadržajem ugovora o kreditu.
14. Ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda i to:
- da su parnične stranke 4. kolovoza 2005. sklopile Ugovor o kreditu i to tužiteljica kao korisnica kredita i tuženica kao kreditor na iznos od 28.428,16 CHF u kunskoj protuvrijednosti;
- da je ugovorena otplata kredita u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženice za CHF važećem na dan dospijeća, kao i da je kredit podignut zbog kupnje vozila;
- da je ugovorena redovna kamata koja je u trenutku sklapanja ugovora iznosila 5,50% godišnje, s tim da je ista promjenjiva i to u skladu s Odlukom o kreditnim stopama kreditora;
- da je tužiteljica kredit u cijelosti otplatila;
- da prema nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za financije, računovodstvo i poreze ĆG iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. pretplata po osnovi povećanja tečaja iznosi 2.131,95 eura;
- da je presudom Visokog Trgovačkog suda poslovni broj: Pž-7129/13., odnosno presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1401/12., presudom Visokog Trgovačkog suda poslovni broj: Pž-6632/17., te presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revt-249/14. i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-2221/18. odlučeno da je, između ostalih tuženika, i tuženica u navedenom razdoblju povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditu, na način da su nepošteno ugovorili promjenu kamatne stope jednostranim odlukama banke i na način da o svakoj promjeni nisu s potrošačem pojedinačno pregovarali, niti su ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna parametara koji utječu na odluku o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, a sve na štetu potrošača, korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njemu nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak.
15. Na tako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio o djelomičnoj ništetnosti Ugovora i to u dijelu glede valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, pozivom na odredbe Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/2003 - dalje ZZP), koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja ugovora.
16. Zaključak prvostupanjskog suda u skladu je sa zaključcima Vrhovnog suda Republike Hrvatske sadržanim u presudama poslovni broj: Revt-249/14-2. od 9. travnja 2015. i poslovni broj: Rev-2221/18. od 3. rujna 2019., prema kojima, iako nije zabranjeno istovremeno ugovoriti valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, činjenica što obveza potrošača istovremeno ovisi o dva promjenjiva bitna elementa, čini tu obvezu posebno rizičnom, jer u vrijeme sklapanja ugovora potrošač ne zna koji iznos glavnice u kunama će biti u obvezi tijekom dugoročne otplate kredita vratiti banci, a ne zna niti koju će cijenu (redovnu kamatu) za to platiti, a banke su kao visoko specijalizirane novčane ustanove čiji predmet poslovanja je novac kojeg plasiraju potrošačima u vidu raznih novčanih „proizvoda“ dužne maksimalno odgovorno pristupiti svakom pojedinom potrošaču i pomoći mu da se u okviru zakonom dopuštenih mogućnosti koristi njihovim uslugama, ali nikada na njegovu štetu.
17. Slične odredbe sadržane su u Direktivi 93/13 EEZ, jer je u članku 5. Direktive navedeno da u slučaju ugovora u kojem se sve ili određene odredbe nude u pisanom obliku, te odredbe moraju biti sročene jasno i razumljivo.
18. Slijedom navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da su ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi i predmetnom Ugovoru o kreditu i kada je zbog ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF dosudio tužiteljici po osnovi stjecanja bez osnove iznos od 2.131,95 eura s kamatom, sukladno članku 1111. i članku 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO). Glede opsega vraćanja stečenog bez osnove pravilno je prvostupanjski sud primijenio članak 1115. ZOO-a koji propisuje da kad se vraća stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. U konkretnom slučaju tuženica je nepošteni stjecatelj, to zato što je tuženica utuženi iznos primila na temelju ništetne ugovorne odredbe, tj. bez valjane pravne osnove, pa se ista ne može smatrati savjesnim stjecateljem preplaćenog iznosa.
19. Neosnovani su i žalbeni navodi da, obzirom da je Ugovor o kreditu isplaćen, tužiteljica nije mogla tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi tog Ugovora, jer je isti izvršen.
20. Pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi (članak 328. ZOO-a) pa se, suprotno žalbenim navodima, utvrđenje ništetnosti ugovora može tražiti i za ugovore koji su ispunjeni, kao što je ovdje slučaj.
21. U odnosu na prigovor zastare potrebno je ukazati na objedinjeno pravno shvaćanje o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 31. siječnja 2022. (Su-IV-33/222), prema kojem kada je ništetnost pojedinih ugovornih odredbi utvrđena u postupku kolektivne zaštite potrošača, zastara počinje teći tek od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, pa kako je presuda u postupku kolektivne zaštite potrošača u odnosu na ništetnost ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli postala pravomoćna 14. lipnja 2018., a tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 13. lipnja 2023., to je evidentno da utužena tražbina za isplatu nije zastarjela, obzirom da se radi o tražbini po osnovi stjecanja bez osnove koja zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina.
22. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, jer je ispravno utemeljena na članku 154. stavku 1. u vezi sa člankom 155. ZPP-a.
23. Slijedom navedenog, a na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.
Slavonski Brod, 11. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Draženka Ilak
