Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž R-63/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dejanu Đeriću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, OIB:66486182714, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Koprivnici, radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pr-1/2025-56 od 25. ožujka 2025. koja je dopunjena i ispravljena rješenjem poslovni broj Pr-1/2025- 57 od 26. ožujka 2025., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Tuženikova žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pr-1/2025-56 od 25. ožujka 2025. koja je dopunjena i ispravljena rješenjem poslovni broj Pr-1/2025-57 od 26. ožujka 2025.:

- potvrđuje u dijelu točke I. izreke kojim je tuženiku naloženo da tužitelju plati iznos od 1.682,01 EUR sa zateznim kamatama i to na iznos od:

- 81,82 EUR od 15.4.2005. do isplate

- 11,38 EUR od 15.5.2005. do isplate,

- 43,48 EUR od 15.6.2005. do isplate,

- 10,86 EUR od 15.7.2005. do isplate,

- 11,38 EUR od 15.8.2005. do isplate,

- 14,37 EUR od 15.9.2005. do isplate,

- 60,03 EUR od 15.10.2005. do isplate,

- 44,82 EUR od 15.12.2005. do isplate,

- 82,96 EUR od 15.1.2006. do isplate,

- 127,94 EUR od 15.2.2006. do isplate,

- 45,88 EUR od 15.4.2006. do isplate,

- 193,62 EUR od 15.5.2006. do isplate,

- 45,88 EUR od 15.6.2006. do isplate,

- 133,94 EUR od 15.8.2006. do isplate,

- 50,25 EUR od 15.10.2006. do isplate,

- 127,94 EUR od 15.11.2006. do isplate,

- 82,96 EUR od 15.12.2006. do isplate,

- 53,27 EUR od 15.1.2007. do isplate,

- 48,64 EUR od 15.2.2007. do isplate,

- 55,94 EUR od 15.3.2007. do isplate,

- 141,93 EUR od 15.5.2007. do isplate,

- 53,27 EUR od 15.7.2007. do isplate,

- 50,86 EUR od 15.8.2007. do isplate,

- 55,94 EUR od 15.10.2007. do isplate,

- 135,61 EUR od 15.12.2007. do isplate,

sve do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. nadalje sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana

- potvrđuje u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.593,07 EUR sa zateznim kamatama kako je to dosuđeno prvostupanjskom presudom

- preinačuje u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužitelju isplati iznos od 5.465,33 EUR (slovima: pet tisuća četiristo šezdeset i pet eura i trideset i tri centa) sa zateznim kamatama na način da se taj dio tužbenog zahtjeva odbija u cijelosti

- preinačuje u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužitelju na iznos od 55,94 EUR (slovima: pedeset pet eura i devedeset četiri centa) plati zatezne kamate u razdoblju od 15. siječnja 2007. do 14. listopada 2007. na način da se taj dio tužbenog zahtjeva odbija u cijelosti

- preinačuje u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.816,68 EUR (slovima: dvije tisuće osamsto šesnaest eura i šezdeset osam centa) sa zateznim kamatama na način da se taj dio tužiteljevog zahtjeva za naknadu parničnog troška odbija u cijelosti

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak sastava žalbe u iznosu od 143,38 EUR (slovima: sto četrdeset tri eura i trideset osam centi).

III. Odbija se dio tuženikovog zahtjeva za naknadu parničnog troška sastava žalbe u iznosu od 44,12 EUR (slovima: četrdeset četiri eura i dvanaest centi).

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

«I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj za Ministarstvo obrane, OIB:66486182714 da isplati tužitelju SH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], bruto iznos od 7.147,34 EUR (slovima:sedamtisućastočetrdesetsedameura i tridesetčetiricenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena do 31.12.2023.g. a od 01.01.2024.g. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, tekućim na iznos od:

-214,15.-EUR od 15.04.2005.g. do isplate.

-247,02.-EUR od 15.05.2005.g. do isplate,

-242,73.-EUR od 15.06.2005.g. do isplate,

-248,53.-EUR od 15.07.2005.g. do isplate,

-281,00.-EUR od 15.08.2005.g. do isplate,

-210,67.-EUR od 15.09.2005.g. do isplate,

-292,01.-EUR od 15.10.2005.g. do isplate,

-268,25.-EUR od 15.12.2005.g. do isplate,

-296,22.-EUR od 15.01.2006.g. do isplate,

-312,57.-EUR od 15.02.2006.g. do isplate,

-274,63.-EUR od 15.04.2006.g. do isplate,

-355,82.-EUR od 15.05.2006.g. do isplate,

-274,63.-EUR od 15.06.2006.g. do isplate,

-327,45.-EUR od 15.08.2006.g. do isplate.

-275,62.-EUR od 15.10.2006.g. do isplate,

-312,57.-EUR od 15.11.2006.g. do isplate,

-296,22.-EUR od 15.12.2006.g. do isplate,

-318,85.-EUR od 15.01.2007.g. do isplate,

-291,13.-EUR od 15.02.2007.g. do isplate,

-334,79.-EUR od 15.03.2007.g. do isplate,

-343,05.-EUR od 15.05.2007.g. do isplate,

-303,05.-EUR od 15.07.2007.g. do isplate,

-304,34.-EUR od 15.08.2007.g. do isplate,

-334,79.-EUR od 15.01.2007.g. do isplate,

-235,57.-EUR od 15.12.2007.g. do isplate, uz naknadu parničnog troška u iznosu od 4.409,75 € (slovima:četiritisućečetristodeveteura i sedamdesetpetcenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena do 31.12.2023.g. a od 01.01.2024.g. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena , pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude 25. ožujka 2025., pa do isplate sve to u roku od 15 dana.»

1.1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

«I. Ispravlja se i nadopunjuje se presuda br. Pr-1/2025-56 od dana 25. ožujka 2025. tako da se nakon potpisa suca dodaje uputa o pravnom lijeku koja glasi:

" Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku)."

II. U preostalom dijelu presuda ostaje neizmjenjena.»

2. Protiv presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj je podnio odgovor na tužiteljevu žalbu kojim je predložio da se njegova žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.

5.1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika kojom je zatražio naknadu plaće za prekovremeni rad koji je obavljen u vidu dežurstava koja je kao zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske (dalje: MORH) izvršio u razdoblju od 6. ožujka 2005. do 31. prosinca 2007.

5.2. Prvostupanjski sud je u ovom postupku već donio presudu poslovni broj P-588/09- 37 od 31. srpnja 2012. kojom je tužitelju dosuđena naknada plaće pri čemu su tužitelju kao prekovremeni rad priznata 24 sata dežurstva neradnim danom, a 16 sati radnim danom.

5.3. Ta presuda bila je potvrđena presudom ovog suda poslovni broj Gž-5161/12-2 od 6. lipnja 2013.

5.4. Tuženik je podnio reviziju protiv navedene presude ovog suda te je Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje: VSRH) svojim rješenjem poslovni broj Revr-1358/13-2 od 18. siječnja 2017. prihvatio reviziju i ukinuo obje gore navedene presude. U tom rješenju je VSRH iznio pravno shvaćanje da je potrebno utvrditi opseg prekovremenog rada tužitelja uzimajući u obzir vrijeme odmora jer u situaciji višednevnog obavljanja poslova straže ili dežurstva logično je i životno da djelatna vojna osoba ima slobodno vrijeme u kojem se odmara te da se tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada unatoč obveznoj prisutnosti na mjestu rada ne može smatrati prekovremenim radom.

5.5. Prihvaćajući iznijeto pravno shvaćanje VSRH, prvostupanjski sud je u ponovnom postupku na temelju provedenog knjigovodstvenog vještačenja, a uzimajući u obzir varijantu nalaza i mišljenja prema kojoj se je tužitelj odmarao 8 sati u okviru svog 24 satnog dežurstva, utvrdio da je prekovremeni rad tužitelja trajao ukupno 256 sati. Za taj prekovremeni rad je tužitelju trebala biti isplaćena plaća u iznosu od 12.977,90 kuna bruto, a s obzirom da mu je tuženik isplatio iznos od 11.094,96 kuna bruto proizlazi da iznos naknade koji nije obračunat i isplaćen tužitelju iznosi 1.883,34 kuna bruto odnosno 249,96 eura s pripadajućom zakonskim zateznim kamatama s tim da je dospijeće isplate plaće određeno 15–tog dana u mjesecu za prethodni mjesec prema odredbi članka 84. stavka 3. Zakona o radu. Slijedom tih utvrđenja je prvostupanjskom presudom tužitelju dosuđen iznos od 249,96 eura sa zateznim kamatama na svaki mjesečni iznos posebno i to od dana dospijeća prema članku 29. Zakona o obveznim odnosima dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev u iznosu od 7.147,34 eura s zateznim kamatama. Ta presuda je u dosuđujućem dijelu postala pravomoćna.

5.6. Povodom tužiteljeve revizije VSRH je u presudi poslovni broj Rev-82/2022-3 od 29. svibnja 2024. iznio pravno shvaćanje da kada služba dežurstva nije obavljana višednevno uzastopno nego po jedan dan u trajanju od 24 sata, takav prekovremeni rad ima karakteristiku pojedinačnih 24-satnih dežurstava iz točke 128. Službovnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (Broj: PA7-47/1-92, Broj: PA7-17/1-93, Broj: PA7- 234/1-93, Broj: PA7-59/1-94, Broj: 01-041-00-61/2-A5, Broj: 01-041-01-217/2-A11 i Broj: 01-041-04-353/5-A36; dalje: Službovnik) te je stoga za pojedinačna 24-satna dežurstava svih 24 sata potrebno priznati kao vrijeme provedeno na radu.

5.7. Ovaj sud prihvaća to pravno shvaćanje koje se razlikuje od gore navedenog pravnog shvaćanja izraženog u rješenju VSRH poslovni broj Revr-1358/13-2 od 18. siječnja 2017., a koje se temelji na pretpostavci višednevnog obavljanja dežurstva.

5.8. Nakon toga je prvostupanjski sud donio pobijanu presudu kojom je tužitelju dosudio ukupni iznos naknade od 7.147,34 eura za izvršena dežurstva. Do tog iznosa je prvostupanjski sud došao na način da je utvrdio da tužitelju za odrađene prekovremene sate pripada 35.208,00 kuna što iznosi 4.672,90 eura (iznos utvrđen prvim vještačenjem provedenim po financijskom vještaku Đurđi Dušić u travnju 2012.; dalje: prvo vještačenje) i iznos od 2.758,10 eura (iznos utvrđen drugim vještačenjem provedenim po financijskom vještaku Nataliji Jambrečić; dalje: drugo vještačenje, i to II. dopunom nalaza).

5.9. Međutim, takav postupak prvostupanjskog suda nije pravilan.

6. Tuženik je tijekom postupka tvrdio da je tužitelj za svako dežurstvo dobio slobodan dan, a tuženik je tvrdio da se dobiveni slobodni dani odnose na slobodne dane po osnovi dobrovoljnog davanja krvi. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj dobivao slobodne dane po osnovi dežurstva, kako je to i evidentirano u službenim evidencijama tuženika te kako su to potvrdili svjedoci TH, koji je u utuženom razdoblju bio zapovjednik zrakoplovno-tehničke bojne nadređen tužitelju i svjedok NH, koji je bio zamjenik zapovjednika. Takvo utvrđenje kao pravilno prihvaća i ovaj sud obzirom da je utvrđeno da je tužitelj svaki mjesec dobio slobodni dan, a nije svaki mjesec dobrovoljno davao krv. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tužitelj dobivao slobodne dane po osnovi odrađenih dežurstava. Stoga presudu nije mogao temeljiti na II. dopuni nalaza drugog vještačenja koje je rađeno bez uzimanja u obzir slobodnih dana. Nadalje, prvostupanjski sud nije presudu mogao utemeljiti na rezultatu prvog vještačenja obzirom da je drugim vještačenjem, izrađenim po vještaku Nataliji Jambrečić, utvrđeno da prvo vještačenje, izrađeno po vještaku Đurđi Dušić (koja je u međuvremenu umrla), izrađen na način da je bruto satnica za prekovremene sate pomnožena s 24 (ukupnim brojem sati), a ne s brojem sati koji se odnose na prekovremene sate, kako je to u tom obrazloženju tog nalaza i navedeno u nalazu i zaključku. Posljedično, naknada je obračunata za svih 600 sati (bez umanjenja za slobodne dane i bez umanjenja za već plaćeno od strane tuženika). Stoga se ni prvi nalaz i mišljenje ne može koristiti za utvrđenje visine tužiteljeve tražbine jer ukupnu tražbinu treba umanjiti za slobodne dane, kako je to gore navedeno, i za već plaćeni redovni rad od 8 sati kojeg je tuženik nesporno tužitelju platio.

6.1. Stoga prilikom izračuna visine tužiteljeve tražbine treba uzeti u obzir slobodne dane koje je tužitelj dobio kao i iznos koji je tužitelju za dane dežurstva već plaćen za redoviti rad. Vještak Natalija Jambrečić je u drugom nalazu dala upravo takav izračun (list 201 spisa) koji je dan u modelu bez odmora, dakle uzevši da tužitelj nije imao nikakav odmor za vrijeme dežurstva. Zbog toga taj izračun treba koristiti kao bazu za izračun visine tužiteljeve tražbine. Kako je taj izračun izrađen imajući u vidu samo uvećanje plaće za prekovremeni rad, a nije uvećan za rad subotom, nedjeljom, blagdanom i noću te kako tužitelj ima pravo na ta uvećanja na temelju članka 39. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 2. srpnja 2004. („Narodne novine“ broj 92/04.; dalje: KU) i članka 44. KU od 31. srpnja 2008. („Narodne novine“ broj 93/08.) koji su se primjenjivali u utuženom razdoblju od ožujka 2005. do prosinca 2007. i kojima je propisano uvećanje plaće po osnovi noćnog rada za 40 %, za prekovremeni rad 50 %, rad subotom 25 %, nedjeljom 35 % i rad blagdanom 150 %, time da se ti dodaci međusobno ne isključuju, te kako drugo vještačenje ima sve elemente za izračun navedenih uvećanja, ovaj sud je izračunao visinu tužiteljeve tražbine. Pri tome je ovaj sud imao na umu da je presuda donijeta u ovom predmetu poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. postala pravomoćna za iznos od 249,96 eura koliko je tužitelju dosuđeno te proizlazi:

- da je tužitelj u ožujku 2005. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 30,59 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 489,40 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 660,74 kune pa se ukazuje razlika od 171,34 kune. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 244,72 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 342,60 kuna pa se ukazuje razlika od 97,88 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 269,22 kune. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 592,13 kuna dobije se iznos od 861,35 kuna ili 114,32 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 32,50 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za ožujak 2005. pripada naknada u iznosu od 81,82 eura.

- da je tužitelj u travnju 2005. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 33,50 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 268,00 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 375,20 kuna pa se ukazuje razlika od 107,20 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 246,56 kuna dobije se iznos od 353,76 kuna ili 46,95 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 35,57 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za travanj 2005. pripada naknada u iznosu od 11,38 eura

- da je tužitelj u svibnju 2005. ostvario 2 sata rada subotom, satnica je za taj mjesec iznosila 31,89 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 63,78 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 79,72 kune pa se ukazuje razlika od 15,94 kune. Također je ostvario 6 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 191,34 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 267,87 kuna pa se ukazuje razlika od 76,53 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 92,47 kune. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 491,21 kuna dobije se iznos od 583,68 kuna ili 77,46 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 33,98 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za svibanj 2005. pripada naknada u iznosu od 43,48 eura

- da je tužitelj u lipnju 2005. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 31,98 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 255,84 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 358,17 kuna pa se ukazuje razlika od 102,33 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 235,37 kuna dobije se iznos od 337,70 kuna ili 44,82 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 33,96 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za lipanj 2005. pripada naknada u iznosu od 10,86 eura

- da je tužitelj u srpnju 2005. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 33,50 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 268,00 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 375,20 kuna pa se ukazuje razlika od 107,20 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 246,56 kuna dobije se iznos od 353,76 kuna ili 46,95 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 35,57 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za srpanj 2005. pripada naknada u iznosu od 11,38 eura

- da je tužitelj u kolovozu 2005. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 30,59 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 244,72 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 342,60 kuna pa se ukazuje razlika od 97,88 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 255,09 kuna dobije se iznos od 352,97 kuna ili 46,84 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 32,47 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za kolovoz 2005. pripada naknada u iznosu od 14,37 eura

- da je tužitelj u rujnu 2005. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 31,98 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 511,68 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 716,35 kuna pa se ukazuje razlika od 204,67 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 255,84 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 358,17 kuna pa se ukazuje razlika od 102,33 kune tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 307,00 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 491,21 kuna dobije se iznos od 798,21 kuna ili 105,94 eura. Taj iznos treba umanjiti za iznos od 45,91 eura koliko je tužitelju za taj mjesec dosuđeno presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024. koja je postala pravomoćna pa proizlazi da tužitelju za rujan 2005. pripada naknada u iznosu od 60,03 eura

- da je tužitelj u studenom 2005. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 31,98 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 255,84 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 358,17 kuna pa se ukazuje razlika od 102,33 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 235,37 kuna dobije se iznos od 333,70 kuna ili 44,82 eura koliko tužitelju pripada za studeni 2005.

- da je tužitelj u prosincu 2005. ostvario 2 sata rada subotom, satnica je za taj mjesec iznosila 34,23 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 68,46 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 85,57 kune pa se ukazuje razlika od 17,11 kune. Također je ostvario 6 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 205,38 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 287,53 kuna pa se ukazuje razlika od 82,15 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 99,26 kune. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 525,82 kuna dobije se iznos od 625,08 kuna ili 82,96 eura koliko tužitelju pripada za prosinac 2005.

- da je tužitelj u siječnju 2006. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 34,23 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 547,68 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 732,36 kuna pa se ukazuje razlika od 191,68 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 273,84 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 383,37 kuna pa se ukazuje razlika od 109,53 kune tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 301,21 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 662,78 kuna dobije se iznos od 963,99 kuna ili 127,94 eura koliko tužitelju pripada za siječanj 2006.

- da je tužitelj u ožujku 2006. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 32,74 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 261,92 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 366,68 kuna pa se ukazuje razlika od 104,76 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 240,97 kuna dobije se iznos od 345,73 kuna ili 45,88 eura koliko tužitelju pripada za ožujak 2006.

- da je tužitelj u travnju 2006. ostvario 16 sati rada blagdanom, satnica je za taj mjesec iznosila 37,65 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 602,40 kuna, a sa uvećanjem od 150 % za rad blagdanom iznosi 1.506,00 kuna pa se ukazuje razlika od 903,60 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 301,20 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 421,68 kuna pa se ukazuje razlika od 120,48 kune tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 1.024,08 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 427,80 kuna dobije se iznos od 1.451,88 kuna ili 193,62 eura koliko tužitelju pripada za travanj 2006.

- da je tužitelj u svibnju 2006. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 32,74 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 261,92 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 366,68 kuna pa se ukazuje razlika od 104,76 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 240,97 kuna dobije se iznos od 345,73 kuna ili 45,88 eura koliko tužitelju pripada za svibanj 2006.

- da je tužitelj u srpnju 2006. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 35,86 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 573,76 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 774,57 kuna pa se ukazuje razlika od 200,81 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 286,88 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 401,63 kuna pa se ukazuje razlika od 114,75 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 315,56 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 694,25 kuna dobije se iznos od 1.009,21 kuna ili 133,94 eura koliko tužitelju pripada za srpanj 2006.

- da je tužitelj u rujnu 2006. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 35,86 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 286,88 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 401,63 kuna pa se ukazuje razlika od 114,75 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 263,93 kuna dobije se iznos od 378,68 kuna ili 50,25 eura koliko tužitelju pripada za rujan 2006.

- da je tužitelj u listopadu 2006. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 34,23 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 547,68 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 732,36 kuna pa se ukazuje razlika od 191,68 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 273,84 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 383,37 kuna pa se ukazuje razlika od 109,53 kune tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 301,21 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 662,78 kuna dobije se iznos od 963,99 kuna ili 127,94 eura koliko tužitelju pripada za listopad 2006.

- da je tužitelj u studenom 2006. ostvario 2 sata rada subotom, satnica je za taj mjesec iznosila 34,23 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 68,46 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 85,57 kune pa se ukazuje razlika od 17,11 kune. Također je ostvario 6 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 205,38 kune, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 287,53 kuna pa se ukazuje razlika od 82,15 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 99,26 kune. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 525,82 kuna dobije se iznos od 625,08 kuna ili 82,96 eura koliko tužitelju pripada za studeni 2006.

- da je tužitelj u prosincu 2006. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 38,01 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 304,08 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 425,71 kuna pa se ukazuje razlika od 121,63 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 279,80 kuna dobije se iznos od 401,43 kuna ili 53,27 eura koliko tužitelju pripada za prosinac 2006.

- da je tužitelj u siječnju 2007. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 34,71 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 277,68 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 388,75 kuna pa se ukazuje razlika od 111,07 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 255,41 kuna dobije se iznos od 366,48 kuna ili 48,64 eura koliko tužitelju pripada za siječanj 2007.

- da je tužitelj u veljači 2007. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 39,91 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 319,28 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 446,99 kuna pa se ukazuje razlika od 127,71 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 293,79 kuna dobije se iznos od 421,50 kuna ili 55,94 eura koliko tužitelju pripada za veljaču 2007.

- da je tužitelj u travnju 2007. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 38,01 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 608,16 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 820,01 kuna pa se ukazuje razlika od 211,85 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 304,08 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 425,71 kuna pa se ukazuje razlika od 121,63 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 333,48 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 735,96 kuna dobije se iznos od 1.069,44 kuna ili 141,93 eura koliko tužitelju pripada za travanj 2007.

- da je tužitelj u lipnju 2007. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 30,81 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 304,08 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 425,71 kuna pa se ukazuje razlika od 121,63 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 279,80 kuna dobije se iznos od 401,43 kuna ili 53,27 eura koliko tužitelju pripada za lipanj 2007.

- da je tužitelj u srpnju 2007. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 36,28 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 290,24 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 406,33 kuna pa se ukazuje razlika od 116,09 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 267,12 kuna dobije se iznos od 383,21 kuna ili 50,86 eura koliko tužitelju pripada za srpanj 2007.

- da je tužitelj u rujan 2007. ostvario 8 sati rada noću, satnica je za taj mjesec iznosila 39,91 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 319,28 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 446,99 kuna pa se ukazuje razlika od 127,71 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 293,79 kuna dobije se iznos od 421,50 kuna ili 55,94 eura koliko tužitelju pripada za rujan 2007.

- da je tužitelj u studenom 2007. ostvario 16 sati rada nedjeljom, satnica je za taj mjesec iznosila 36,28 kuna, naknada za redovni rad bi iznosila 580,48 kuna, a sa uvećanjem od 35 % za rad nedjeljom iznosi 783,64 kuna pa se ukazuje razlika od 203,16 kuna. Također je ostvario 8 sati rada noću, naknada za redovni rad bi iznosila 290,24 kuna, a sa uvećanjem od 40 % za rad noću iznosi 406,33 kuna pa se ukazuje razlika od 116,09 kuna tako da za taj mjesec tužitelju pripada dodatno uvećanje od 319,25 kuna. Kada se tome pribroji razlika za isplatu za prekovremeni rad prema izračunu vještaka u iznosu od 702,56 kuna dobije se iznos od 1.021,81 kuna ili 135,61 eura koliko tužitelju pripada za studeni 2007.

6.2. Proizlazi da tužitelju u utuženom razdoblju pripada naknada neisplaćene plaće u ukupnom iznosu od 1.682,01 euro.

6.3. Zbog tih razloga je na temelju članka 373.a stavak 1. i 2. ZPP-a prvostupanjska presuda potvrđena za iznos od 1.682,01 eura sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose, a u ostalom dijelu u odnosu na iznos od 5.465,33 eura sa zateznim kamatama je prvostupanjska presuda preinačena na način da je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen. Također, tužitelj je (vjerojatno greškom) za rujan 2007. zatražio dosudu zateznih kamata na iznos od 334,79 eura od 15. siječnja 2007., a što mu je prvostupanjski sud i dosudio. Tužitelj u skladu s člankom 83. stavak 4. Zakona o radu (1995) ("Narodne novine" br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 142/03., 123/03., 30/04., 137/04. - službeni pročišćeni tekst, 68/05.) ima pravo na zatezne kamate na naknadu za rujan 2007. od 15. listopada 2007. pa je zbog tih razloga dio prvostupanjske presude kojim su tužitelju dosuđene zatezne kamate na iznos naknade za rujan preinačen na način da je odbijen dio tog zahtjeva za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 14. listopada 2007.

6.4. Tužitelj je tražio dosudu naknade plaće u iznosu od 7.397,30 eura, a uračunavajući iznos od 249,96 eura koji je tužitelju dosuđen presudom poslovni broj Pr-6/2017-49 od 18. listopada 2024., je tužitelju dosuđen iznos od 1.931,97 eura. Tužitelj je uspio s osnovom tužbenog zahtjeva u omjeru od 100 %, a sa visinom u omjeru od 26,12 % pa njegov uspjeh u parnici iznosi 63,06 %. Kada se od tog iznosa u skladu s člankom 154. stavak 2. ZPP-a oduzme uspjeh tuženika od 36,94 %, dobije se da je tužitelj uspio u parnici u 26,12 % pa mu u tom postotku pripada naknada zatraženog parničnog troška. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio visinu tužiteljevog parničnog troška u iznosu od 3.812,50 eura, a tužitelju pripada 26,12 % ili iznos od 995,82 eura čemu treba pribrojiti trošak vještačenja od 597,25 eura pa je stoga potvrđen dio prvostupanjsku presude kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 1.593,07 eura sa zateznim kamatama kako je to određeno prvostupanjskom presudom, a preinačen je dio kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 2.816,68 eura na način da je taj dio tužiteljevog zahtjeva odbijen u cijelosti.

6.5. Tuženik je osporavao dosudu iznosa od 7.147,34 eura, a uspio je s žalbom za 1.682,01 euro što znači da uspjeh žalbe iznosi 76,47 % pa mu u tom postotku pripada naknada troška sastava žalbe. Taj trošak iznosi 187,50 eura, a tuženiku pripada 143,38 eura koliko mu je i dosuđeno, a odbijen je dio njegovog zahtjeva u iznosu od 44,12 eura.

Koprivnica, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kučić