REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. TG, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 11. travnja 2024., broj: 21. Pp-8046/2023, u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. TG, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. TG je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 11. travnja 2024., broj: 21. Pp-8046/2023, okr. TG je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 1. toč. 1. i st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda, a predmetna droga je oduzeta.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje IG, supruge okrivljenika, koja je ispitana 23. travnja 2024. u VII. PP Zagreb (list 10-13 spisa).

6. Međutim, uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedokinje od 23. travnja 2023. u VII. PP Zagreb, svjedokinja IG, iako se radi o supruzi okrivljenika, koja sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), uživa blagodat nesvjedočenja, ispitana je bez prethodnih potpunih odgovora u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

7. Kako to proizlazi iz navedenog zapisnika, odgovor svjedokinje IG, nakon upozorenja da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, nije unesen u zapisnik.

8. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje IG te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak tome postoji li krivnja okrivljenika.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

11. Zbog navedenog propusta nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

12. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da je u tom smislu odluka prvostupanjskog suda preuranjena.

13. Prvostupanjski sud je u nedostatku dokaza oslobodio okrivljenika optužbe za predmetni prekršaj, pritom odustavši od ispitivanja ključne svjedokinje u postupku, svjedokinje IG, navodeći kako je ista nedostupna sudu.

14. Međutim, takav pravni stav prvostupanjskog suda nije ispravan. Dužnost je suda da izvođenjem dokaza raspravi sve sporne odlučne činjenice, što znači da je sud sam, ovlašten, a i dužan, izvoditi dokaze koji su od važnosti za donošenje zakonite odluke, a što sud u ovom prekršajnom postupku nije učinio unatoč tome što iz spisa proizlazi da predmetna svjedokinja ima relevantna saznanja u ovom prekršajnom predmetu, na što opravdano ukazuje tužitelj u žalbi. Naime, prvostupanjski sud, ako je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja, treba iskoristiti sve procesne alate kako bi ispitao svjedoka odnosno može izvršiti terensku provjeru te, uz ispunjenje zakonskih uvjeta za to, narediti da se svjedok dovede.

15. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova, na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će pritom valjano obrazložiti.

16. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 10. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.