Poslovni broj: UsI-158/2025-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] Gervaisa 40, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina 3, radi potpunog izvlaštenja, nakon javne i usmene rasprave zaključene 22. svibnja 2025. u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-02/24-01/183, URBROJ: 514-04-02-01- 01/07-24-03 od 14. studenog 2024. te da sud sam riješi upravnu stvar.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 23. siječnja 2025. protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-02/24-01/183, URBROJ: 514-04-02-01- 01/07-24-03 od 14. studenog 2024., te u podnesku priloženom u spis na raspravi održanoj pred ovim sudom 22. svibnja 2025., tužitelj u bitnom navodi kako tužbu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnoga prava. U obrazloženju osporenog rješenja, uz ostalo navodi se netočan podatak na str. 7. da je k. č. [katastarska čestica] prije izvlaštenja imala ukupnu površinu 9.718 m2 jer je nekretnina 621/2 imala prije izvlaštenja 14 405 m2. Također se na str. 10. navode suvišni i nepripadajući članci 35. i 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Pri izradi visine posljedičnih gubitaka ovlašteni sudski vještak iste proglašava minimalnim, a predmetna cjelina od 35.070 m2 kako je prikazano u predmetnoj žalbi, jest cjelina 200-tinjak metara odvojena od lijepih plaža i turistički izgrađenog područja i jest cjelina koja u svom sastavu ima 7046 m2 građevinskog zemljišta i sada srušenu zgradu 18/2 od 50 m2 i jest cjelina koja predmetnim izvlaštenjem ima maksimalne posljedične gubitke, jer je ista izvlaštenjem potpuno uništena i više ne postoji pristup tim nekretninama predmetne cjeline, a neizgrađeno građevinsko zemljište kojemu nema prijašnjeg i nikakvog pristupa biva od neizgrađenog proglašeno neuređenim građevinskim zemljištem, dok je zgrada 18/2 odsječena od cjeline i potpuno neupotrebljiva u turističke svrhe u neposrednoj blizini predmetne novoizgrađene brze ceste. Sukladno članku čl. 52. Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina korisnik izvlaštenja dužan je isplatiti primjerenu naknadu za tržišne vrijednosti i posljedične gubitke nekretnina koje se žele izvlastiti i jednako tako isplatiti primjerenu naknadu za tržišne vrijednosti i posljedične gubitke nekretnine koje se ne izvlašćuje, a predmetnim izvlaštenjem su oštećene u svojim tržišnim vrijednostima i trpe posljedične gubitke unutar navedene cjeline od 35 070 m2. Nije uvažena činjenica niti vrednovana mogućnost prenamjene u turističke svrhe zgrade 18/2, a koja se nalazi unutar cjeline od 35.070 m2 i koja cjelina se može upotrijebiti u podupirajuće turističke svrhe kao npr. parkirališta, igrališta i dr., kao i u promjenu kategorije neuređenog građevinskog zemljišta od 7046 m2 u građevinsko sa dovoljnom sigurnošću s obzirom na donošenje UPU Prapratno. Sve dokaze za predmetne nekretnine i predmetnu cjelinu od 35 070 m2 tužitelj je priložio i dostavljene su prvostupanjskom tijelu i tuženiku. Osporenim rješenjem neosnovano se prigovara da nisu za prethodne navode priloženi dokazi niti mišljenja sudskog vještaka, iako je tužitelj tražio drugog sudskog vještaka, a kompetentnog za davanje mišljenja i dokaza tek ako ga prihvate sve strane u postupku. Netočno se u rješenju navodi da su uzete primjerene usporedne nekretnine, jer usporedne nekretnine nemaju niti blizu predmetnu cjelinu cca 35.000 m2, niti dva građevinska područja veličine 7098 m2 s morskom i kopnenom povezanosti s okolnim područjima u neposrednoj blizini poput nacionalnoga parka Mljet, turističkoga naselja Prapratno, kulturnim i drugim vrijednostima grada Stona i nedalekog Dubrovnika. Cijenu nekretnina sudski vještak određuje danom kakvoće, a ne danom vrednovanja. Tuženik netočno navodi kako je sudski vještak s dovoljno podudarnosti, znači pravilno poredbenom metodom procijenio vrijednosti predmetnih nekretnina i posljedičnih gubitaka uspoređujući sa sličnim nekretninama, unatoč protivljenju tužitelja u žalbi i dopuni žalbe. Uz već navedeno o poredbama, Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina ne preporučuje, nego zapovijeda ne uspoređivati samo po kupoprodajnim cijenama, nego i po odredbama čl. 57. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina te čl. 9. i 10. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, koje odredbe tužitelj citira, a koje odredbe nisu uzete u obzir pri određivanju cijena vezanih za nekretninu. Prema postojećem Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina traže se procjene nekretnina po „prikladnim" cijenama, tj. odgovarajućim cijenama, a ne neodgovarajućim ili lažnim cijenama. Najpovoljnije je šumsko zemljište na Viru koje košta nešto manje od 8,5 eura po kvadratu, dok se cijena stambenog kvadrata u zgradama za povremeno stanovanje kreće oko 635 eura, što su najnoviji podaci cijena nekretnina na otoku Viru, dobiveni prema sklopljenim kupoprodajnim ugovorima za nekretnine u 2021. godini. Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, temelje se na podacima Porezne uprave, odnosno na temelju 839 sklopljenih kupoprodajnih ugovora na Viru u prošloj godini u kojem su se našla 220 ugovora za prodaju stana/apartmana, 263 ugovora za prodaju stambene zgrade, tri ugovora za stambene zgrade za povremeno stanovanje, tri ugovora za poslovne zgrade, 274 ugovora za građevinska zemljišta, tri ugovora za šumska zemljišta te devet ugovora za različite nekretnine. Dakle, prema podacima Porezne uprave četvorni metar građevinskog zemljišta na Viru, otoku na kojem je samo u prošloj godini izdana 181 građevinska dozvola - najviše na području Zadarske županije - iznosi nevjerojatnih 13,8 eura iliti 104 kune. Ista formula vrijedi za stanove, kuće, apartmane, poslovne prostore, jer sve dobivene prosječne cijene prema službenim podacima su ispod realne cijene nekretnina na tom otoku. Kuće različite starosti, lokacija, površina i opremljenosti kreću se od 1320 do 2600 eura po kvadratnom metru, poslovni prostori dosežu gotovo 2000 tisuće cura, a za bolje opremljene stanove u prvom redu do mora prosječne veličine 100 kvadrata potrebno je izdvojiti od 3500 do 4000 eura, što je puno skuplje i od stanova u [adresa]. Tužitelj uz navedeno u ovoj tužbi, ostaje uz navedeno u žalbi i dopuni žalbe koju tuženik osporava rješenjem protiv kojega tužitelj podnosi ovu tužbu. Slijedom navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika i sam riješiti upravnu stvar.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba iako je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI- 158/2025-6 od 13. ožujka 2025. pozvana da sudjeluje u sporu te da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tužbu, koje rješenje je uredno zaprimila, međutim nije se uključila u spor niti je do zaključenja rasprave u ovom sporu dostavila odgovor na tužbu.

4.U sporu je održana rasprava 22. svibnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio tužitelj, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, podnesak tužitelja priložen u spis na održanoj raspravi, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, prvostupanjskim rješenjem Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/20- 01/28, URBROJ: 2117-11/9-24-31 od 13. veljače 2024., točkom 1. navedeno je da je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje cesta utvrđen člankom 36. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11-92/14), točkom 2. prihvaćen je prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb, Vončinina 3 te je radi izgradnje državne ceste DC 414, dionica: Sparagovići-Doli, Faza 2: Čvor „Prapratno" i brza cesta od km 9+760 do km 10+700, k. o. [katastarska općina], određeno potpuno izvlaštenje dijela kč. br. [katastarska čestica], pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 70 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 10 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 4.244 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 1.629 m2 i kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 309 m2, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisanog i stvarno pravnog vlasništva ČŠ iz [adresa], za 80/320 dijela i ZŠ iz [adresa] za 16/320 dijela, upisanih posjednika BŠ ud. Č i ČŠ na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u pl. br. 1194, upisanog posjednika ČŠ pok. Z na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u pl. br. 202, upisanih posjednika ČŠ pok. Z i EŠ ud. Ilije na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u pl. br. 1182, upisane posjednice BŠ ud. Č na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanih u pl. br. 201. te upisanog potraživanja iznosa uzdržavanja na teret suvlasničkog dijela ZŠ od 48/960 dijela (13/320), u korist Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, točkom 3. korisnik izvlaštenja dužan je ČŠ isplatiti naknadu za izvlaštene nekretnine iz točke 1. u ukupnom iznosu od 30.921,70 eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, uz isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od 30. dana od dana donošenja rješenja pa do isplate, točkom 4. korisnik izvlaštenja dužan je ZŠ isplatiti naknadu za izvlaštene nekretnine iz točke 1. u ukupnom iznosu od 6.081,35 eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, uz isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od 30. dana od dana donošenja rješenja pa do isplate, točkom 5. određen je upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenim nekretninama unutar roka od 7 godina od pravomoćnosti rješenja, točkom 6. određena je provedba rješenja u zemljišnoj knjizi na način da se izvlaštene nekretnine upišu kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih cesta kao pravne osobe ovlaštene za upravljanje državnim cestama, točkom 7. odlučeno je da su vlasnici i posjednici dužni korisniku izvlaštenja predati u posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja, ukoliko je do tada plaćena naknada, a u protivnom danom isplate naknade, točkom 8. određeno je brisanje zabilježbe upisanog potraživanja na teret suvlasničkog dijela ZŠ od 48/960 dijela (13/320), a u korist Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, točkom 9. korisnik izvlaštenja dužan je ČŠ isplatiti putne troškove u iznosu 367,80 eura, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, točkom 10. određeno je da žalba ne odgađa izvršenje točke 9. rješenja, dok je točkom 11. utvrđeno da su rješenjem Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko- pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/19-01/275, URBROJ: 2117-03-02/3-19-02 od 9. listopada 2019. pravomoćno izvlaštena 224/320 suvlasnička dijela kč. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i izvlaštenicima određena naknada.

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 943-02/24-01/183, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-24-03 od 14. studenog 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom aktu, odnosno što je i tuženik smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za potpunim izvlaštenjem predmetnog zemljišta, kao i da je naknada za izvlaštene nekretnine pravilno i zakonito utvrđena, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju naknada za predmetno izvlašteno zemljište pravilno i zakonito određena, u svezi s čim je li u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i potom na isto pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

12.Odredbom članka 35. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14, 68/17 i 98/19) propisano je da nakon obavljenog očevida, provedene usmene rasprave i izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje naknade za izvlaštenu nekretninu Ministarstvo odnosno nadležno tijelo odlučit će o prijedlogu za izvlaštenje, a odredbom članka 36. istoga Zakona propisano je da ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo mora istodobno održati i usmenu raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene zakonske pretpostavke da se odredi potpuno izvlaštenje predmetnog zemljišta, te sud također zaključuje da je i naknada za predmetno izvlašteno zemljište pravilno i zakonito utvrđena, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je donijelo svoje rješenje od 13. veljače 2024., kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv istog, pa stoga sud osporeni akt tuženika cijeni u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Naime, sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi da je predmetni postupak izvlaštenja pokrenut na temelju urednog prijedloga korisnika izvlaštenja koji je kod prvostupanjskog tijela zaprimljen 11. travnja 2019., uz koji su priložene sve isprave propisane člankom 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, pa tako između ostalih isprava, priloženi su nalazi i mišljenja sudskih vještaka iz postupka osiguranja dokaza i to nalaz i mišljenje vještaka za poljoprivredu mr.sc. Zdravka Škarića iz Splita i vještaka građevinske struke Žarka Čuvala. Iz spisa je također razvidno da je prvostupanjskim rješenjem, KLASA: UP/I-943-04/19-01/295, URBROJ: 2117-03-02/3- 19-2 od 14. listopada 2019. prihvaćen prijedlog za izvlaštenje nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dijela kč. br. [katastarska čestica], pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 70 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 10 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 4.244 m2, kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 1.629 m2 i kč. br. [katastarska čestica] pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] površine 309 m2, uz naknadu tržišne vrijednosti kao u točkama 3., 4. i 5. izreke tog rješenja, koja je određena na temelju procjembenih elaborata vještaka građevinske struke Žarka Čuvala te vještaka poljoprivredne struke mr. sc. Zdravka Škarića izrađenih u postupku osiguranja dokaza koji je proveden u studenom 2018. prije pokretanja postupka izvlaštenja te sukladno nagodbi zaključenoj između korisnika izvlaštenja i TŠ. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-943-04/20-01/120, URBROJ: 514-04- 02-01-01/18-22-02 od 12. prosinca 2021., poništeno je citirano prvostupanjsko rješenje u dijelu koji se odnosi na izvlaštenike ČŠ i ZŠ i predmet u tom dijelu vraćen na ponovni postupak, a u odnosu na ostale izvlaštenike prvostupanjsko rješenje je ostavljeno na snazi i postalo je pravomoćno 7. veljače 2023. Rješenjem tuženika od 12. prosinca 2021. ocijenjeno je da je procjena tržišne vrijednosti izvlaštenih nekretnina izvršena na temelju Prostornog plana uređenja općine Ston-Izmjene i dopune, prema kojem se izvlaštene nekretnine nalaze unutar područja šume (gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene) u zoni planirane javne namjene - cesta te se sukladno tome i procjenjuju kao takve. Vještak je dan kakvoće utvrdio na dan 25. ožujka 2016., tj. na dan pravomoćnosti lokacijske dozvole sukladno naputku Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji naputak vještak nije priložio kao sastavni dio procjembenog elaborata, dok je tuženik smatrao da je u konkretnom slučaju dan kakvoće trebao biti utvrđen na dan 10. srpnja 2015., tj. na dan neposredno prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Ston, prema kojem je izdana lokacijska dozvola u svrhu izgradnje državne ceste DC 414, dionica: Sparagovići-Doli, Faza 2: Čvor „Prapratno" i brza cesta od km 9+760 do km 10+700, k. o. [katastarska općina]. Vještak po shvaćanju tuženika nije pravilno utvrdio dan kakvoće prema načelu prethodnog učinka, prema kojem se tržišna vrijednost nekretnine koja je predmet postupka izvlaštenja određuje prema uporabnom svojstvu nekretnine neposredno prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja odnosno prema ranijem uporabnom svojstvu koje je zemljište imalo prije izvlaštenja (načelo tzv. prethodnog učinka). Prvostupanjskom tijelu dana je uputa u ponovnom postupku provesti novo vještačenje kojim će uz naknadu za gubitak prava biti potrebno ocijeniti i utvrditi i sve negativne učinke izvlaštenja (posljedični gubitci) i pozitivne učinke (posljedični dobitci) te dati mišljenje za izvlaštenje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da procjena vještaka poljoprivredne struke mr. sc. Zdravka Škarića nije osporena te će se naknada za poljoprivredne kulture odrediti prema neosporenoj procjeni tog vještaka.

15.Nadalje, što se pak tiče tužbenih prigovora tužitelja koje iznosi u ovom sporu, sud najprije primjećuje kako je tužitelj identične prigovore iznosio i u žalbi te dopuni žalbe izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, koje prigovore je tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio, i s čijim obrazloženjem je u cijelosti suglasan i ovaj sud, pa tako i po pitanju kojeg tužitelj posebice apostrofira u ovom sporu i to da u provedenom postupku naknada za izvlaštene nekretnine nije pravilno i zakonito utvrđena.

16.Naime, s prethodnim u vezi prvenstveno je za navesti kako je iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja te isprava i dokaza na kojima je isto utemeljeno razvidno da je prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku postupilo u cijelosti sukladno primjedbama i uputama iz prethodnog rješenja tuženika od 12. prosinca 2021., to pak najprije iz razloga što je to rješenje utemeljeno na procjembenim elaboratima vještaka građevinske struke ŠŠ, broj: HC-05-2023, HC-06-2023, HC-07-2023, HC-08-2023 i HC-09-2023 od 2. srpnja 2023., koji vještak je procjembene elaborate izradio na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina. Vještak je radi određivanja uporabnog svojstva nekretnina kao mjerodavan plan koristio Prostorni plan općine Ston objavljen je u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije, broj 9/2010, kao plan koji je važio prije donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Ston objavljenog u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije, broj 5/15 od 3. srpnja 2015., koje su stupile na snagu 8 dana od dana objave 11. srpnja 2015. Navedenim prostornim planom je predmetno zemljište predviđeno za javnu namjenu te je vještak dan kakvoće utvrdio na dan 10. srpnja 2015., tj. prije stupanja na snagu izmjena i dopuna prostornog plana kojim su predmetne nekretnine isključene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti. Vještak je utvrdio da su predmetne nekretnine na dan kakvoće prema Prostornom planu Općine Ston (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 9/10), kao planu koji je prethodio prostornom planu na temelju kojeg je izdana lokacijska dozvola za predmetni zahvat u prostoru (izgradnja državne ceste DC 414...) nalaze izvan granica građevinskog područja u području označenom kao poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo i ostalo poljoprivredno tlo, šumsko zemljište i kamenjari i goleti, a te činjenice utvrđene su prema uvjerenju o statusu prvobitnih kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nadležnog tijela za prostorno uređenje od 19. travnja 2023. i uvjerenju istog tijela od 3. svibnja 2023. u odnosu na svaku pojedinu novoformiranu česticu. Vještak je tržišnu vrijednost predmetnog zemljišta procijenio poredbenom metodom korištenjem kupoprodajnih cijena iz Izvatka iz Zbirke kupoprodajnih cijena Dubrovačko neretvanske županije za 12 ostvarenih i evaluiranih kupoprodaja zemljišta IV. kategorije (4.2. prema članku 10. stavak 2. točka 2. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina) na području k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k.o. Zaton Doli u periodu od 2019. do 2022., s postignutim cijenama u rasponu od 0,67 do 39,72 eura/m2. Nakon provedenog međuvremenskog izjednačavanja (preračunavanja) kupoprodajnih cijena usporednih nekretnina prema indeksu cijena stambenih nekretnina Državnog zavoda za statistiku i interkvalitativnog izjednačavanja korištenjem faktora korekcije u odnosu na kategoriju zemljišta, odabrao je 4 usporedne nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje pokazuju dovoljno podudarnosti s procjenjivanim zemljištem, koje kupoprodaje su realizirane 2020. i 2021. po cijeni od 5,06 do 8,54 eura/m2. Navedenim postupkom vještak građevinske struke je tržišnu vrijednost izvlaštenih nekretnina procijenio u jediničnoj cijeni od 6,88 eura/m2 te na taj način tržišnu vrijednost kč. br. [katastarska čestica] površine 70 m2 procijenio u iznosu 481,38 EUR-a kč. br. [katastarska čestica] površine 10 m2 u iznosu 68,77 eura, kč. br. [katastarska čestica] površine 4.244 m2 u iznosu 29.185,23 eura, kč. br. [katastarska čestica] površine 1.629 m2 u iznosu 11.202,34 eura i kč. br. [katastarska čestica] površine 309 m2 u iznosu 2.125,92 eura. Vještak je sukladno članku 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina utvrdio da prema životnim uvjetima i uvjetima korištenja kakve je imao vlasnik nekretnina koje se izvlašćuju imao koristeći te nekretnine prije izvlaštenja, da uzimajući u obzir poštenu ravnotežu između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svojeg vlasništva, nema posljedičnih gubitaka u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nema ni posljedičnih dobitaka odnosno povećanja vrijednosti okolnog zemljišta zbog poboljšanja kategorije zemljišta i drugih obilježja koja se odnose na mogućnost gradnje. No, u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je prije izvlaštenja imala ukupnu površinu od 9.718 m2, čijom parcelacijom je za potrebe izvlaštenja formirana nova kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preostali dio kč. br. [katastarska čestica] koji nije izvlašten i koji je ostao na korištenje vlasniku u smanjenoj površini od cca 7.046 m2, izgubio je pristup na poljski put oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nakon izvlaštenja, osim gubitka na površini gubi se i veza tog dijela zemljišta sa česticama puta oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je neosporno da postoji određeni posljedični gubitak za vlasnike. Vještak je izradio prvobitnu procjenu posljedičnog gubitka u iznosu od 706.995,64 eura, koji se temelji na pretpostavci da je prije izvlaštenja kč. br. [katastarska čestica] imala uvjete za građevinsko zemljište I. kategorije, tj. da se preostali dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 7.046 m2 nalazi unutar građevinskog područja UPU Prapratno koji je u fazi donošenja pa zbog navedenih gubitaka prelazi iz zemljišta I. kategorije u zemljište II. kategorije, uslijed čega nastaje razlika u vrijednosti od 100,34 eura/m2 (I. kategorija 132,25 eura/m2 - II. kategorija 31,91 eura/m2 100,34 eura/m2). Međutim, prvostupanjsko tijelo takvu procjenu posljedičnog gubitka nije prihvatilo iz razloga što se temelji na pretpostavkama, tj. na prijedlogu UPU Prapratno koji nije donesen (nalazi se u fazi donošenja), a ne na sada važećoj prostorno planskoj dokumentaciji kako je propisano odredbom članka 52. stavak 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina te je iz tog razloga vještaku naloženo izvršiti dopunu odnosno ispravak procjembenog elaborata HC-07-2023. Prema izmijenjenom, odnosno dopunjenom elaboratu HC-07-2023 od 6. studenoga 2023., vještak je proveo analizu i procjenu posljedičnog gubitka sukladno članku 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina na način da je posljedični gubitak analizirao na okolnost smanjenja vrijednosti koji izvlaštenjem katastarske čestice ili jednog dijela prostorno i gospodarski povezanog zemljišnog posjeda nastaje na drugom dijelu. Budući da UPU Prapratno nije donesen, vještak promatra posljedični gubitak kao zemljište III. kategorije. Prema članku 10. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina zemljište III. kategorije je zemljište za koje nisu doneseni svi prostorni planovi. Vještak je utvrdio razliku sa i bez pristupnog puta kao razliku korištenjem koeficijenata razlike u vrijednosti između zemljišta I. i II. kategorije sukladno Prilogu uz Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Prilog 4 - orijentacijski odnosi vrijednosti zemljišta ovisno o spremnosti za gradnju) prema kojem je vrijednost zemljišta bez pristupa na javnu prometnu površinu (II. kategorija) navedena kao 50-80% vrijednosti zemljišta s pristupom na javnu prometnu površinu (I. kategorija). Vještak smatra da predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon izvlaštenja trpi minimalno umanjenje vrijednosti na okolnost gubitka pristupnom putu te radi procjene odabire koeficijent umanjenja od 0,80 odnosno minimalno umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine od 20%. Primjenom odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, vještak je utvrdio tržišnu vrijednost zemljišta III. kategorije u jediničnoj cijeni od 52,37 eura/m2 i preostalog dijela tog zemljišta IV. kategorije po cijeni od 6,88 eura /m2 te na taj način utvrdio da posljedični gubitak građevinskog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 73.800,00 eura korištenjem koeficijenta 0,80 u odnosu na tržišnu vrijednost od 369.000,00 eura građevinskog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 7046 m2. Primjenom istog principa, bez obzira na činjenicu da je koeficijent umanjenja predviđen samo za građevinsko zemljište, utvrdio je posljedični gubitak u iznosu 3.376,67 eura za površinu od 2672 m2 kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji ostaje u izvan građevinskom dijelu sa onemogućenim pristupom i nekom vrstom korištenja, uz napomenu da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema informacijama Općine Ston nisu upisane u registar nerazvrstanih cesta ili neke druge kategorije cesta, ali su postojale u izvornom obliku te su kao takve vidljive i na ortofoto prikazu. Također, procjeni tržišne vrijednosti vještaka građevinske struke treba dodati procjenu vještaka poljoprivredne struke mr. sc. Zdravka Škarića koji je vrijednost poljoprivrednih poboljšica na kč. br. [katastarska čestica] (70 m2 zemljišta - niska šuma) procijenio u iznosu 210,00 kn/27,87 eura, na kč. br. [katastarska čestica] (10 m2 zemljišta - niska šuma) u iznosu 75,00 kn/9,95 eura, na kč. br. [katastarska čestica] (4.244 m2 zemljišta - niska šuma) u iznosu 21.200,00 kn/2.816,38 eura, na kč. br. [katastarska čestica] (1.429 m2 zemljišta - niska šuma) u iznosu 7.145,00 kn/948,30 eura i na kč. br. [katastarska čestica] (309 m2 zemljišta - niska šuma) u iznosu 2.317,50 kn/307,59 eura.

17.Kod izloženog stanja stvari, niti ovaj sud ne nalazi osnovanim prigovore tužitelja koji se odnosi na procjenu tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina po vještaku građevinske struke, to pak najprije iz razloga što iz procjembenih elaborata vještaka građevinske struke ŠŠ proizlazi da je procjena tržišne vrijednosti izvlaštenih nekretnina izvršena na temelju Prostornog plana uređenja općine Ston iz 2010. koji je važio neposredno prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja (namjena prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Ston 11. srpnja 2015.), odnosno vještak je tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina procijenio prema namjeni koju je imalo sukladno Prostornom planu općine Ston, objavljenom u Službenom glasniku-Dubrovačko-neretvanske županije, broj 9/2010., koji je prethodni prostorni plan u odnosu na postojeći sada važeći plan prema kojem je izdana lokacijska dozvola za izgradnju predmetne državne ceste. Stoga, i prema ocjeni ovog suda, a protivno navodima tužitelja, vještak i prvostupanjsko tijelo su u cijelosti postupili sukladno stajalištu tuženika iz njegovog prethodnog rješenja, a sa kojim stajalištem je suglasan i ovaj sud i to da je za dan kakvoće mjerodavno stanje, odnosno datum sukladno prostornom planu koji je važio neposredno prije usvajanja prostornog plana prema kojem je izdana lokacijska dozvola koja je prilog prijedlogu za izvlaštenje. Također, predmetno stajalište proizlazi i iz definicije uporabnog svojstva nekretnine sadržanog u članku 4. stavak 1. točka 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina prema kojoj je definiciji uporabno svojstvo nekretnine stanje kakvoće nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti (načelo prethodnog učinka). Prema tome, za procjenu tržišne vrijednosti nije mjerodavan postojeći prostorni plan i eventualna mogućnost gradnje prema postojećem planu, odnosno bilo koji drugi privatni planovi tužitelja glede izgradnje turističkih objekta - kampova i sličnog, već je isključivo bitna namjena izvlaštenog zemljišta prema prethodnom prostornom planu iz 2010.

18.Isto tako, u cijelosti su neosnovani i tužbeni prigovori tužitelja koji se odnose na procjenu naknade za posljedične gubitke, budući da su oni u izmijenjenom, odnosno dopunjenom elaboratu HC-07-2023 od 6. studenoga 2023. pravilno ocijenjeni i vrednovani te nisu arbitrarno određeni. U tom smislu iz provedenog postupka proizlazi da je imenovani vještak građevinske struke proveo analizu i procjenu posljedičnog gubitka sukladno odredbama članka 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina na način da je sukladno Zakonu posljedični gubitak analizirao na okolnost smanjenja vrijednosti koji izvlaštenjem katastarske čestice ili jednog dijela prostorno i gospodarski povezanog zemljišnog posjeda nastaje na drugom dijelu sukladno postojećem prostornom planu. Vještak je, budući da UPU Prapratno nije donesen, posljedični gubitak promatrao prema članku 10. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina kao smanjenje vrijednosti zemljišta u zemljište III. kategorije, a to je zemljište za koje nisu doneseni svi prostorni planovi. Vještak je utvrdio razliku u vrijednosti sa i bez pristupnog puta kao razliku korištenjem koeficijenata razlike u vrijednosti između zemljišta I. i II. kategorije sukladno Prilogu uz Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Prilog 4 - orijentacijski odnosi vrijednosti zemljišta ovisno o spremnosti za gradnju) prema kojem je vrijednost zemljišta bez pristupa na javnu prometnu površinu (II. kategorija) navedena kao 50-80% vrijednosti zemljišta s pristupom na prometnu površinu (I. kategorija). Vještak smatra da predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon izvlaštenja trpi minimalno umanjenje vrijednosti na okolnost gubitka pristupnom putu te radi procjene odabire koeficijent umanjenja od 0,80 odnosno minimalno umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine od 20%. Nadalje, primjenom odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, vještak je utvrdio tržišnu vrijednost zemljišta III. kategorije u jediničnoj cijeni od 52,37 eura/m2 i preostalog dijela tog zemljišta IV. kategorije po cijeni od 6,88 eura /m2 te na taj način utvrdio da posljedični gubitak građevinskog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 73.800,00 eura korištenjem koeficijenta 0,80 u odnosu na tržišnu vrijednost od 369.000,00 eura građevinskog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 7046 m2. Primjenom istog principa, bez obzira na činjenicu da je koeficijent umanjenja predviđen samo za građevinsko zemljište, utvrdio je posljedični gubitak u iznosu 3.376,67 eura za površinu od 2672 m2 kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji ostaje u izvan građevinskom dijelu sa onemogućenim pristupom i nekom vrstom korištenja.

19.Potom, sud ne nalazi osnovanim niti tužbene prigovore tužitelja koji se odnose na visinu naknade za izvlaštene nekretnine, to pak stoga što je odredbom članka 46. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja, dok prema odredbi članka 47. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade tržišna vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine koja se izražava sukladno članku 25. stavku 2. ovoga Zakona, kojom odredbom je propisano da se vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata. Poseban propis kojeg ima u vidu naprijed navedena odredba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina temeljem kojeg je donesen provedbeni propis - Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 105/15; dalje Pravilnik). Procjena naknade za izvlaštene nekretnine propisana je odredbom članka 50. do 59. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina te se procjena naknade za izvlaštene nekretnine sastoji od procjene naknade za gubitak prava, procjene naknade za posljedične gubitke, i procjene posljedičnih dobitaka, a iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva se kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedični gubitak, od čega se oduzimaju posljedični dobitci. Utvrđuje se uporabno svojstvo nekretnine koja se izvlašćuje, životni uvjeti i uvjeti korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći se uporabnim svojstvima. Uporabno svojstvo nekretnine sukladno odredbi članka 4. stavka 1. točka 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina određeno je kao stanje (kakvoća) nekretnine koje je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti (načelo prethodnog učinka). Prema točki 35. navedenog članka Zakona, stanje odnosno kakvoća nekretnine je skup obilježja koja utječu na vrijednost nekretnine na dan vrednovanja i/ili na dan kakvoće, a točkom 4. navedenog članka Zakona propisano je da dan kakvoće predstavlja datum na koji se odnosi stanje (kakvoća) nekretnine koje je mjerodavno za procjenu vrijednosti nekretnine. Primjenom načela prethodnog učinka iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina vlasniku treba utvrditi naknadu u visini tržišne vrijednosti prema vrijednosti koju je nekretnina imala na tržištu prije nego je promijenjena njena kakvoća odnosno prije nego je isključena iz privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti.

20.Uslijed prethodno izloženog, a imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, tumačeći ih u njihovoj međusobnoj povezanosti, i po shvaćanju ovog suda osnovano je naknada za predmetne nekretnine utvrđena uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju su imale prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja. Tržišna vrijednost radi gubitka prava na predmetnim nekretninama promatrana je u odnosu na ono uporabno svojstvo koje su nekretnine imale prije nego su isključene od daljnjeg privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti vlasniku, jer su nakon toga uključene, sa svojim uporabnim svojstvima, u zemljište buduće javne namjene pri čemu je mjerodavna ona prostorno planska dokumentacija koja je prethodila dokumentaciji kojom je drugačije uređena svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, a kako to pravilno zaključuju prvostupanjsko tijelo i tuženik.

21.Pored toga, s obzirom da je u međuvremenu zakonodavstvo promijenjeno na način kako je to naprijed i navedeno, sudska praksa na koju se tužitelj poziva nije primjenjiva niti pravno relevantna, to pak iz razloga što ista datira još iz primjene odredaba Zakona o izvlaštenju (Narodne novine, broj 9/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12) koji Zakon nije mjerodavan u konkretnoj upravnoj stvari. Ujedno, za nadodati je i kako je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina bio predmetom ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske te je rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1838/16 i dr. od 8. lipnja 2021. taj prijedlog odbijen. U citiranom rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske navodi se između ostalog "...Prema ZPVN-u tržišna vrijednost utvrđuje za nekretnine koje su namijenjene privatnom gospodarskom korištenju i stvaranju dobiti, odnosno za kojima se prometuje na slobodnom tržištu pri čemu nakon određivanja naknade za provedeno izvlaštenje nitko ne smije biti na gubitku niti na dobitku. Stoga je ZPVN utvrdio mjerodavne kriterije za određivanje naknade odredivši prvenstveno i izrijekom kupoprodajnu cijenu, te druge relevantne okolnosti poput iznosa najamnine ili zakupnine, troškove gospodarenja, te skup obilježja nekretnine koji nisu pod osobnih ili neuobičajenih okolnosti. Time se prema ocjeni Ustavnog suda, za određivanje naknade u slučaju izvlaštenja, potrebne činjenice kvantificiraju na ustavno prihvatljiv način, odnosno na način da utvrđeni skup relevantnih okolnosti kod određivanja naknade za izvlaštenje ne može uzročiti štetu nositeljima prava vlasništva, tj. na način na temelju kojeg se vlasnicima onemogućava na račun državnih sredstava stjecanje nepripadne materijalne dobiti ...". Nadalje, Ustavni sud Republike Hrvatske navodi "...Obilježja koja utječu na vrijednost nekretnine su pravna i stvarna svojstva nekretnine poput kategorija zemljišta, namjena površina, način korištenja i uređenje površina, prava i tereti koji utječu na vrijednost, doprinosi i priključci, akti o gradnji, položajna obilježja, vrijeme čekanja, predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja i daljnja obilježja nekretnine. Uporabno svojstvo nekretnine je stanje (kakvoća) nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjukturnog razvoja kod gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti ...".

22.Kod izloženog stanja stvari, a s obzirom da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, proveden detaljan dokazni postupak, strankama je omogućeno očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka, te kako je u postupku vještak dao odgovore na sve primjedbe i prigovore, tj. budući je u ponovljenom upravnom postupku prvostupanjsko tijelo u cijelosti postupilo sukladno uputi tuženika iz njegovog prethodnog rješenja od 12. prosinca 2021., to je i po ocjeni ovog suda pravilan zaključak upravnih tijela da su nalazi i mišljenja, odnosno procjembeni elaborati vještaka, izrađeni u skladu s pravilima struke i u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina kao i Pravilnika te ostalim relevantnim propisima i zakonima iz područja graditeljstva i procjene nekretnina na području Republike Hrvatske koji su bili na snazi na dan izrade nalaza i mišljenja, koji su stoga u cijelosti prihvatljivi i ovom sudu, slijedom čega ovaj sud u cijelosti prihvaća i obrazloženja prvostupanjskog rješenja te osporenog rješenja tuženika kojima su prihvaćeni procjembeni elaborati građevinskog vještaka kako glede procjene tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta, tako i posljedičnih gubitaka te zbog navedenog sud drži da su svi prigovori tužitelja koje iznosi u ovom sporu u cijelosti neutemeljeni.

23.Konačno, dodatno je za navesti kako je tužitelj neosnovano tražio i naknadu za inflaciju te zatezne kamate od dana kada je trebalo donijeti primjereno prvostupanjsko rješenje, to pak iz razloga što je člankom 37. stavak 2. podstavak 8. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano da izreka rješenja o izvlaštenju sadrži obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuće od 30. dana od dana donošenja rješenja pa do isplate, nadalje neutemeljeno je i tužiteljevo traženje veće naknade za izvlaštene nekretnine u odnosu na onu koja mu je utvrđena prvostupanjskim rješenjem, s obzirom da takvo traženje nema uporište u izvedenim dokazima u provedenom upravnom postupku. Također, neosnovano je i tužiteljevo traženje naknade posljedičnih gubitaka za zagađenje i buku koju stvara novoizgrađena pristupna cesta, jer kako to proizlazi iz suglasnosti nadležnih tijela koje su izdane prilikom izdavanja lokacijske dozvole, planirano je da buka i zagađenje budu u okviru zakonom i podzakonskim propisima dopuštenih granica.

24.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

25.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

26.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

27.Naposljetku, u odnosu na tužiteljev podnesak zajedno s još dva priloga kojeg je sudu poslao putem elektroničke pošte 23. svibnja 2025., za kazati je kako je isti tužitelj dostavio u spis nakon zaključenja glavne rasprave, a koja je zaključena 22. svibnja 2025., slijedom čega isti nije obuhvaćen čitanjem u dokaznom postupku, niti je dostavljan na odgovor ostalim strankama u sporu.

U Splitu, 10. lipnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju ČŠ, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz zapisnik od 22. svibnja 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, uz zapisnik od 22. svibnja 2025. i zapisnik o objavi,

- u spis.