REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
R1-130/2023-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Sanjinu Miloševiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja EL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivi Šućuru, odvjetniku u Zagrebu, Ribnjak 40, protiv protustranke GL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomnoćnici Korani Krivačić, odvjetnici u Bjelovaru, A.K.Miošića 19, radi uređenja međe, dana 10. lipnja 2025. godine,
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se međa između nekretnine predlagatelja i to čkbr. [katastarska čestica] sa 400 čhv i nekretnine protustranke čkbr. [katastarska čestica] sa 236 čhv, prema pravičnoj ocjeni suda, tako da se proteže u 5 točaka u pravcu od točke A do točke E, koje točke su označene na skici lica mjesta vještaka Damira Mlinarića u dužini od 79,62 m, pravcem od sjeverozapada prema jugoistoku, s time da je točka A na građevinskoj liniji, udaljena 0,70 m od betonskog stupca u ogradi predlagatelja, te se međa proteže pravolinijski u pravcu na udaljenosti od 25,99 m do točke B, a od točke B do točke C se proteže pravolinijski u pravcu u dužini od 9,91 m, nakon čega se međa u pravcu u smjeru juga proteže pravolinijski u dužini od 21,85 m, a u istom pravcu se potom međa proteže i završava u dužini od 21,87 m u točci E, pri čemu su sve međašne točke snimljene od strane geodetskog vještaka pomoću GPS uređaja i imaju svoje koordinate u prostoru.
II. Stranke mogu pravo vlasništva na spornoj površini dokazivati u parničnom postupku, ali ne po isteku 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.
III. Svaka stranka snosi svoje troškove u vezi zastupanja po odvjetnicima.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke u vezi naknade troškova zastupanja po odvjetniku u iznosu od 562,50 Eura.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podneskom od 25. rujna 2023. godine, podnio prijedlog za uređenje međe između svoje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] površine 400 čhv, te susjedne nekretnine protustranke upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] sa površinom od 236 čhv.
2. U prijedlogu je istakao kako protustranka kontinuirano vrši smetanje I pomicanje međe na nekretnini predlagatelja, ne poštujući time među između predmetnih nekretnina stranaka.
3. Očitujući se o prijedlogu predlagatelja, protustranka je priznala iznesene činjenice o vlasništvu susjednih nekretnina stranaka, no osporila je da vrši kontinuirano smetanja i pomicanje međe na nekretnini predlagatelja. Ujedno se suglasila sa prijedlogom predlagatelja u vezi uređenja međe između susjednih nekretnina stranaka.
4. U provedbenom postupku sud je izvršio uvid u neslužbene kopije izvadaka iz zemljišnih knjiga za gore navedene nekretnine stranaka (list 4 i 6), neslužbene kopije posjedovnih listova za susjedne nekretnine stranaka (list 5 i 7), kopiju katastarskog plana, te zračnu snimku susjednih čestica (list 8-9,24,36,40), parcelacijski elaborat od 22.03.2007.g. (list 10-11), izvješće o utvrđivanju postojećih međa i granica te o novom razgraničenju od 23.03.2007.g. (list 13-16), Potvrde nadležnog upravnog tijela od 03.04.2007.g., te od 18.07.2008.g. (list 17-18), dopis Odsjeka za graditeljstvo i prostorno uređenje pri BBŽ od 22.01.2008.g. (list 19), rješenje Općinskog suda u Bjelovaru br. Z-5151/08 od 02.09.2008.g. (list 20), rješenje Područnog ureda za katastar Bjelovar od 05.06.2007.g. (list 22-23), građevinsku dozvolu od 19.12.2007.g. (list 25-29), skicu izmjere od 20.06.2023.g. (list 30), ugovor o prodaji nekretnina od 18.07.1995.g. (list 37-38), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu protustranke od 25.10.2023.g. (list 41-42), izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu protustranke od 25.10.2023.g. (list 44), ugovor o prodaji nekretnina od 02.08.1995.g. (list 45-47), sudsku praksu dostavljenu po predlagatelju (list 50), te su izvršeni uviđaji na licu mjesta radi uređenje međe,uz sudjelovanje geodetskog vještaka Damira Mlinarića dana 17.06.2024.g., ali i 31.03.2025.g. (list 86-96 i 116-120).
5. Na prvom uviđaju, održanom dana 17. lipnja 2024. godine, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SL (list 87-88), NL (list 88-89), te ŠL (list 89-90), ali i saslušanjem predlagatelja (list 90-92) i protustranke (list 92-93), na okolnost posljednjeg mirnog posjeda.
6. Uvidom u navedene neslužbene kopije izvadaka iz zemljišnih knjiga, ali I u izvadak iz zemljišne knjige, te povijesni izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu protustranke je utvrđeno da je predlagatelj doista vlasnik nekretnine navedene u prijedlogu, te da je protustranka vlasnik nekretnine navedene u prijedlogu predlagatelja (što nije bilo niti sporno između stranaka), a prilikom uviđaja na licu mjesta je utvrđeno da doista stranke posjeduju svoje nekretnine, ali da se za dio susjednog zemljišta ne slažu oko granica posjeda, pa je među između susjednih nekretnina stranaka, svakako trebalo urediti, što je i učinjeno tek prilikom drugog održanog uviđaja.
7. Naglasiti treba, također, da se u ovome postupku nije radilo o nekakvom ispravljanju već uređene međe, odnosno da je predlagatelj svojim prijedlogom predložio da se međa uredi između susjednih nekretnina stranaka, zbog čega nije bila od nekog bitnog značaja dokumentacija koju je predlagatelj dostavio sudu u prilogu svog prijedloga, koja datira iz 2007. i 2008. godine, a koja se odnosila na dostavljeni parcelacijski elaborate, Izvješće o utvrđivanju postojećih međa i granica te o novom razgraničenju, navedene u točci 4., obrazloženja ove odluke, potvrde nadležnih upravnih tijela, rješenja suda i nadležnog katastra, odnosno građevinsku dozvolu, kao što nije bio od nekog bitnog značaja za donošenje odluke u ovome predmetu, sadržaj navedenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih između AL i OL od 18. srpnja 1995. godine, odnosno od 02. kolovoza 1995. godine.
8. Nakon što je po dolasku na licu mjesta dana 17. Lipnja 2024. godine, geodetski vještak Damir Mlinarić identificirao susjedne nekretnine stranaka, gledajući od puta, uz pomoć GPS uređaja, pokazavši zamišljenju međašnju liniju između susjednih nekretnina stranaka prema katastarskom nacrtu, utvrđeno je da ta međašnja linija prolazi direktno kroz ulaz u dvorište protustranke u početnom dijelu susjednih nekretnina, a koje dvorište je vidljivo na fotografijama vještaka s lista 130-131.
9. Obzirom da protustranka nije bila voljna da se na taj način prema katastarskom nacrtu uredi međa, pri čemu je i predlagatelj u tom smislu bio sasvim korektan, te nije uopće predložio da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, nego je svjestan postojećeg stanja (konstatirano je na zapisniku da u uvodnom djelu susjednih nekretnina stranaka, gledajući od ceste, susjedne nekretnine stranaka faktički dijeli kraća betonsko žičana ograda i stražnji rub objekata predlagatelja iza kojeg se u većem djelu nalazi cvijeće protustranke, a iznad kojeg se proteže krajnji rub krovišta i žljebovi predlagatelja na njegovom objektu, a što je vidljivo na fotografijama vještaka s lista 130-131), predložio samo da mu se omogući prilikom uređenja međe da ima postojeću širinu zemljišta iz stražnjeg dijela njegovih objekata, a vodeći računa u dužini krovišta predlagatelja koje se proteže nešto iznad asfaltiranog dvorišta predlagatelja, ali I zemljišta na kojem predlagatelj ima svoje cvijeće, sud je zaključio kako u opisanim okolnostima, doista nije bilo moguće urediti među prema katastarskom nacrtu.
10. Prelaskom na pokušaj uređenja međe prema sporazumu stranaka, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,odnosno strogo formalno određenom zakonskom načinu uređenja međe, između susjednih nekretnina stranaka, sud je utvrdio kako između stranaka ne postoji sporazum oko načina uređenja međe, niti djelomično, dakle niti u uvodnom dijelu uz put, a niti u daljnoj dužini susjednih nekretnina. Međutim, svaka stranka je tada pokazala na licu mjesta u kojem pravcu predlaže da se međa uredi između njihovih susjednih nekretnina, a što je geodetski vještak zabilježio i prikazao uostalom na svojoj skici izmjere od 17. lipnja 2024. godine (list 107 spisa), a prema pokazanom od strane protustranke je zamišljena međašnja linije prolazila preko objekata predlagatelja i sijekla ih skoro na pola (što je jasno vidljivo na skici vještaka s lista 107).
11. Prelaskom na pokušaj uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu stranaka, sud je saslušao na uviđaju pristupjela tri svjedoka i obje stranke, no nakon njihovog kazivanja, sud je posredstvom predmetnog suca zaključio da nije moguće među urediti prema posljednjem mirnom posjedu, tim više što prostim okom nije bila vidljiva nekakva međa između susjednih nekretnina stranaka u travnatom dijelu (dakle, iza dvorišta protustranke i objekata predlagatelja), dok se u početnom djelu između prve i druge trasirke koje je vještak postavio, nalazilo dvorište protustranke i radilo se praktički o većem djelu susjednog zemljišta stranaka kojeg dijeli stražnji rub objekta predlagatelja, pri čemu je dio krovišta i žljebova predlagatelja sa njegovog objekta, jasno i prostim okom vidljivo ulazio u zračni prostor ograđenog dvorišta protustranke, te su se ti žljebovi predlagatelja nalazili iznad cvijeća protustranke (što je vidljivo djelomično na fotografijama vještaka sa lista 130-131).
12. Kako je po mišljenju predmetnog suca među između susjednih nekretnina stranaka bilo potrebno urediti prema pravičnoj ocjeni suda, za potrebe takvog načina uređenja međe, sudac je pozvao vještaka da se na licu mjesta očituje o tome kolika bi bila površina predmetne nekretnine predlagatelja da se međa uredi na način na koji to predlaže protustranka, a kako se vještak o tome nije mogao očitovati, no prikupio je za tu svrhu potrebne podatke na terenu, kako bi se o tome očitovao nakon detaljnije analize u formi pisanog podneska i navedeno prikazao na skici izmjere, bio je odgođen uviđaj jer predmetni sudac bez zatraženog očitovanja vještaka nije želio donositi pravičnu odluku o uređenju međe prema pravičnoj odluci suda.
13. Podneskom od 19. lipnja 2024. godine, geodetski vještak Damir Mlinarić je prije svega naveo kako na terenu postoji neusklađenost u odnosu na katastarski plan (što nedvojbeno dokazuje i činjenica da se međa prema katstru praktički proteže sredinom betoniranog ulaznog dvorišta protustranke – opaska suca), a vještak je ujedno odgovorio na zatraženi upit suca i konkretno naveo da bi se u slučaju uređenja međe prema prijedlogu protustranke (dakle, neovisno o tome što bi na taj način zamišljena međašnja linija prelazila preko objekta predlagatelja), predmetna nekretnina predlagatelja sastojala od površine od 1151 m2. Ujedno je naveo i da bi se predmetna nekretnina predlagatelja na licu mjesta sastojala od površine od 1283 m2, ukoliko bi se međa uredila na način predložen po predlagatelju.
14. Imajući u vidu nespornu činjenicu da je predmetna nekretnina predlagatelja broj 789/2, upisana kod katastra, ali i u zemljišnoj knjizi sa identičnom površinom od 1439 m2, dok je površina te čestice prema katastarskom planu samo 1313 m2, što također proizlazi iz nalaza vještaka iz navedenog podneska (a neke od tih iznesenih tvrdnji vještaka, potvrđuju i materijalni dokazi koji se nalaze u spisu u vidu posjedovnog lista i izvatka iz zemlčjišne knjige), sud je zaključio na taj način da bi se i u slučaju uređenja međe prema pokazanom od strane predlagatelja, radilo o tome da predlagatelj nastavi koristiti i posjedovati na licu mjesta manju površinu nego li ju ima prema izvatku iz zemljišne knjige, ali i prema posjedovnom listu nadležnog katstra ili prema katstarskom nacrtu, dok bi protustranka u drugu ruku koristila i posjedovala veću površinu nego onu koju ima prema izvatku iz zemljišne knjige ili prema posjedovnom listu za svoju česticu broj 777/5.
15. Shodno tome, sud je prilikom donošenja odluke o načinu uređenja međe, prema pravičnoj odluci, vodio računa o ukupnoj površini susjednih nekretnina stranaka koja je službeno evidentirana u knjižne podatake nadležnog katastra i gruntovnici Općinskog suda u Bjelovaru, ali i onoj faktičnoj površini zemljišta koja će strankama ostati od njihovih susjednih nekretnina, nakon predmetnog uređenja međe, cijeneći pri tome i ono što je predlagatelj tražio i predložio u vezi načina uređenja međe, te vodeći ujedno računa o položaju susjednih nekretnina stranaka na licu mjesta, odnosno o utvrđenjima suda s lica mjesta, koja obuhvaćaju zatečeno stanje, prvenstveno u vidu početnog dijela susjednih nekretnina stranaka ( i to betonirano dvorište protustranke, pored kojeg se nalazi cvijeće protustranke u zemlji iza stražnjeg dijela objekta predlagatelja, ali i krovište na objektu predlagatelja, koje se jasno proteže u zračni prostor iznad tog cvijeća i dvorišta protustranke).
16. Imajući sve to u vidu, prilikom drugog održanog uviđaja, dana 31. ožujka 2025. godine, na licu mjesta je uređena međa prema pravičnoj odluci suda, između susjednih nekretnina stranaka, a sukladno pokazanom i predloženom po predlagatelju, na način da se ista proteže u pravcu od toče A do točke E (dakle u 5 međašnjih točaka), ali u pravcu koji se lomi u točakama B i C, kako je to vidljivo u skici vještaka i to u dužini od ukupno 79,62 metra, kako je to specificirano navedeno u izreci ovoga rješenja, a sve prema skici lica mjesta geodetskog vještaka Damira Mlinarića od 31. ožujka 2025. godine (koju skicu je vještak dostavio sudu dana 11. travnja 2025. godine, uz pisani nalaz i mišljenje), na kojoj skici vještaka su ujedno prikazana pojedina mjesta iza stražnjeg dijela objekta predlagatelja u vezi navedenog krovišta i oluka za odvodnju vode na krovištu koja pokazuju širinu i udaljenost zamišljene međašnje linije od ruba.
17. Naime, međa koja je uređena od točke A do točke B u dvorišnom dijelu nekretnine protustranke je uređena prema pravičnoj odluci suda, sukladno prijedlogu predlagatelja, na način da se ispoštuje zračni prostor u kojem se iznad dvorišta protustranke, a iza stražnjeg dijela objekta predlagatelja nalazi završetak krovišta objekta predlagatelja i oluk (žljeb) za ovodnju vode, a i sam tužitelj je na licu mjesta naveo da njega ne zanima površina iza stražnjeg dijela njegovih nekretnina u smislu korištenja i posjedovanja (jer se uostalom radi o dijelu dvorišta protustranke), već samo u slučaju da treba sanirati krovište ili žlijebove da ima mogućnost to učiniti na način da mu susjed ne stvara probleme oko tog saniranja ili čišćenja žlijebova od lišća ili sličnog.
18. Shodno tome, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
19. Ovim rješenjem je ujedno odbijen kao neosnovan zahtjev protustranke za naknadu troškova postupka u iznosu od 562,50 Eura u vezi odvjetničkog zastupanja jer predlagatelj nije dužan protustranci nadoknađivati bilo kakve troškove koji se odnose na zastupanje protustranke posredstvom odvjetnika u smislu čl. 32. Zakona o izvanparnično postupku (N.N. br. 59/2023). Naime, u ovome slučaju se radi o postupku radi uređenja međe, koji postupak je inače bio u interesu obje stranke, a uostalom je i protustranka bila suglasna sa predloženim uređenjem međe između susjednih nekretnina stranaka, pa odvjetničke troškove ili troškove zastupanja svojih odvjetnika svaka stranka snosi za svog odvjetnika. Stoga je i odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove u vezi zastupanja po odvjetnicima u smislu čl. 32.st.1., 4. i 5. Zakona o izvanparnično postupku.
20. Činjenica jest da je predlagatelj svojim zahtjevom za naknadu troška iz podneska od 24. travnja 2025. godine, potraživao, između troškova zastupanja po odvjetniku, naknadu troška u vezi plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 Eura (ne znajući da ta svota nije dostatna za podmirenje cjelokupnih troškova vještačenja i uredovanja sudske komisije na licu mjesta, odnosno ne znajući koliki još iznos razlike predujma treba platiti za podmirenje ukupnih troškova vještačenja i održavanja uviđaja na licu mjesta od strane sudske komisije u dva navrata), ali i u vezi naknade troška za plaćanje sudskih pristojbi, pa sud još uvijek nije donio odluku o tom zahtjevu predlagatelja.
21. Kako će tek uz primitak ovoga rješenja predlagatelj biti pozvan posebnim dopisom da plati razliku predujma za podmirenje ukupnih troškova vještačenja i uredovanja sudske komisije, predlagatelju će se dodijeliti daljnji rok od 8 dana za dostavu troškovnika u vezi nakande troškova postupka, koji se tiču troškova za vještačenje i održavanje uviđaja na licu mjesta, nakon čega će se posebnim rješenjem odlučiti o tom zahtjevu predlagatelja u vezi naknade tih troškova postupka.
U Bjelovaru, 10. lipnja 2025. godine.
S u d a c
Sanjin Milošević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi pisano u tri primjerka putem ovog suda, a o podnesenoj žalbi rješava nadležni županijski sud.
U Bjelovaru, 10. lipnja 2025. godine.
S u d a c :
