REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-263/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Božici Barlović kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Matee Uzelac, u kaznenom predmetu protiv optužene ŽĐ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17,– dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO-261/2022. od 23. veljače 2022., nakon održane javne rasprave, u nazočnosti optuženice osobno, zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu (u daljnjem tekstu ZOKDO Zagreb) Marine Crnjak, odvjetnika Duška Vučevca, u zamjeni za opunomoćenika oštećene, odvjetnika Slavena Mijoča, dana 11. lipnja 2025., objavio je a dana 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09. – izmjene i dopune, 80/11. - izmjene i dopune, 91/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12. - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - u nastavku: ZKP/08.), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan kod ovog suda poslovni broj 24. K-263/22-2 od 25. veljače 2022.

II/ Optužena ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer Ž i EĐ, rođene E, rođena **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenim Pravnim fakultetom, po zanimanju pravnica, zaposlena u „CIAK grupa“ d.d., sa mjesečnom plaćom od 2.600,00 eura, neudana, bez djece, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v a  j e

što je

- 15. studenog 2017., oko 17,00 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom marke i modela „Toyota Auris'', registarske oznake i broja [registarska oznaka], zapadnom kolničkom trakom Zagrebačke ceste u smjeru jugozapada, dolaskom do kbr. 186B Zagrebačke ceste gdje se nalazi obilježeni pješački prijelaz, označen prometnim znacima "Obilježeni pješački prijelaz", olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustila obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik odnosno upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza, uslijed čega je prednjim lijevim vrhom vozila naletjela na prednji kotač u predjelu desne vilice prednjeg kotača bicikla marke "Motor Veneta" kojim je upravljalo dijete ĆĐ (r. 2005. godine), krećući se prometnim otokom koji se nalazi na istočnoj strani raskrižja Zagrebačke ceste i prilaznog kolnika kbr 145-185/D, a dolaskom do kolnika Zagrebačke ceste uključivala se u promet na kolnik iste ceste vozeći se po obilježenom pješačkom prijelazu u smjeru sjeverozapada, uslijed kojeg naleta je ĆĐ pala na kolnik zadobivši pri tom povredu u vidu prijeloma u području donjeg, unutarnjeg, zglobnog dijela desne goljenične kosti (unutarnjeg maleola), koja povreda je teške naravi,

- d a k l e, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

- čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po članku 227. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. Kaznenog zakona/11.

III/ Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11, optužena ŽĐ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

OD 6 (ŠEST) MJESECI

IV/ Na temelju članka 56. KZ/11, optuženoj ŽĐ se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

kojom se određuje da kazna zatvora na koju je ista osuđena neće biti izvršena ukoliko optužena u roku 2 (dvije) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

V/ Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09. – izmjene i dopune, 80/11. - izmjene i dopune, 91/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12. - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - u nastavku: ZKP/08.), optužena ŽĐ se obvezuje podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (slovima: dvjesto eura) te troškove provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 244,20 eura (slovima: dvjestočetrdesetičetiri eura i dvadeset centi) eura te prometnog vještačenja u iznosu od 498,25 eura (slovima: četiristodevedesetiosam eura i dvadesetipet centi) te dopune prometnog vještačenja u iznosu od 105,00 eura (slovima: stopet eura), koje troškove je optužena dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, dok će u odnosu na nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenice, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08, sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. OKDO Zagreb, podiglo je uvodom citiranu optužnicu protiv optužene ŽĐ, stavljajući joj na teret da je počinila kazneno djelo iz članka 227. stavku 1. i 2. KZ/11, predloživši da sud optuženici izda kazneni nalog. Sud je izdao kazneni nalog broj 24. K-263/22-2 od 25. veljače 2022., na koji je optuženica pravovremeno dostavila prigovor, slijedom čega je optužnica potvrđena te je provedena rasprava pred sudom nakon čega je donošenjem presude kazneni nalog stavljen izvan snage.

2. Pozvana na raspravi pred sudom da se očituje o osnovanosti optužnog akta, optuženica je izjavila kako se ne smatra krivom za kazneno djelo stavljeno mu na teret.

3. U svojoj obrani koju je iznijela na kraju dokaznog postupka, na raspravi održanoj 10. lipnja 2025., optuženica je izjavila da je točno da je tog dana, 15. studenog 2017., oko 17,00 sati, kretala kolnikom [adresa], u smjeru jugozapada svojim automobilom, jer se vraćala s posla, međutim, osporava da bi automobilom udarila u bicikl kojim se kretala oštećenica kritične zgode. Naime, automobilom se prije nesreće kretala brzinom od oko 15 km/h i to u koloni vozila, koja je povremeno propuštala pješake koji su prelazili kolnik [adresa] preko pješačkog prijelaza, a gdje na kolniku nije bilo semafora za pješake, već samo pješački prijelaz. Vidjela je prilikom tog kretanja, sa lijeve strane prometne trake kojom se kretala, da na pločniku stoje pješaci i to grupa pješaka, od oko 10-ak osoba, a također je vidjela i oštećenicu, koja je također u toj grupi bila zaustavljena i sjedila na biciklu i razgovarala sa svojom prijateljicom i u jednom trenutku je oštećena krenula prelaziti pješački prijelaz vozeći se na biciklu, pri čemu uopće nije gledala prometnu situaciju i u tom trenutku je udarila biciklom u lijevu bočnu prednju stranu njezinog automobila i to u predjelu automobilske gume. U tom trenutku, kada je bicikl udario u automobil, oštećenica se uhvatila za lijevi retrovizor vozila i u tom trenutku je onda spustila upravljač bicikla, koji je onda pao s bočne lijeve strane njezinog automobila. Vidjela je da je oštećena nakon toga ostala stajati pored automobila, odnosno, nije pala, a ona je polako sa automobilom krenula dalje na lijevi zaustavni trak, odnosno ugibalište za autobus, gdje se zaustavila i pješke se vratila na mjesto događaja. Vrativši se na mjesto događaja, pitala je oštećenicu je li dobro, ona je rekla da je dobro, samo da je boli noga, a s njom je bila i njezina prijateljica. Prijateljica je onda rekla da će ona pozvati svoju majku, koja će doći na mjesto događaja, a koja je i došla sa automobilom, nakon par minuta i oštećenica je onda sjela u njezin automobil. Majka od prijateljice oštećenice je onda pokušala nazvati na telefon roditelje oštećenice i to nekoliko puta, međutim oni se nisu javljali i optužena navodi da je oštećenicu ponovno pitala je li dobro i da li želi da je odvede liječniku ili kući. Ona je plakala i rekla da je dobro i da će je majka od prijateljice odvesti kući. Majka od te prijateljice je to potvrdila te je smatrala da je ona zbrinuta i da nije ozlijeđena, a zbog čega je onda nakon toga otišla s mjesta događaja.

3.1. Optužena u završnom govoru navodi kako poriče da bi ona bila krivac za predmetni događaj, već smatra da je sama oštećena svojim postupanjem dovela do nastanka ove prometne nesreće, jer da u konkretnom slučaju nije upotrijebila niti pažnju prilikom prelaska pješačkog prijelaza, kojeg je prelazila na biciklu, bez opreme u vidu kacige ili bilo kakve druge zaštite, pri čemu optužena smatra da je ona poduzela sve što je bilo u njezinoj moći u konkretnom slučaju, a da je oštećenica ta koja je dovela do predmetne prometne nesreće i da nema nikakvih dokaza da bi za nju bila kriva optužena, ističući i prigovor nalazu i mišljenju prometnog vještaka za kojeg navodi da ne zna koji događaj je vještačio.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasnost stranaka pročitao pisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišć od 3. veljače 2025. (na listovima 147-152 spisa), prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć dao je usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi, uz suglasnost stranaka je pregledana snimka mjesta događaja na adresi u [adresa], na dan 15. studenog 2017., a koja snimka prileži na CD mediju na listu 31a spisa te je pregledana prijava ozljeda Klinike za dječje bolesti Zagreb na ime oštećenice ĆĐ (na listu 2 spisa). Pročitan je zapisnik o očevidu PUZ-a, II Postaje prometne policije Zagreb broj 511-19-45/3-I-0057/2017 od 15. studenog 2017. te pregledana skica mjesta događaja (na listovima 3–5 spisa), pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] (na listu 10 spisa). Pregledan je fotografski elaborat prometne nesreće (na listovima 12–18 spisa). Pročitana je medicinska dokumentacija Klinike za dječje bolesti Zagreb na ime oštećenice ĆĐ (na listovima 36–45 spisa), pisani nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka dr. sc. Pere Bubala (na listovima 70–73 spisa) te izvadak iz kaznene evidencije za optuženu.

5. Ocjenjujući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te ih dovodeći u vezu s obranom optuženice, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se tereti optužnicom.

6. U ovom postupku nije bilo sporno da je 15. studenog 2017., oko 17,00 sati, došlo do prometne nesreće, kada je optužena upravljajući osobnim vozilom „Toyota Auris'', registarske oznake i broja [registarska oznaka], zapadnom kolničkom trakom [adresa] u [adresa], u smjeru jugozapada, došla do obilježenog pješačkog prijelaza kojeg je prelazila oštećenica ĆĐ, vozeći se na biciklu, u smjeru sjeverozapada, gdje je došlo do kontakta vozila i bicikla te je ĆĐ pala na kolnik zadobivši pri tome tešku tjelesnu ozljedu pobliže navedenu u izreci ove presude.

7. Optužena naime u svojoj obrani ne osporava način svog kretanja automobilom kritične zgode, međutim osporava da bi ona automobilom udarila u bicikl kojim se kretala oštećenica kritične zgode. Optužena navodi da je oštećenica krenula prelaziti pješački prijelaz vozeći se na biciklu, pri čemu uopće nije gledala prometnu situaciju i da je u tom trenutku udarila biciklom u lijevu bočnu prednju stranu njezinog automobila, u predjelu automobilske gume, nakon čega se uhvatila za lijevi retrovizor vozila a bicikl je pao s bočne lijeve strane njezinog automobila, dok je oštećena ostala stajati pored automobila i nije pala.

8. Iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja po vještaku sudske medicine dr. Peri Bubalo, proizlazi da je oštećena ĆĐ zadobila ozljedu u vidu prijeloma u području donjeg, unutarnjeg, zglobnog dijela desne goljenične kosti (unutarnjeg maleola), koja ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Mehanizam nastanka navedene ozljede je nefiziološki pokret u nožnom zglobu pri čemu je vještak naveo da je do istog došlo u dinamici nesreće, nakon naleta bicikla s oštećenicom kada se isti najvjerojatnije zarotirao stražnjim dijelom udesno, uz lijevi bok vozila te je potom došlo do pada oštećenice na kolnik.

9. Iz provedenog prometnog vještačenja, po prometnom vještaku ing. Srećku Hlišću, proizlazi da je optužena upravljala osobnim vozilom [adresa] prema jugozapadu i približavala se obilježenom pješačkom prijelazu kada joj je s lijeve strane od jugoistoka s prometnog otoka, od kbr. 186B, na kolik u vožnji bez zaustavljanja, ušla mldb. biciklistica pa je u nastavku došlo do naleta prednjeg krajnje lijevog dijela osobnog vozila na prednji dio desnog boka bicikla, kada mu je izvitoperen kotač, nakon čega je u nastavku kretanja osobnog vozila prema naprijed, bicikl zajedno s oštećenicom preusmjeren prednjim dijelom naglo ulijevo, a stražnjim dijelom udesno, tako da je desna pedala bicikla došla u kontakt s prednjim desnim kotačem osobnog vozila. Oštećenica je do mjesta sudara po pješačkom prijelazu prešla put vozeći se na biciklu od oko 4,5 m brzinom od oko 10 km/h, u vremenu od oko 1,58 sek., a brzina osobnog vozila kod sudara je mogla iznositi do oko 20 km/h. Budući da se ranija brzina ne može utvrditi, osobno vozilo bi se kod ulaska prednjeg kotača bicikla na kolnik, nalazilo udaljeno za oko 8,8 m ispred mjesta sudara. Kod brzine od 20 km/h, optužena je snažnim kočenjem mogla stati na putu od oko 7,6 m, pa je postojala mogućnost da izbjegne nesreću samo u slučaju da je na mokrom kolniku poduzela snažno kočenje, ne uzimajući u obzir potrebu provjere mogućeg ugrožavanja vozača koji se kreće iza nje. Da je oštećenica gurala bicikl za vrijeme dok bi prelazila bližu traku, osobno vozilo bi prošlo ispred nje po daljnjoj voznoj traci i nesreća se ne bi dogodila. Oštećenica je mogla vidjeti neposredan nailazak osobnog vozila i da je zastala na prometnom otoku, do nesreće ne bi moglo doći. Vještak je naveo da je uzrok nastanka nesreće vožnja oštećene na biciklu preko kolnika po pješačkom prijelazu, kada je osobno vozilo optužene bilo već tako blizu, da oštećenica niti u kojem slučaju ne bi stigla prevesti se preko kolnika pa je nesreća bila izbježiva samo da je optužena na mokrom kolniku poduzela snažno kočenje, čim je prednji kotač bicikla počeo ulaziti na kolnik, ne uzimajući u obzir potrebu provjere mogućeg ugrožavanja vozača koji se kreće iza nje.

10. Dopunjujući nalaz i mišljenje na raspravi pred sudom, održanoj 10. lipnja 2025., prometni vještak ing. Srećko Hlišć je naveo da je u pogledu oštećenja na osobnom vozilu u točki 2.1. nalaza i mišljenja, opisao tragove koji se na vozilu vide a nalaze se na strani osobnog vozila prema kojoj se kretao bicikl. U konkretnom slučaju radi se o naknadnom pregledu vozila gdje se na fotografijama nalaze tragovi oštećenja koje je opisao u točki 2.1. nalaza i mišljenja. U konkretnom slučaju nije moguće da bi i pregledavao vozilo, jer bi morao izaći na očevid i biti pozvan da bi pregledao vozilo odmah nakon nesreće. Kako to nije učinjeno, nalaz i mišljenje se može temeljiti jedino na zabilježbama onih koji su vozilo pregledavali, dakle djelatnici policije Temeljem tih i takvih oštećenja, o kojima se može zaključivati iz dokumentacije proizašle iz očevida u svezi osobnog vozila optužene i bicikla, proizlazi da bi oštećenje na ukrasnom poklopcu naplatka prednjeg lijevog kotača moglo nastati jedino nekim izbočenim dijelom bicikla, kao što je pedala. Budući da se pedala nalazi više prema sredini bicikla, proizlazilo bi da se dogodio uzlazni kontakt prednjeg kotača bicikla i prednjeg krajnjeg lijevog djela vozila. Tada dolazi do preusmjeravanja bicikla u lijevo, a desnim bokom u desno, dakle, približavanju desne pedale bicikla prema desnom kotaču osobnog vozila. U nastavku je oštećenica na biciklu mogla doći u kontakt dijelovima sredine i lijevog boka osobnog vozila pa tako i vanjskog lijevog retrovizora.

10.1. Na upit optužbe mogu li se isključiti navodi optužene da nije došlo do naleta osobnog vozila na bicikl, već bicikla na osobno vozilo, vještak navodi da okolnost kontakta pedale na desnoj strani bicikla s prednjim lijevim kotačem osobnog vozila ukazuje na okolnost kontakta, u kojem osobno vozilo svojim prednjim krajnjim lijevim dijelom ulazi u putanju prednjeg krajnjeg desnog dijela bicikla te se u tom slučaju s fizikalne strane može govoriti o naletu osobnog vozila na bicikl, odnosno sveukupno o sudaru osobnog vozila i bicikla. Na daljnje pitanje da li u trenutku kada se bicikl nalazi prednjim kotačem na ulazu na kolnik, a osobno vozilo 8,8 metara ispred mjesta sudara, postoji preglednost, odnosno da li optužena može vidjeti kretanje biciklistice, navodi da prema video zapisu, tog trenutka u približavanju mjestu nesreće ne bi bilo vozila koja bi ograničavala međusobnu preglednost pa bi optužena mogla spaziti vožnju oštećenice na biciklu po prometnom otoku i u prilasku kolniku.

10.2. Na primjedbu optužene da ona smatra kako je oštećenje na ukrasnom poklopcu naplatka prednjeg lijevog kotača nastao udarom kotača bicikla, vještak je odgovorio da se ne može izjasniti na koji bi to način oblik pneumatika na kotaču bicikla mogao izazvati oštećenje kakvo se vidi na fotografijama policijskog očevida.

10.3. Na upit zz opunomoćenika, vještak navodi da je međusobni odnos kretanja osobnog vozila i bicikla doveo do toga da nakon prvog kontakta prednjeg krajnjeg ruba osobnog vozila s kotačem bicikla, dođe do preusmjeravanja bicikla u lijevo te zbog uzajamnog kretanja osobnog vozila s desna u lijevo i skretanja bicikla u njegovu lijevu stranu, dođe do kontakta desne pedale bicikla, s prednjim lijevim kotačem osobnog vozila i oštećenja ukrasnog poklopca.

10.4. Na upit optužene može li s apsolutnom sigurnošću isključiti mogućnost da je oštećenje ukrasnog poklopca naplatka nastalo od ranije, navodi da tehničkim putem to ne može isključiti, zato jer nije osobno pregledavao osobnog vozilo i bicikl, već ove zaključke temelji na pregledima predmetnih vozila od strane djelatnika policije. Inače, video zapis koji je na raspolaganju nedvojbeno ukazuje na postojanje međusobnog kontakta. Na primjedbu optužene da je na pitanje ZOKDO Zagreb naveo kako je ista mogla vidjeti kretanje oštećenice po kolniku, navodi da se u odgovoru revidirao ne na kolnik, nego na prometni otok, budući da je oštećena prije vožnje po kolniku bila u vožnji po prometnom otoku, s kojeg je skrenula i počela prelazak kolnika. Na primjedbu optužene da se ne nalazi prometni otok na mjestu događaja, vještak navodi da se na mjestu događaja nalazi prometni otok, a radi se o povišenoj prometnoj površini, koja se nalazi na ušću raskrižja s odvojkom na istočnoj strani kolnika [adresa]. Dakle, prometni otok je prometna površina u ovom slučaju namijenjena kretanju pješaka, budući da na istoj nema uslikanih biciklističkih traka.

11. Nalaze i mišljenja liječnika vještaka dr. Pere Bubala te nalaz i mišljenje prometnog vještaka, dipl. ing. Srećka Hlišća, ovaj sud je prihvatio, jer su isti dani u skladu s pravilima struke i vještine te sukladno ostalim izvedenim dokazima i s njima čine jednu povezanu cjelinu, osim što sud nije prihvatio navod prometnog vještaka, dipl. ing. Srećka Hlišća koji u pisanom nalazu i mišljenju navodi da je uzrok nastanka nesreće vožnja oštećene na biciklu preko kolnika, po pješačkom prijelazu, kada je osobno vozilo optužene bilo već blizu, budući iz rezultata cjelokupnog vještačenja proizlazi da je optužena poduzimanjem adekvatne radnje kočenja vozilom mogla izbjeći nesreću jer je na vrijeme ugledala nailazak oštećene na pješački prijelaz. Okolnost da se oštećena vozila na biciklu preko kolnika po pješačkom prijelazu i da nije zastala na prometnom otoku, kada bi po procjeni vještaka nesreća bila izbježiva, po ocjeni ovog suda može se cijeniti samo kao svojevrsni doprinos oštećene nastanku prometne nesreće a nikako kao njezin uzrok.

12. Nakon analize i ocijene svih provedenih dokaza, kako svakog za sebe tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je našao nespornim da su se u radnjama optužene ostvarila, kako subjektivna tako i objektivna obilježja inkriminiranog kaznenog djela, upravo na način kako joj je to optužnim aktom stavljeno na teret. Činjenica da je do premetne prometne nesreće došlo u inkriminirano vrijeme i na mjestu navedenom u izreci presude, odnosno dana 15. studenog 2017., oko 17,00 sati, u Zagrebu, kada je optužena upravljala osobnim vozilom, zapadnom kolničkom trakom [adresa] u smjeru jugozapada, a što proizlazi iz obrane same optužene. Dakle, iskaz optužene ne razlikuje se u odnosu na skicu mjesta događaja koja prileži spisu, dok se iz zapisnika o očevidu može točno utvrditi da je isti sastavljen povodom prometne nesreće koja se dogodila dana 15. studenog 2017., oko 17,00 sati, u Zagrebu na kolniku [adresa], u kojoj nesreći je sudjelovalo osobno vozilo kojim je upravljala optužena, a iz skice mjesta događaja je vidljiv smjer kretanja ovog vozila i to u smjeru jugozapada, kao i smjer kretanja oštećene te sam kontakt vozila i bicikla oštećene kod kbr. 186B [adresa], gdje se nalazi obilježeni pješački prijelaz, koju skicu mjesta događaja je kao osnovu za izradu nalaza i mišljenja uzeo i prometni vještak.

13. Nadalje, iz obrane optužene proizlazi, da se ona kretala vozilom kolnikom [adresa], u smjeru jugozapada i da je tom prilikom vidjela da na pločniku stoje pješaci i to grupa pješaka, od oko 10-ak osoba, a također je vidjela i oštećenicu, koja je također u toj grupi bila zaustavljena i sjedila na biciklu i razgovarala sa svojom prijateljicom. Prije nesreće, optužena je iskazivala da se kretala automobilom u koloni vozila, koja je povremeno propuštala pješake, koji su prelazili kolnik [adresa] preko pješačkog prijelaza. Proizlazi stoga nedvojben zaključak da je optužena upravljajući svojim vozilom, jasno vidjela i da se približava pješačkom prijelazu, da vozila u koloni propuštaju pješake koji stupaju na taj pješački prijelaz, kao i da je prije nesreće uočila i grupu pješaka na pločniku ispred pješačkog prijelaza pa joj je takva prometna situacija koju je jasno vidjela, nalagala poseban oprez i upravljanje svojim vozilom na takav način da se može zaustaviti na vrijeme da bi propustila pješake koji su se nalazili ispred pješačkog prijelaza i za očekivati je bilo njihovo stupanje na kolnik po pješačkom prijelazu. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da se osobno vozilo optužene kod ulaska prednjeg kotača bicikla oštećenice na kolnik, nalazilo udaljeno za oko 8,8 metara ispred mjesta sudara, kod brzino od 20 km/h te da je optužena snažnim kočenjem mogla stati na putu od oko 7,6 m, pa je postojala mogućnost da izbjegne nesreću, odnosno da je nesreća bila izbježiva da je optužena poduzela snažno kočenje, čim je prednji kotač bicikla počeo ulaziti na kolnik.

14. Iz navedenog nesporno proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo da je optužena reagirala kočenjem u trenutku kada je uočila stupanje oštećene na kolnik, pa je time nesporno povrijeđena odredba članka 38. stavka 1. i 2. ZOSPC-a, koja štiti pješaka koji se nalazi na kolniku i prelazi obilježeni pješačkog prijelaz, a povreda ove odredbe je u neposrednoj uzročno - posljedičnoj vezi sa nastankom prometne nesreće. Kako je to naprijed navedeno optužena je propustila obratiti pažnju na oštećenu koja je vozeći se na biciklu nailazila na kolnik po pješačkom prijelazu i koja je do mjesta sudara po pješačkom prijelazu prešla put od oko 4,5 m dok se osobno vozilo optužene kod ulaska prednjeg kotača bicikla na kolnik, nalazilo udaljeno za oko 8,8 m ispred mjesta sudara. Proizlazi da se optužena propustila voziti na način da oštećenu ne dovede u opasnost, s obzirom da je nalet na istu bio izbježiv.

15. Da je oštećena od naleta pala na kolnik i zadobila u ovoj prometnoj nesreći ozljedu u vidu prijeloma u području donjeg, unutarnjeg, zglobnog dijela desne goljenične kosti (unutarnjeg maleola), koja je ozljeda teške naravi, proizlazi iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja, kao i da je ova ozljeda oštećene u uzročno – posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Naime nedvojbeno je u nesreći ostvaren kontakt bicikla s vozilom optužene, kada se isti najvjerojatnije zarotirao stražnjim dijelom udesno, uz lijevi bok vozila te je potom došlo do pada oštećenice na kolnik a u toj dinamici nesreće je došlo do nefiziološkog pokreta u nožnom zglobu oštećene.

16. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir činjenicu kako je nesporno utvrđeno da je optužena prekršila blanketnu odredbu članka 38. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u konkretnom slučaju postoji i uzročna veza između ovakvog kršenja prometnog propisa i nastupanja zabranjene posljedice. Optužena je u konkretnom slučaju postupala sa oblikom krivnje svjesni nehaj jer je po ocjeni suda bila svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela ali je lakomisleno smatrala da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Naime, optužena je bila svjesna da njezino reagiranje u odnosu na oštećenu nije primjereno prometnoj situaciji i da uslijed takvog neprimjerenog reagiranja može doći do prometne nesreće jer nije savjesno i odgovorno procijenila prometnu situaciju u odnosu na oštećenu. Unatoč tome optužena lakomisleno smatra da načinom na koji je u konkretnom slučaju postupila neće doći do prometne nesreće i nastupa teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećene.

17. Analizirajući obranu optužene, istu je ovaj sud u djelomično prihvatio vjerodostojnom u dijelu kada ista opisuje svoje kretanje vozilom prije same nesreće, kao i da je došlo do kontakta prednjeg lijevog bočnog dijela njezinog vozila s biciklom na kojem se vozila oštećena dok je prelazila pješački prijelaz jer je taj dio obrane suglasan i s materijalnom dokumentacijom u spisu, kao i nalazom i mišljenjem prometnog vještaka. Međutim, navode obrane optužene u kojima ističe da osporava da bi ona automobilom udarila u bicikl kojim se kretala oštećenica već da je oštećenica svojim biciklom udarila u lijevu bočnu prednju stranu njezinog automobila i to u predjelu automobilske gume, nakon čega je ostala stajati pored automobila i da nije pala, sud je smatrao usmjerenu ka prebacivanje odgovornosti na oštećenicu od strane optužene i usmjerenu na otklanjanje njezine kaznene odgovornosti a što je suprotno provedenim vještačenjima i utvrđenjima do kojih je došao sud u postupku.

18. Tijekom dokaznog postupka nisu se pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optužene, zbog čega je sud utvrdio da je optužena u odnosu na ovo kazneno djelo bila ubrojiva, odnosno upravo je svojim ponašanjem ostvarila sva njegova subjektivna i objektivna obilježja, pa ju je stoga oglasio krivom i osudio po zakonu.

19. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženoj ŽĐ za počinjeno kazneno djelo, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je uzeo u obzir vrstu i visinu kazne koja je predviđena zakonom za kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret (kazna zatvora u trajanju do tri godine). Kao olakotnim sud je cijenio na strani optuženice da je ista zaposlena kao i činjenicu koja proizlazi iz Izvatka iz kaznene evidencije za optuženicu, da ista do sada nije osuđivana, pa se predmetni događaj može cijeniti kao jedan izdvojeni događaj u njezinom dosadašnjem neporočnom životu gdje nije dolazila u sukob sa zakonom. Otegotnim je sud smatrao okolnost da je optuženica u konkretnom slučaju olako postupila kada je otišla s mjesta nesreće, a da nije poduzela sve što je potrebno kako bi se nedvojbeno uvjerila da oštećenica nema ozljeda uslijed predmetnog događaja i da joj nije potrebna liječnička pomoć i to bez obzira na dolazak majke prijateljice od oštećene, tim više što se radilo o djetetu koje nije u mogućnosti samo procijeniti je li i u kojoj mjeri je zadobila ozljede uslijed prometne nesreće.

20. Osim što je sud imao u vidu prethodno izložene okolnosti koje se tiču osobe počinitelja, sud je imao u vidu i težinu počinjenog kaznenog djela, stupanj krivnje s kojim je isto počinjeno, kao i težinu povrjeđivanja zaštićenog dobra. Stupanj krivnje kod optuženice je najviše razine, budući je kazneno djelo počinila s izravnom namjerom dok je jačina povrede zaštićenog dobra izražena je u vidu činjenice da počinjenjem djela došlo do ozljeđivanja maloljetne osobe.

21. Cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenog djela i okolnosti pod kojima je djelo ostvareno, sud je optuženicu osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, smatrajući da je takva kazna primjerena svim navedenim okolnostima, ali je potom optuženici izrekao uvjetnu osudu ocjenjujući da će i sama prijetnjom kaznom bez njezina izvršenja u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženicu da ubuduće ne počini kaznenog djela i da s više pažnje sudjeluje u prometu, a rok provjeravanja od dvije godine sud smatra primjerenim i dostatnim da se u njemu provjeri tako postavljena pozitivna prognoza u odnosu na buduće postupanje optuženice.

22. Izrečenu kaznu optuženici ovaj sud nadalje smatra primjerenom i prikladnom za ostvarivanje svih zakonom propisanih svrha kažnjavanja, primjerenom izraziti potrebnu društvenu osudu prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela te ju cijeni adekvatnom da osim specijalne prevencije poluči i rezultate generalne prevencije, odnosno utječe pored optuženika i na ostale građane da ne vrše kaznena djela a istom se jača povjerenje građana u pravni poredak i svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

23. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je imao u vidu s jedne strane imovinske prilike optuženice o kojima se isti izjasnila pred sudom te duljinu

1 0

trajanja i složenost ovog postupka, pa ga je temeljem u izreci ove presude citiranih zakonskih odredbi, obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura te troškove provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 244,20 eura, prometnog vještačenja u iznosu od 498,25 eura te dopune prometnog vještačenja u iznosu od 105,00 eura, koje troškove je optužena dužna platiti u roku od trideset dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, dok će u odnosu na nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenice, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08, sud donijeti posebno rješenje.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Sudac:

Božica Barlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetnih primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-261/2022 – Web Servis

2. Optuženica ŽĐ, [adresa] – eHP

3. Opunomoćenik oštećene, odvj. Slaven Mijoč – eKomunikacija

4. Oštećena ĆĐ – nakon pravomoćnosti – eHP

5. U spis