REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-390/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Barić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika KAMGRAD d.o.o., OIB: 89931241548, Josipa Lončara 1H, Zagreb, uz sudjelovanje umješača Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759881049, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Kačić & Brbora, Zagreb, Ulica Ivana Banjavčića 5, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, s danom objave 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbe i zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Kamgrad d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 1H, OIB: 89931241548 isplatiti tužitelju Adriatic osiguranju d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 iznos od ukupno 2.819,83 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 17.05.2022. do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi umješaču parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 1. ožujka 2022. u Rijeci na adresi [adresa] oštećeno vozilo registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao MP i koji je udario u radni stroj u vlasništvu tuženika na kojem su nastala oštećenja. Navodi da je tužitelj imao sklopljenu policu kasko osiguranja za predmetno vozilo oznake ZG1683HR te se tužitelju obratio vlasnik vozila, Porsche leasing d.o.o., kojem je tužitelj dana 17. svibnja 2022. isplatio iznos od 2.819,83 eura. Ističe da je riječ o krivnji vozača radnog stroja u vlasništvu tuženika te se tužitelj obratio tuženiku zahtjevom za naknadu štete po kojem tuženik nije postupio. Tužbenim zahtjevom traži od suda nalaganje tuženiku da isplati tužitelju iznos od 2.819,83 eura s pripadajućim zateznim kamata tekućim od 17. svibnja 2022. te traži naknadu parničnog troška od tuženika.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je nejasan temelj na kojem tužitelj zasniva svoj zahtjev, kao i sama visina tužbenog zahtjeva. Osporava visinu i osnovanost tužbenog zahtjeva uz navode da ne postoji osnova za terećenje tuženika za spomenutu štetu s obzirom na okolnost da se šteta dogodila na prostoru gradilišta na kojem je tuženik kao glavni izvođač izvodio radove izgradnje trgovačkog centra te se na tom gradilištu predmetno vozilo kojeg osigurava tužitelj nije smjelo nalaziti. Stava je da je za štetu isključivo kriv MP koji je vozilom oznake M bez ovlaštenja tuženika pristupio na gradilište te unatoč postojećim zabranama. Dalje ističe da tuženikov zaposlenik ZP, dok je obavljao poslove predmetnim radnim strojem, nije mogao vidjeti vozilo koje se iznenada zaustavilo iza njega. Ističe da su na tom stroju jasno istaknute oznake "zabranjeno se zadržavati u radnom djelokrugu stroja". Ističe da je tuženik kao izvođač radova dužan voditi računa da su njegovi zaposlenici upoznati sa sigurnosnim pravilima i pravilima zaštite na radu. Navodi da su kooperanti tuženika također dužni upoznati radnike sa sigurnosnim pravilima te za eventualne prekršaje odgovara kooperant, a ne tuženik kao glavni izvođač. Upire na to da u tužbi nije pojašnjeno po kojoj osnovi se MP nalazio na gradilištu te osporava da je MP imao ovlaštenje za ulazak na gradilište, uz navode da je isti postupao s krajnjom nepažnjom. Navodi da je tuženikov zaposlenik ZP pristupio alkotestiranju te nije imao alkohola u organizmu. Ističe da tuženik nije zaprimio nikakav prekršajni nalog po pitanju predmetnog događaja. U odgovoru na tužbu osporava i visinu štete. Ističe da tužitelj nije obavijestio tuženika o sklapanju izvansudske nagodbe s društvom Porsche leasing d.o.o. te je stava da se iz tog sporazuma ne može nesporno utvrditi da se odnosi na predmetni događaj. Navodi da tužitelj mora dokazati da je društvu Porsche Leasing d.o.o. zaista nastao iznos štete naveden u iznosu utvrđenom u sporazumu o izvansudskoj nagodbi te se osvrće na cijene dijelova predmetnog automobila, radi usporedbe. Dodatno obrazlaže potrebe radnih sati limara i lakirera za koje smatra da je tužitelj, u konkretnom slučaju, iskazao pretjerano potrebnim i nesukladnim sa stvarnim stanjem stvari te ističe nelogičnosti po pitanju lokacije na kojoj je vozilo popravljeno. U odgovoru na tužbu upire i na to da su uz tužbu dostavljeni dva obračuna štete s nepodudarnostima po pitanju radnih sati i razlike u cijenama potrebnih radova limara i lakirera. Tuženik predlaže da ovaj sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U daljnjem tijeku postupka umješač je u podnesku od 17. srpnja 2024. izvijestio sud da ima pravni interes sudjelovati u parnici na strani tuženika budući da je u vrijeme štetnog događaja tuženik bio osiguran kod umješača policom osiguranja od odgovornosti broj 1500-175162854. U podnesku navodi da se umješač pridružuje svim tuženikovim navodima iz odgovora na tužbu, kao i dokaznim prijedlozima. Predlaže da ovaj sud odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelja na snošenje prouzročenog parničnog troška umješaču.

4. Podnesak umješača od 17. srpnja 2024. je u skladu s člankom 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23, dalje: ZPP) dostavljen objema parničnim strankama kojem parnične stranke nisu osporile sudjelovanje u ovom postupku.

5. Tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te se usprotivio navodima iz odgovora na tužbu ističući da nije sporno da je tuženik bio glavni izvođač radova na predmetnom gradilištu te da tuženik tek paušalno navodi da su na gradilištu bile pisane obavijesti o zabrani ulaska na gradilište. U svom podnesku od 22. kolovoza 2024. tužitelj se poziva na Posebne uzance o građenju ("Narodne novine" broj 137/21.; dalje: Uzance) prema kojima je izvođač dužan na gradilištu poduzimati mjere radi osiguranja sigurnosti građevine ili radova, opreme, uređaja i instalacija, radnika, prolaznika, prometa, susjednih građevina i okoline, u skladu s projektom i u skladu s propisima, a koje je u konkretnom slučaju izostalo. Ističe da nije točno da tužiteljev osiguranik nije imao pravnu osnovu boraviti na gradilištu predmetne zgode jer je izvodio radove na toj adresi, odnosno njegov dolazak na gradilište je bio opravdan istovarom materijala. Tužitelj tvrdi da je vozilo njegovog osiguranika prilikom štetnog događaja bilo zaustavljeno te parkirano uz građevinski objekt te je vozač stroja Bobcat udario u zaustavljeno vozilo prilikom kretanja unatrag, a da pritom nije vodio računa može li tu radnju izvesti bez opasnosti za druge ljude i imovinu. Osvrće se i na to da natpis na vozilu tuženika "zabranjeno zadržavanje u radnom djelokrugu stroja" ne oslobađa tuženika odgovornosti sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama. Iznosi svoja viđenja okolnosti da osiguratelji nemaju interesa isplatiti naknadu štete koja bi bila viša od stvarno nastale štete smatrajući to argumentom da je zatražena visina iz tužbenog zahtjeva sukladna stvarnoj šteti, a na koju okolnost je predložio financijsko i prometno vještačenje. Poziva se na stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem oštećenikovo pravo na naknadu štete uključuje i porez na dodanu vrijednost, iako nije popravio oštećenu stvar niti iako izdatke radi popravljanja oštećene stvari. Tvrdi da su tuženikove konstatacije o cijenama pojedinih dijelova automobila prema pojedinim oglasnim stranicama nepouzdane jer je predmetno vozilo popravljao ovlašteni serviser. U odnosu ja tuženikove navode o franšizi, ističe da je franšiza otkupljena, a što proizlazi iz dostavljene police o osiguranju.

6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u tuženikovo očitovanje na regresni zahtjev i tužiteljev zahtjev za postavom podataka (list 5. – 9. spisa), uvjete kasko osiguranja uz uvjete za osiguranje vozila (list 10. - 36. spisa), potvrdu MUP-a (list 42. spisa), ponudu kasko osiguranja i policu kasko osiguranja (list 43.-47. spisa), potvrdu o uplati Porsche leasingu d.o.o. i poziv tuženiku na regres (list 48.- 49. spisa), prijavu štete uz popratnu dokumentaciju prijavitelja (list 53. – 57. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 58. – 59. spisa), obračun štete uz fotografije (list 60. – 74. spisa), oglase o prodaji nepredmetnih bočnih vrata (list 87. – 92. spisa), zapisnik o alkotestiranju (list 93. spisa), fotografije bobcata (list 94. – 95. spisa), policu osiguranja od odgovornosti umješača uz opće uvjete osiguranja od odgovornosti (list 99. – 108. spisa), tuženikov dopis MP (list 122. – 123. spisa), pisanu izjavu svjedoka MP (list 125. spisa) te je saslušao svjedoke MP, PP i ZP.

7. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje isplatu regresnog duga za naknadu materijalne štete isplaćene oštećenoj Porsche Leasing d.o.o. koja je nastala na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u predmetnoj prometnoj nesreći.

9. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, da je tuženik imao sklopljenu policu obveznog osiguranja u prometu za predmetni radni stroj kod umješača, kao što nije sporan nastanak štetnog događaja od 1. ožujka 2022. Među strankama je sporna odgovornost za nastanak nezgode i visina nastale štete.

10. Prema odredbi članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23., dalje u tekstu: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija). S obzirom na to da je tužitelj isplatio iznos štete koja je nastupila po štetnom događaju (list 48. spisa), aktivno je legitimiran podnijeti tužbu povodom citirane odredbe o subrogaciji.

11. U ovom je predmetu, prije svega, valjalo utvrditi odgovornost sudionika za nastanak prometne nezgode.

12. Iz dopisa Općinskog suda u rijeci, Prekršajnog odjela od 28. ožujka 2025. proizlazi da na tom sudu nisu evidentirani prekršajni postupci povodom predmetnog štetnog događaja. Budući da su iskazi saslušanih svjedoka ovom sudu pružili dovoljno činjenica za utvrđenje odgovornosti za štetni događaj, u skladu s člankom 304. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je predmet dovoljno raspravljen te da se može zaključiti glavna rasprava i donijeti odluka.

13. Radi utvrđenja sporne činjenice dinamike nastanka štetnog događaja odnosno utvrđenja odgovornosti za štetni događaj sud je saslušao sudionike prometne nesreće MP i ZP, kao i voditelja gradilišta PP.

14. Iz iskaza svjedoka MP proizlazi da se prilikom predmetne nezgode kretao vozilom caddyem na način da je ulazio u gradilište ne kojem je trebao istovariti alat te je tom prilikom naletjelo vozilo radnog stroja, koje se kretalo unatrag i koje se nalazilo njemu s desne strane te je udarilo u desna bočna vrata njegovog vozila. U svom je iskazu istaknuo da se kretao brzinom od 5 do 10 km/h te se nije uspio izmaknuti radnom stroju koji se pojavio iznenada. Istaknuo je da mu nitko nije zabranio ulazak na gradilište te da se protiv njega nije vodio prekršajni postupak povodom štetnog događaja. Naveo je da su mu se djelatnici gradilišta obratili na način da je kriv za nezgodu, da je pozvao policiju i da su vozila odmah nakon nezgode bila pomaknuta. U svom iskazu je naveo da mu je usmenim putem odobreno da svakoga dana može ulaziti na gradilište jer nisu imali skladište, a alat je bilo potrebno svakoga dana odvoziti na gradilište. Ispitani svjedok MP je iskazao da je gradilište bilo pregledno, da na gradilištu strojevi imaju prednost prolaska te da gradilište nije bilo označeno oznakama iz kojih bi proizlazilo pravo prvenstva prolaska. Svjedok MP je iskazao da je obratio pozornost na svoju desnu stranu, sukladno pravilu desne strane, a da se predmetni stroj kretao s njegove desne strane. Stava je da je na gradilištu uobičajeno da se puštaju svi koji ulaze u gradilište pa je tako i radni stroj trebao njega propustiti. Kazao je da radni stroj nije bio u kretanju kada je on ulazio u gradilište, a krenuo je tek nakon što je MP ušao u gradilište.

15. Svjedok UP je iskazao da je u vrijeme prometne nezgode bio voditelj gradilišta te da mu je poznato da se tog dana dogodio sraz između vozila kojim je upravljao njihov djelatnik ZP i kooperant koji nije bio njihov zaposlenik. Iskazao je da nije svjedočio predmetnom događaju, već je pozvan nakon što se nezgoda zbila te je konstatirano da se vozilo nalazilo nepropisno na gradilištu, odnosno da vozilu koje se sudarilo s radnim strojem nije dano odobrenje za ulazak na gradilište. Istaknuo je da se radilo o uobičajenoj praksi gradilišta prema kojoj na gradilište mogu doći samo radni strojevi, dok svi ostali mogu ostavljati materijale s vanjske strane gradilišta. Svjedok UP je kazao da jedino on, kao voditelj gradilišta, može pisanim putem dati odobrenje za ulazak na gradilište, a da za predmetno vozilo koje se sudarilo s radnim strojem odobrenje nije dano. Naveo je odobrenje može iznimno biti dano i usmenim putem, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj. U svom iskazu je naveo da MP nije dao odobrenje za ulazak na gradilište.

16. Svjedok ZP je u svom iskazu naveo da se prilikom predmetne nezgode radnim strojem bobcat kretao unatrag te nije mogao vidjeti mrtvi kut jer radni stroj nema tu opciju, ali ima zvučni signal koji se oglasio kada je udario u drugo vozilo o kojem je riječ. Kazao je da se kretao brzinom od oko 5 do 10 km/h, a ako je drugi sudionik trubio on ga nije mogao čuti jer radni stroj širi buku od 98 decibela. Iskazao je da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak povodom štetnog događaja. Naveo je da je površina kojom su se kretali on i MP bila jednaka, asfaltna površina koja je bila pripremljena za drugi sloj asfaltiranja. Naveo je da radni strojevi imaju prednost kretanja pred drugim vozilima. Naveo je da se prilikom sudara nalazio s desne strane drugom vozilu.

17. Ovaj sud je, dovevši iskaze svjedoka u korelaciju, ustanovio da je za predmetnu nezgodu odgovoran vozač caddya i tužiteljev osiguranik, MP. Naime, neovisno o tome je li MP imao ili nije imao odobrenje za ulazak na gradilište, on se našao na gradilištu te je nastao sraz između njegovog vozila i vozila kojim je upravljao ZP pa je bilo potrebno utvrditi koji je od dvojice sudionika skrivio prometnu nezgodu. Sud je prilikom ocijene tih okolnosti, uzeo u obzir iskaze oba sudionika nezgode, MP i ZP, te su obojica sudionika nezgode iskazala da se radni stroj bobcat nalazio desno od vozila kojim je upravljao MP. Stoga su njihovi iskazi u tom dijelu podudarni i sudu dostatni da na temelju takvih iskaza utvrdi pravno relevantne i odlučne činjenice o odgovornosti za prometnu nezgodu. Također, oba sudionika u predmetnoj nezgodi su iskazali da je površina kojom su se kretali bila asfaltirana te gradilište nije bilo označeno oznakama iz kojih bi proizlazilo drugačije pravo prvenstva prolaska. Budući da je iskaze oba svjedoka koji su i sami bili sudionici prometne nezgode, a u dijelu njihovih iskaza koji se odnose na pravo prvenstva prolaska i njihove međusobne pozicije prilikom nezgode, ovaj sud ocijenio logičnim i uvjerljivim, to je sud imao dovoljno osnova utvrditi da je MP odgovoran za prometnu nezgodu, i to iz razloga što mu se radni stroj nalazio s desne strane te ga nije propustio sukladno njegovom pravu prednosti prolaska.

18. Na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/2011, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24 dalje: ZOSPC) ) na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

19. Iz svih utvrđenih okolnosti proizlazi da su se vozila kretala cestom iste važnosti te da se radni stroj bobcat nalazio desno vozilu caddya kojega je, iz toga razloga, vozač caddya bio dužan propustiti. Navedeno je utvrđeno posebice iz razloga što nedvojbeno iz iskaza svjedoka proizlazi da se vozilo caddy već uključilo u promet gradilištem te je prometna nezgoda nastala u trenutku u kojem su oba vozila bili sudionici prometa na samom gradilištu, a na kojem su se vozila kretala cestom iste važnosti. Sud je posebno cijenio i okolnost što je tužitelj u svojim tužbenim navodima istaknuo da se vozilo njegovog osiguranika nije kretalo gradilištem, već se nalazilo u mirovanju, dok iz iskaza svjedoka, i to upravo svjedoka MP, proizlazi da se kretao gradilištem te da se prometna nezgoda zbila dok je on bio u kretanju gradilištem. Stoga je iskaz svjedoka MP da se kretao u trenutku prometne nezgode bio uvjerljivi od tužiteljeve tvrdnje da se njegov osiguranik, MP, u trenutku prometne nezgode nije kretao već se nalazio u mirovanju. U tom je smislu iskaz MP imao veću važnost prilikom odlučivanja o odgovornosti za štetu od samih navoda tužitelja o odgovornosti za štetu, a na kojima zasniva svoja uvjerenja o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

20. U odnosu na visinu nastale štete, a s obzirom na to da nema odgovornosti osiguranika tuženika odnosno osiguranika umješača, ovaj sud nije imao razloga utvrđivati visinu nastale štete, budući da je šteta popravljena od strane tužitelja, bez utvrđene odgovornosti tuženika. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o prometnoj nezgodi u kojoj je utvrđena odgovornost osiguranika tužitelja, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev za isplatu iznosa naknade štete u iznosu od 2.819,83 eura uz pripadajuće zatezne kamate i odlučiti kao u točci I. izreke.

21. Na temelju odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. stavaka 1. i 2. i članka 164. ZPP-a donesena je odluka o trošku (točke II. i III. izreke rješenja). Umješaču je, u skladu s Tbr. 8. Tarife nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 128/23.; dalje -Tarifa), priznat trošak sastava podnesaka od 17. srpnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, u skladu s Tbr. 9. Tarife mu je priznat trošak pristupa ročištima od 8. studenog 2024., 24. ožujka 2025. i 5. svibnja 2025. svako u iznosu od po 200,00 eura, sve uvećano za PDV od 25% što sveukupno iznosi 1.000,00 eura.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Sutkinja

Martina Barić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave presude, koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku

3. umješaču po punomoćniku