Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-89/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog LČ, zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 228. stavak 1. u vezi članka 36. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru podnesene protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: K-460/2015 od 20. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, broj: K-460/2015 od 20. listopada 2023., optuženi LČ oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo protiv imovine - teškom krađom - opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 228. stavka 1. KZ/11, sve u vezi članka 36. KZ/11, a kažnjivo po članku 229. stavka 1. KZ/11. Na temelju članka 159. stavka 3. ZKP-a upućuju se nasljednici oštećenika FČ da imovinsko-pravni zahtjev mogu ostvarivati u parnici.
1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP-a , te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik po braniteljici Ireni Gulan Šimurina s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
6. U pravu je državni odvjetnik kada ističe da je prvostupanjski počinio bitnu povredu kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP-a jer nije riješio potpuno predmet optužbe. Predmetno stoga što se u izreci presude od 20. listopada 2023. navodi činjenični opis koji ne sadrži izmjenu državnog odvjetnika sa rasprave od 12. rujna 2023. (list 249 spisa). Dakle, uvažavaju navedeno, prvostupanjski sud nije riješio predmet optužbe na način kako je to izmjenom optužbe stavljeno na teret optuženom GČ, već ga je oslobodio od optužbe na temelju ranije postavljenog optuženja.
6.1. U odnosu na istaknutu povredu kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a treba naglasiti da nije u pravu državni odvjetnik kada ističe da je prvostupanjski sud propustio cijeniti mogućnost da je predmetno kazneno djelo počinjeno u supočiniteljstvu kao i da je propustio cijeniti činjenicu koja se odnosi na utvrđene tragove daktiloskopskog vještačenja i u svezi sa istim analizirati utvrđene činjenice. Naime, prvostupanjski sud je pod točkama 6.a) objasnio zašto smatra da optuženik ne može biti oglašen krivim kao supočinitelj, ispravno utvrđujući činjenicu, koju je prvostupanjski sud pod navedenom točkom obrazloženja prvostupanjske presude i argumentirano obrazložio, navodeći da iz presude Općinskog suda u Zadru pod brojem K-1/28 proizlazi da je osuđenik NČ za isto kazneno djelo pravomoćno oglašen krivim kao počinitelj (a ne supočinitelj), i da je tom presudom utvrđen način počinjenja kaznenog djela koji je istovjetan načinu počinjenja koji se stavlja na teret i optuženom GČ kao supočinitelju. Osim toga, iz obrazloženja prvostupanjske presude pod točkama 7.,8. i 9.a) obrazloženo je i na koji način i u kojoj mjeri se cijeni provedeno daktiloskopsko vještačenje u predmetu, pa je u tom dijelu žalbeni navod državnog odvjetnika, prema kojem nema obrazloženja o odlučnim činjenicama valjalo otkloniti kao neosnovan.
6.2. Ipak, usprkos prethodno iznesenom, treba istaknuti da je u pravu državni odvjetnik kada ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, koje međutim pogrešno također podvodi pod povredu zakona o kaznenom postupku iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a. Naime, razmatrajući utvrđenja prvostupanjskog suda razvidno je da je optuženi ZČ doduše optužen da je počinio radnju kaznenog djela (kao supočinitelj) koja u svojoj biti odgovara činjeničnom opisu kaznenog djela za koje je NČ pravomoćno oglašen krivim kao počinitelj, međutim, visina pribavljene imovinske koristi navedenim kaznenim djelom je različita, pa je u tom dijelu, za sada, činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Naime, iako državni odvjetnik ne upire izravno na tu činjenicu, a prvostupanjski sud se na istu također posebno ne osvrće, iznoseći samo razloge zašto se radi o istom kaznenom djelu koje na različit način pripisuje svojstvo optuženom RČ i osuđenom HČ, radi se o okolnosti koja predstavlja odlučnu činjenicu koja nije utvrđena u prvostupanjskom postupku, pa je u tom dijelu valjalo dodatno cijeniti sve izvedene dokaze, odnosno izvesti i dodatne dokaze kako bi se iste utvrdile.
7. Slijedom navedenog uslijed ostvarene povrede iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP-a, utvrđene i opisane pod točkom 6. obrazloženja ove presude kao i nepotpuno a time i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, trebalo je prihvatiti žalbu ODO u Zadru, te ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti sudu na ponovno suđenje.
8. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će ponovno izvesti i analizirati sve provedene dokaze, cijeneći izvršenu izmjenu činjeničnog opisa od strane nadležnog državnog odvjetnika i to posebice već obrazloženu činjenicu da je osuđeni NČ doista pravomoćno osuđen za isto kazneno djelo kao počinitelj (a ne i kao supočinitelj), ali da postoji razlika u vrijednosti ukupno otuđenih predmeta. U odnosu na tu okolnost potrebno je dodatno ispitati oštećenika kako bi se utvrdilo da li je u njegovu kuću izvršena provala u jednom ili dva navrata, posebice jer se u izreci ove presude ne navodi točan datum počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, a što ostavlja mogućnost da su u lipnju 2014. u kući oštećenika bile izvršene dvije provalne krađe (jedna u lipnju neutvrđenog dana a druga 9. lipnja), pa ako je provala bila izvršena u jednom navratu, treba pozvati oštećenika da objasni razliku u utvrđenoj visini štete koja je specificirana u izreci ove presude u odnosu na onu utvrđenu u presudi spram osuđenika HČ. Naime, u konkretnom postupku optuženom GČ stavljeno je na teret pribava otuđenih predmeta i novca u ukupnom iznosu 15.000,00 kuna, dok je osuđeni NČ pravomoćno oglašen krivim za ukupnu visinu štete u iznosu 9.000,00 kuna. Rezultat tako provedenog dopunskog dokaznog postupka prvostupanjski sud će ponovno dovesti u svezu sa opisom kaznenog djela i načinom izvršenja koji je stavljen na teret GČ, u ovom kaznenom predmetu, i ako je to potrebno, odnosno u slučaju da se doista radilo o samo jednoj provali u kuću oštećenika - dovesti ga u svezu sa načinom izvršenja kaznenog djela krađe za koje je pravomoćnom presudom NČ oglašen krivim i osuđen po zakonu, vodeći računa upravo o onom što je već i obrazložio u svojoj prvostupanjskoj (sada ukinutoj) presudi, prema kojoj je optuženom GČ naknadno dodano svojstvo supočinitelja za kazneno djelo za koje je već pravomoćno presuđen NČ.
8. Slijedom navedenog na temelju članka 483. stavak 1. ZKP-a valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 10. lipnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
