Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. Ovr-428/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari I. tužitelja - predlagatelja osiguranja ĐČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice - predlagateljice osiguranja ŽČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Sanjin Jurmić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika - protivnika osiguranja FČ iz [adresa] (ranije: Umag, Radnička ulica 1), OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:

" I. Zabranjuje se tuženiku da ostvaruje bilo kakvu komunikaciju s osobama koje se nalaze na nekretnini k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, ukupne površine 615 m2 , sastojeći se od dvorište površine 438 m2 , bazen površine 36 m2 , pomoćna zgrada površine 18 m2 , stambena zgrada, Murine – Morno, Štrika – Strica 67C površine 123 m2 , te k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 491 m2 , oboje upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje – Buie, zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne.

II. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bujama.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove ovog postupka u roku od osam dana."

Obrazloženje

1. Tužitelji - predlagatelji osiguranja su ovom sudu podnijeli tužbu radi prestanka uznemiravanja koja je zaprimljena pod posl. br. P-437/2025.

1. 1. U tužbi navode da su oni svaki u 1/2 suvlasnička dijela suvlasnici nekretnina k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, ukupne površine 615 m2, sastojeće od dvorišta površine 438 m2 , bazena površine 36 m2, pomoćne zgrade površine 18 m2, stambene zgrade, [adresa], Štrika – Strica 67C površine 123 m2 , te k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 491 m2, obje upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje – Buie, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedenim nekretninama susjedna je nekretnina u vlasništvu tuženika – k. č. [katastarska čestica], kuća površine 124 m2, dvorište površine 480 m2, ukupne površine 604 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje – Buie, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik bez ikakvog pravnog temelja uznemirava tužitelje u izvršavanju njihovih vlasničkih ovlasti u pogledu navedenih nekretnina. Tuženik redovito bez dozvole tužitelja ulazi na predmetne nekretnine, pregledava dvorište i vrši razna mjerenja. Nadalje, tuženik, koji je zaposlen kao policijski službenik, koristi svoj položaj kako bi nezakonito iskazao autoritet policijske vlasti u stvarima koje nemanju nikakve veze s policijskim poslovima. Naime, tuženik učestalo u policijskoj uniformi stoji pored ulaza u dvorište tužitelja, zagledava se u sve osobe koje se na nekretnini tužitelja nalaze, te im prijetećim tonom izdaje razna upozorenja i prijetnje. Na isti način tuženik pristupa i svim radnicima koji na nekretnini tužitelja obavljaju bilo kakve poslove, pokušavajući kod njih izazvati strah i onemogućiti ih u obavljanju poslova. Najočitiji primjer tome je postupanje tuženika kada je radniku koji je izvodio radove na nekretnini tužitelja iznosio okolnosti prometne nezgode u kojoj je taj radnik sudjelovao, do kojih je tuženik mogao doći samo službenim putem i to isključivo u cilju zastrašivanja tog radnika. Isto tako je tuženik napao 1. -tužitelja s tvrdnjama da parking nema izgrađen upojni bunar, te da je ta saznanja dobio od radnika koji su kod tužitelja radili, iako to nije bila istina. Opisano postupanje tuženika posebice je tegobno za tužitelje zbog toga što isti predmetnu nekretninu iznajmljuju u turističke svrhe. Redoviti dolazak, promatranje i prijeteći ton osobe u policijskoj uniformi uznemirava goste tužitelja i time negativno utječe na obavljanje djelatnosti iznajmljivanja kuće za odmor. Uz to, tuženik na Google stranici ostavlja negativne recenzije kuće za iznajmljivanje iako u istoj nikada nije boravio. U okviru opisanog postupanja kojim na sve načine tužitelje uznemirava u njihovim vlasničkim ovlaštenjima, tuženik podnosi veliki broj prijava građevinskoj inspekciji, turističkoj inspekciji i komunalnom redarstvu, koje se obzirom na njihov broj i neosnovanost imaju smatrati zlouporabom tuženikovih ovlaštenja na podnošenje prijava i time predstavljaju njegovo nezakonito postupanje. Posljednja prijava tuženika podnesena komunalnom redarstvu vezana je uz izgradnju pergole na parkiralištu tužitelja. Tuženik je neosnovano podnio prijavu komunalnom redarstvu Grada Umaga, te je na teren pristupio komunalni redar CČ, koji je bez saslušanje tužitelja i bilo kakve informacije postavio tablu zabrane izvođenja građevinskih radova. Tužitelji imaju pravo na svojoj nekretnini graditi pergolu, jer za izgradnju iste nije potrebna nikakva građevinska dozvola. Očito je da je tuženik kao podnositelj prijave iznio komunalnom redaru CČ pogrešne podatke o karakteru i namjeni postavljene konstrukcije. Između nekretnina tužitelja i tuženika izgrađen je izvorno kameni zid na koji su postavljeni stupovi i razvučena mreža. Tuženik je inzistirao prilikom izgradnje bazena tužitelja da se postavi nepropusna ograda, a što su tužitelji uz znatne dodatne troškove i učinili. Tužitelji su to učinili kako bi zadovoljili zahtjeve tuženika i bili dobri susjedi iako za to uopće nisu imali obvezu niti u građevinskom, a niti u pravnom smislu. Zahtjev za postavljanjem takve ograde vidljiv je iz dopisa tadašnjeg punomoćnika tužitelja, odvjetnika Marina Buvinića iz [adresa]. U sklopu uznemiravanja tužitelja, tuženik je uklonio žičanu ogradu i istu smotao u klupko koje sada tako stoji između nepropusne ograde i faktične međe. Za navedeno je tuženik iskazao kako je to njegovo pravo i da može raditi što hoće. To je samo još jedan od niza smetnji i samovlasti koje tuženik manifestira svakodnevno. Nakon provedenog dokaznog postupka predlažu donošenje presude u kojoj će se naložiti tuženiku da ih prestane uznemiravati u izvršavanju vlasničkih ovlasti u pogledu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, stambena zgrada [adresa], Štrika – Strica 67 C, te k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da na iste ne pristupa, da se na bilo kakav način ne obraća osobama koje borave na tim nekretninama te da bilo kakvim državnim tijelima ne podnosi bilo kakve prijave koje se tiču te nekretnine, kao i na bilo koji drugi sličan način.

2. Uz tužbu su podnijeli i prijedlog radi određivanja privremene mjere.

2. 1. Obrazlažući prijedlog radi određivanja privremene mjere predlagatelji osiguranja navode da uslijed opisanog postupanja tuženika, oni trpe štetu u pogledu gubitka zarade od iznajmljivanja nekretnine zbog otkazivanja smještaja gostiju posljedično neugodnostima izazvanim od strane tuženika. Gubitak zarade predstavlja nenadoknadivu štetu radi čijeg uklanjanja je privremenom mjerom potrebno urediti odnos između stranaka i to na žuran način obzirom na notornu činjenicu da se turističko iznajmljivanje nekretnine na području [adresa] ostvaruje gotovo u cijelosti u ljetnim mjesecima. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja (tužitelja) da se zabrani protivniku osiguranja (tuženiku) uznemiravati tužitelje u izvršavanju vlasničkih ovlasti u pogledu predmetnih nekretnina, na način da na iste ne pristupa, da se na bilo kakav način ne obraća osobama koje borave u toj nekretnini te da bilo kakvim državnim tijelima ne podnosi bilo kakve prijave koje se tiču tih nekretnina, kao i na bilo koji drugi sličan način, predlažu da sud odredi privremenu mjeru kojom se zabranjuje protivniku osiguranja da ostvaruje bilo kakvu komunikaciju s osobama koje se nalaze na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, stambena zgrada [adresa], Štrika – Strica 67 C, te k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne.

3. Iz parničnog predmeta je izdvojen prijedlog za određivanje privremene mjere te prenesen u ovršni upisnik i zaprimljen pod posl. br. Ovr-428/2025.

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Prema čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., u nastavku: OZ), u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

5. 1. Prijedlog za osiguranje sastavljen je u skladu s čl. 341 st. 2. OZ-a.

6. U skladu s čl. 442. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 52/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/2023., dalje: ZPP), u tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

7. Prema čl. 346. st. 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako uz to učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. u svezi s čl. 346. st. 2. OZ-a).

8. Po svojoj pravnoj naravi privremene mjere su sredstava kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina predlagatelja osiguranja (vjerovnika) na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku).

8. 1. Dakle, to su sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere su sredstva u osnovi akcesornog, supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.

8. 2. Pri tome privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje. One su sredstva vremenski ograničenog trajanja, njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka.

8. 3. Osim što se zahtjev sadržan u prijedlogu za privremenu mjeru dokazuje u stupnju vjerojatnosti, u postupku osiguranja ne vodi se niti kontradiktorni postupak već je sud ovlašten upravo za predmete koji se vode, primjerice radi prestanka uznemiravanja, u smislu spomenute odredbe članka 442. ZPP-a, po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

8. 4. Kod toga je za istaknuti kako osiguranje u parnici radi prestanka uznemiravanja (ili zbog smetanja posjeda ili slično) predstavlja pridruženi izvanparnični (adhezioni) postupak, u kojem se hitnim postupanjem odlučuje o takvom prijedlogu, a time i zaštiti predlagatelja osiguranja, ako budu ispunjene propisane pretpostavke iz citirane odredbe članka 442. ZPP-a, koje ovdje, po ocjeni ovog suda nisu ostvarene, a dodatno je navesti i kako bi se određivanjem predložene privremene mjere apsorbirao u parnici postavljeni tužbeni zahtjev (znatan dio tužbenog zahtjeva) jer predlagatelji osiguranja traže privremenom mjerom zabranu protivniku osiguranja da ostvaruje bilo kakvu komunikaciju s osobama koje se nalaze na predmetnim nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, stambena zgrada [adresa], Štrika – Strica 67 C i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz nalog tuženiku (protivniku osiguranja) da prestane uznemiravati tužitelje (predlagatelje osiguranja) u izvršavanju vlasničkih ovlasti u pogledu predmetnih nekretnina, na način da na te nekretnine ne pristupa, da se na bilo kakav način ne obraća osobama koje borave na tim nekretninama te da bilo kakvim državnim tijelima ne podnosi bilo kakve prijave koje se tiču tih nekretnina kao i na bilo koji drugi sličan način, i to u tekućoj parnici radi prestanka uznemiravanja u kojoj je i postavljen prijedlog radi određivanja privremene mjere.

8. 5. Stoga će tužitelji - predlagatelji osiguranja koji tvrde da ih je tuženik - protivnik osiguranja uznemiravao u izvršavanju vlasničkih ovlasti u pogledu nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], ulaženjem na njihove nekretnine bez dozvole, obraćanjem trećim osobama (radnicima) koji borave na tim nekretninama onemogućavajući ih u obavljanju poslova kao i gostima tužitelja, promatrajući ih i prijetećim tonom osobe u policijskoj uniformi uznemiravajući ih te ostavljajući negativne recenzije predmetne kuće za iznajmljivanje, te podnošenjem prijava građevinskoj inspekciji, turističkoj inspekciji i komunalnom redarstvu, što je potrebno činjenično potkrijepiti da su tužitelji vlasnici predmetnih nekretnina i da ih tuženik uznemirava u izvršavanju njihovih ovlasti u pogledu tih nekretnina, te u skladu s odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17, dalje: ZV) ostvarivati u parnici koja se vodi o glavnoj stvari (tako i ŽS u Splitu u odluci posl. br. Gž-1523/2023-2).

9. Osim toga, kada je potrebno utvrditi vjerojatnost postojanja tražbine koja se osigurava, sud će ocijeniti ima li više argumenata za njezinu osnovanost ili suprotno, polazeći od činjenica na kojima predlagatelj osiguranja kao tužitelj temelji svoju tražbinu i dokaze koje je priložio (isprave, fotografije) odnosno predložio (saslušanje), ako o prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučuje odmah po primitku tužbe.

10. U konkretnom slučaju, u odnosu na čl. 346. st. 1. OZ-a, sud ocjenjuje da su predlagatelji osiguranja, time što su kao tužitelji, protiv protivnika osiguranja, kao tuženika, pokrenuli parnični postupak u kojem zahtijevaju pružanje sudske zaštite radi prestanka uznemiravanja učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (zabrane tuženiku da prestane tužitelje uznemiravati u izvršavanju vlasničkih ovlasti u pogledu nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]), ali nisu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, u obrazloženju prijedloga za donošenje privremene mjere, predlagatelji osiguranja samo paušalno navode da trpe štetu u pogledu gubitka zarade od iznajmljivanja nekretnine zbog otkazivanja smještaja gostiju posljedično neugodnostima izazvanim od strane tuženika te da gubitak zarade predstavlja nenadoknadivu štetu s obzirom na notornu činjenicu da se turističko iznajmljivanje nekretnine na području [adresa] ostvaruje gotovo u cijelosti u ljetnim mjesecima. Navedenim tvrdnjama, predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, posebno uzimajući u obzir odredbu čl. 442. ZPP-a.

11. Dakle, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ-a.

12. Sama sudska zaštita prestanka uznemiravanja je provizorna i ostvaruje se u parničnom postupku u kojem se hitnije postupa pa se uređivanju spornih odnosa privremenom mjerom, kod takvog postupka mora pribjeći samo u izuzetnim slučajevima, a predlagatelja osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je konkretan slučaj takav, iako iz prijedloga, proizlazi da predlagateljima osiguranja prijeti teško nadoknadiva šteta, ali oni nisu učinili vjerojatnim (predlaganjem nikakvih dokaza na te okolnosti) da bi predložena privremena mjera bila nužna za sprečavanje navedenog.

13. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je zahtjev predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere ocijenjen neosnovanim, odlučeno je kao u izreci rješenja.

14. Budući da je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere, odbijen je i zahtjev predlagatelja za naknadu troškova ovog postupka.

U Bujama 10. lipnja 2025.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se neće slati protivnoj stranci na odgovor. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (čl. 352. OZ-a).

DNA:

1. predlagateljima osiguranja p.p.

2. protivniku osiguranja, uz prijedlog za određivanje privremene mjere (str. 1-6)