Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1946/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak, predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnici Marini Malenica, odvjetnici u Vodicama, protiv tuženika Republike Hrvatske, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravni odjel u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, posl. br. P-880/2018. od 22. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, posl. br. P-880/2018. od 22. srpnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Citiranom presudom u točki I./1. izreke odbijen je zahtjev 1.tužitelja RČ na utvrđenje da je vlasnik dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a točkom I./2. zahtjev 2. tužitelja TČ da je vlasnik dijela navedene nekretnine u naravi označene i prikazane u skici mjesta očevida po ovlaštenom inženjeru geodezije Antoniu Reljanoviću od 14. studenoga 2019., kako je to pobliže navedeno u izreci presude.

1.1.Točkom II. izreke naloženo je tužiteljima isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 8.000,00 kn.

2. Protiv te presude žalbu podnose tužitelji pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), predlažući da se uvaženjem žalbe pobijana presuda preinači i njihovi tužbeni zahtjevi usvoje uz obvezu tuženika da im naknadi parnične troškove, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva dijela utužene nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pobliže opisanom prema skici mjernika vještaka od 14. studenoga 2019. u površini od 4785 m2, odnosno 4779 m2.

6. Sud prvog stupnja utvrđuje te iz sadržaja spisa proizlazi:

-kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u zemljišnim knjigama kao pašnjak, površine 876312 m2, a kao vlasnik iste u cijelosti je upisan tuženik;

-1.tužitelj je nasljednik sada pok. ŽČ, zvanog R, dok je 2.tužitelj nasljednik pok. IČ, koji su bili braća, a njihov prednik bio je RČ;

-identifikacija prijepora izvršena je prilikom očevida na licu mjesta uz prisustvo stranaka i svjedoka i prema njihovom kazivanju te oznakama, pa je utvrđeno da je dio koji prema navodima 1.tužitelja njemu pripada površina od 4785 m2 sa istočne strane ograđen kamenim suhozidom, sa južne strane dijelom kamenim suhozidom, a dijelom je prirodna griblja sa granama različitog raslinja, sa zapadne strane se nalazi kameni međaši i sa sjeverne strane je ograđeno makadamskim putem na čijem sjevernom dijelu je zatečena borova šuma, a na južnom dijelu je maslinik sa 19 stabala maslina, uredno obrađen, tri stabla trešnje i jedno stablo oskoruše;

-sa zapadne strane, u površini koju pokazuje 2.tužitelj od 4779 m2, južna strana ograđena je prirodnom gribljom i kamenim suhozidom, sa zapadne strane kamenim međašima, a sa sjeverne strane linijom makadamskog puta, s time da je obrasla borovom šumom i nema poljoprivrednih kultura, s time da su na dijelu koji se nalazi sa istočne strane u cijeloj površini zatečene manje hrpe uredno posloženog kamena;

-prema neslužbenoj kopiji prijepisa posjedovnog lista ... k. o. [katastarska općina] DGU, PUK Šibenik sa stanjem na dan 13. studenoga 2019., prijeporna nekretnina naziva "..., upisana je kao pašnjak površine 867807 m2, a kao posjednik upisane su Hrvatske šume, P.O. Zagreb-Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik ( u površini manjoj za oko 8500 m2 u odnosu na upis u zemljišnim knjigama );

-prema sadržaju Potvrde o uključenosti katastarske čestice u šumsko- gospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma od 8. siječnja 2020. ta nekretnina površine od 883545 m2 obuhvaćena je Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. do 1990. (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama), te kako je dio te čestice površine od 821939 m2 obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu "... za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026., dok iz uvida u Skicu navedenog vještaka mjernika prijeporni dio je obuhvaćen tim Programom;

-u Potvrdi o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:..., Urbroj:... od 4. rujna 2020. godine navodi se kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 883545 m2 obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. do 1990. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama), ali kako ne posjeduju kartografski prikaz za to razdoblje nisu se u mogućnosti očitovati koji točno dio navedene nekretnine je istom obuhvaćen, zatim da je dio je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 821939 m2 obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu ... za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. godine, te kako preklopom Skice mjesta očevida izrađene po vještaku Antoniu Reljanoviću dio čest. zem. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D-A i dio označen slovima A- E-F-G-A je obuhvaćen Programom gospodarenja za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026.;

-u Potvrdi o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:..., Urbroj:... od 21. svibnja 2021. godine navodi se kako je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 821939 m2 obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu ... za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. godine, te kako preklopom Skice mjesta očevida izrađene po vještaku Antoniu Reljanoviću sa šumskogospodarskom podjelom je utvrđeno kako su dio čest. zem. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D-A i dio označen slovima A-E-F-G-A je obuhvaćeni Programom gospodarenja za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026.;

-u Potvrdi o uključenosti katastarske čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u programu gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:..., Urbroj:... od 20. svibnja 2021. godine sa fotografijama lica mjesta navodi se kako usporedbom Skice mjesta očevida vještaka Antonia Reljanovića dipl.ing.geod. od 14. studenog 2019. godine s Geoportalom HŠ, te ostalom dokumentacijom koju posjeduje Šumarija Šibenik je utvrđeno kako sporni dio označen slovima A-B-C-D-E-A je obuhvaćen Programom gospodarenja za G.J. ..., te kako taj dio koji je na Skici prikazan kao borova šuma je sastavni dio Odjela/Odsjeka 10a uređajnog razreda zaštitna sjemenjača alepskog bora, starost 38 godina, a koji je na predmetnoj Skici prikazan kao maslinik, sastavni dio Odjela/Odsjeka 10b, uređajnog razreda neobraslo proizvodno šumsko zemljište, a u naravi su stabla maslina-prosječne starosti cca 7-10 godina prikazane na fotografijama u prilogu. Navodi se kako mjesto prijepora navedeno na Skici slovima AE-F-G-A je obuhvaćeno Programom gospodarenja za G.J. ..., te je sastavni dio Odjela/Odsjeka 10a uređajnog razreda zaštitna sjemenjača alepskog bora, starost 38 godina, te kako je terenskim očevidom mjesta prijepora utvrđeno da je na dijelu mjesta prijepora označenog slovima B-C-D, te E-F, na kojem je na skici ucrtan suhozid, nabacano kamenje koje nije u formi suhozida, te kako je utvrđeno da se radi o hrpi kamenja novijeg vijeka, a što potvrđuje uvid u Hrvatsku osnovnu kartu i novije topografske karte navedenog područja, na kojima nema prikazanog navedenog suhozida, a kako na pojedinim dijelovima suhozid ne postoji, što potvrđuju fotografije mjesta događaja priložene uz Potvrdu.

7. Sud prvog stupnja analizirajući naprijed navedeno, te iskaze svjedoka (neposredno saslušanih i ovjerenih izjava kod javnog bilježnika) utvrđuje kako oni u svojim iskazima navode, kao što to tvrde i tužitelji, da je prethodno vlasnik prijepora bio njihov prednik-djed RČ, zvani T, koji je imao dosta zemlje, da su na prijeporu sađeni bajami i borovi kako bi bilo hladovine, ali da pošumljavanje nikada nije vršeno od strane šumarije. Osim toga, da je on, a potom i njegova djeca, odnosno prednici stranaka sada pok. ŽČ i IČ, također koristili te nekretnine, jer se na istoj nalazila i štala za blago, a imali su ovce i koze, tako da su iste koristili za ispašu, a dijelom i zasadili stablima maslina i trešanja, time da je prijepor bio ograđen suhozidom koji su oni podigli, a od preostalog dijela nekretnine ograđen dračama, odnosno raslinjem. Međutim, da se za vrijeme Domovinskog rata prijepor, kao ni okolne nekretnine nisu obrađivali, jer je to područje bilo minirano, tako da su dijelom na istima izrasli samonikli borovi, ali da su tužitelji, odnosno njihovi prednici i dalje bili u posjedu istih.

7.1. Međutim, da iz sadržaja rješenja o nasljeđivanju donesenih iza smrti prednika stranaka pok. ŽČ i pok. IČ, nisu navedeni kao predmet nasljeđivanja prijeporni dijelovi utužene nekretnine, niti su tužitelji upisani kao posjednici iste, pa zaključuje da tužitelji rezultatima provedenog dokaznog postupka nisu dokazali način i izvršavanje posjeda spornih nekretnina kroz zakonom određeno vrijeme za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, odnosno da saslušani svjedoci nisu potvrdili na koji način su tužitelji izvršavali posjed predmetne nekretnine, te odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan. Pri tome cijeni i odredbu čl. 55. st. 1. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, dalje ZŠ ) prema kojem su šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i ne mogu se otuđivati, osim u slučajevima predviđenim tim Zakonom.

8. Nadalje zaključuje da su prilikom stupanja na snagu Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o šumama od 16. listopada 1990. te nekretnine bile obuhvaćene Planom gospodarenja u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026., da je dio tih nekretnina obrastao borovom šumom, a dio zasađen stablima maslina, bajama i oskoruša novijeg datuma, a da na terenu nije utvrđeno da bi iste bile obrađivane, te iz svih navedenih razloga odbija tužbeni zahtjev obvezujući tužitelje naknaditi tuženiku parnične troškove.

9. Ispitujući u povodu izjavljene žalbe pobijanu presudu, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio koju od apsolutno bitnih procesnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, niti da bi bila počinjena apsolutno bitna procesna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

10. Međutim, osnovano tužitelji ukazuju sadržajno na počinjenu relativno bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP-a, jer je sud prvog stupnja unatoč tome što je proveo predložene dokaze, propustio iste ocijeniti svakog zasebno i u njihovoj sveukupnosti, te na temelju ocjene rezultata cjelokupnog dokaznog postupka donijeti pravno relevantne zaključke, pa se za sada ne mogu prihvatiti kao pravilna opisana utvrđenja niti iz toga izvedeni zaključci.

11. Naime, za sada se s obzirom na iskaze svjedoka te kako nisu predloženi svi provedeni dokazi pa tako i saslušanje tužitelja na okolnost izvršavanja posjeda kako njih tako i njihovih prednika, ne mogu bez dvojbe prihvatiti naprijed izneseni zaključci suda prvog stupnja. Valja istaći da su na te okolnosti određene navode iznosili svjedok ŠČ i KČ koji žive u neposrednom susjedstvu utuženih nekretnina, oboje u visokoj životnoj dobi koji su potvrdili da su prednici tužitelja na istoj imali štalu te držali ovce i koze, da je posjed bio ograđen suhozidom i dračom, da su na tim nekretninama zasadili bajame, masline i borove radi hladovine za životinje, a da nikada nije šumarija taj dio pošumljavala već da se radi o samoniklim stablima bora. Tužitelji pak tvrde da su u visokoj životnoj dobi i više ne obrađuju te nekretnine ali da se radi o području koje je tijekom Domovinskog rada bilo minirano pa da tako objektivno kroz duži niz godina nije obrađivano niti moglo biti korišteno, dok je prilikom očevida utvrđeno da se na dijelu nekretnine nalaze stabla maslina i bajama.

12. Nadalje, proizlazi da predmetna nekretnina nije u rješenjima o nasljeđivanju navedena kao predmet nasljeđivanja iza smrti njihovih prednika niti da bi isti bili upisani kao posjednici istih, što međutim prema mišljenju ovoga suda u konkretnoj situaciji nije odlučno za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Prema skici lica mjesta i nalazu i mišljenju vještaka te sadržaju preostale dokumentacije proizlazi da je utužena kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama sa površinom od 876312 m2, a utuženi dio nalazi se na rubu te nekretnine prema naseljenom dijelu jer je i iz snimke Geoportala od 14. studenoga 2019. (list 37) vidljivo da se s jedne strane nakon toga nastavljaju nekretnine na kojima se evidentno nalaze obiteljske kuće sa okućnicama, a s druge strane u nastavku dio obrasao šumom.

13. Nadalje, valja ukazati da prema podacima dostavljenim od strane Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split od 4. rujna 2020. proizlazi da je u posjedovnom listu sa danom 13. studenoga 2019. navedena nekretnina pod nazivom "... pašnjak upisana kao posjed Hrvatskih šuma, ali u površini manjoj od navedene, odnosno 867807 m2, dok iz potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split od 4. rujna 2020. proizlazi da je navedena nekretnina u površini od 883545 m2 bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. do 1990. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990.), ali da ne posjeduju kartografski prikaz pa da nisu u mogućnosti očitovati se na točno određeni dio predmetne nekretnine u odnosu na navedeni Program gospodarenja. Za daljnje razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. navedeno je da je Programom obuhvaćen dio od 821939 m2 ali da bi prema skici očevida izrađenoj po vještaku proizlazilo da je prijepor obuhvaćen tim Programom.

14. Tužitelji se kao osnov za stjecanje prava vlasništva pozivaju na dosjelost, pa da su posjedovanjem kroz određeno vrijeme i kakvoću posjeda stekli pravo vlasništva dosjelošću.

14.1. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 4. bilo propisano da se rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Međutim, navedena odredba ukinuta je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-58/1997. od 17. studenoga 1999. tako da je bilo prijeporno uračunavanje vremena dosjedanja na nekretninama u društvenom vlasništvu prije 8. listopada 1991.

15. Međutim, o navedenom spornom pitanju je Europski sud za ljudska prava (u predmetima Ž protiv [adresa], I protiv [adresa], Š i dr. protiv RH) zauzeo slijedeće shvaćanje: "U tim okolnostima, sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao

– s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo kao posljedicu njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. S tim u vezi, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprostavljeni privatni interes". Stoga će sud prvog stupnja nakon što provede predložene dokaze i upotpuni činjenično stanje ispitati da li postoje okolnosti za primjenu navedenog pravnog shvaćanja jer bi proizlazilo da se radi o stjecanju prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu (iako nije priložen povijesni vlasnički list).

16. Osim toga, valja ukazati da se savjesnost posjeda pretpostavlja pa bi na tuženiku bio teret dokaza suprotnog, a do sada provedeni dokazi upućivali bi na to da su prednici tužitelja bili u posjedu prijepora i prije 8. listopada 1991., pa je stoga potrebno utvrditi da li su isti, odnosno eventualno još i njihovi prednici posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme i uz određenu kakvoću posjeda, ispunili uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i u primjeni kojeg propisa važećeg u tom razdoblju – OGZ-a, ZOVO-a ili ZV-a, ( o tome je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo shvaćanje u više odluka npr. broj: Rev-1669/17, Rev-3014/19, Rev-1424/21 i dr. ). U odnosu na izvršavanje posjeda od strane tužitelja ukazuje se da su svjedoci naveli kako se radilo o miniranom području koje više godina nije bilo moguće obrađivati te da šumarija na istima nije vršila pošumljavanje, a prilikom očevida na istima su zatečena stabla maslina i bajama što bi upućivalo na zaključak da je posjed izvršavan.

17. Stoga će sud prvog stupnja u daljnjem tijeku postupka ponovno ocijeniti rezultate do sada provedenog dokaznog postupka kao i potrebu provođenja dokaza koje su stranke predložile, odnosno saslušanje tužitelja, po potrebi dopunski saslušati navedene svjedoke na sve okolnosti relevantne za donošenje odluke i pravilnu ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja te u svezi s tim ocijeniti od kakvog je utjecaja na ta utvrđenja okolnost da bi proizlazilo kako je prijepor obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu ... za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. , ali ne i za razdoblje od 1981. do 1990. jer se ne raspolaže sa kartografskim prikazom niti su dostavljeni podaci za daljnje razdoblje do 2017., i o zahtjevu tužitelja donijeti novu odluku.

18. Slijedom iznesenog primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci, 10. lipnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Branka Ježek Mjedenjak