Poslovni broj: Pn- 30/2022-51

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BR OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivani Jurčević, odvjetnici iz Vinkovac, protiv tuženika MR OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Jurici Barbarić, odvjetniku iz Vinkovaca, radi naknade štete , nakon zaključene glavne i javne rasprave održane u nazočnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnice Ivane Jurčević i punomoćnika tuženika odvjetnika Jurice Barbarića, 8. svibnja 2025. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 10. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku MR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužiteljici UR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa],

na ime naknade neimovinske štete iznos od 8.970,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe tj. od 8.3.2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate, sve to u roku od 15 dana, na ime naknade imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege iznos od 420,00 eura, te za oštećene stvari iznos od 1.407,63 eura odnosno ukupno 1.827,63 eura sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja tj od 10. 6. 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena

kao i naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 4.826,93 eura, sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja tj od 10. 06. 2025. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužiteljica se odbija kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da je 17. ožujka 2021. oko 21,15 sati, u [adresa], u [adresa] tuženik ničim izazvan naoružan pištoljem i metalnom polugom provalio u njezin dom, da je u strahu uspjela pobjeći iz vlastitog doma na ulicu, da je pri bijegu je prostrijeljena u predjelu desne ruke, da je na ulicu izašao policijski službenik ĆR koji je uspio zaustaviti tuženika u pomračenom naumu da je ubije Nadalje navodi da je u navedenom štetnom događaja pretrpjela neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužiteljica također navodi da je pretrpjela i veliku imovinsku štetu na obiteljskom domu koju je počinio tužitelj sa metalnom šipkom da su razbijena balkonska i ulazna vrata, ograde, stvari u kući, te da je pored navedenog postupcima tuženika na javnom mjestu osramoćena i ponižena, te joj je time narušena čast i ugled. Stoga u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljica predlaže sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da joj isplati pravičnu novčanu naknadu i to za pretrpljene fizičke boli 500,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 300,00 eura, za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti iznos od 6.570,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti iznos od 400,00 eura, za tuđu pomoć i njegu iznos od 480,00 eura, za narušenu čast, ugled i dostojanstvo 1.327,23 eura, teza oštećene stvari iznos od 1.407,63 eura, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kako po osnovi, tako i po visini. Nadalje navodi da se protiv njega provodi kazneni postupak kod Županijskog suda u Vukovaru pod br. K-12/2021 u kojem se tek trebaju utvrditi sve činjenice i okolnosti predmetnog kaznenog djela. Nadalje tuženik navodi da je tužiteljica postavila zahtjev za naknadu štete koja se ogleda u lakoj tjelesnoj ozljedi, da ne postoji nikakav dokaz da je u konkretnom slučaju došlo do trajnog umanjenja životne aktivnosti, pogotovo ne u opsegu kako to navodi tužitelj, također osporava zahtjev za naknadu imovinske štete koju tužiteljica opravdava ponudom GELOPLAST d.o.o., a što samo po sebi ne može predstavljati nikakav dokaz kako o nastaloj šteti, tako i o visini nastale štete. Slijedom navedenog tuženik predlaže sudu da po provedenom postupku odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenom zahtjevom i obveže ju na snašanje troškova parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o provođenju istrage, obavijest o podizanju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj:

KO-DO-11/2021-3 od 17.8.2021. u zapisnik o raspravi u predmetu Županijskog suda u Vukovaru broj: K-12/2021 od 09.2.2022., u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, u Ponudu Geoplast d.o.o., izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Željki Kolak i dr Ivanu Požgain, pročitano je očitovanje dr Ivana Požgain, te je uvidom u e – spis izvršen uvid u Presuda Županijskog suda u Vukovaru broj: K- 12/2021.

3.1.Sud je odbio prijedlog za saslušanjem tuženika putem video linka na okolnost utvrđivanja suodgovornosti tužiteljice predmetnom štetnom događaju, ocijenivši da nitko pa ni tužiteljica ne može biti suodgovorna za namjeru druge osobe odnosno tuženika da ubije tužiteljicu, za koje djelo je tuženik pravomoćnom presudom K- 12/2021 proglašen krivim.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl.8 Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 dalje ZPP-a).

5. Nesporna je pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja

6. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja kao i visina tužbenog zahtjeva.

7.Utvrđujući odgovornost tuženika sud je izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Vukovaru K-12/2021 iz koje proizlazi da je tuženik proglašen krivim što je: dana 17. ožujka 2021. oko 21,15 sati u [adresa], u [adresa], motiviran ljubomorom zbog neostvarenih očekivanja da BR s njim stupi u emotivnu vezu i kako bi joj se osvetio kada je odbila kontakte, došao do njezine obiteljske kuće, naoružan pištoljem marke Crvena zastava, model 70 kalibra 7,65 mm Browing i metalnom polugom dužine 60 cm, debljine 16 mm, gdje je po ulasku u ograđeno dvorište udarao po ulaznim vratima, podizao roletu na kuhinjskom prozoru zahtijevajući da mu otvori, vičući "Kurvo, pusti me unutra, sad ću te ubiti!", a nakon što je ista odbila otvoriti i zatražila da napusti dvorište, u cilju da je usmrti metalnom polugom razbio staklo na vratima terase, a kada je BR istrčala iz kuće na ulicu, u istom cilju je slijedio do raskrižja s [adresa], gdje je policijski službenik Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Službe za granicu ĆR nalazio se u svom stanu u [adresa], vidjevši oštećenu kako se udaljava i zaziva u pomoć, te po zahtjevu dežurnog šefa smjene Policijske postaje Vinkovci s ispostavom Markušica povodom dojave izašao ispred zgrade, te mu glasno uputio naredbu "Stoj policija, baci oružje", unatoč naredbi i upozorenju, nastavio slijediti oštećenu BR koja se udaljavala bježeći cestom prema ulici Vladimira Gortana, vičući joj "Kurvo, ubit ću te, nećeš s nikim biti!", a potom unatoč što je policijski službenik ispalio dva hica iz službenog pištolja marke HS-9, call 9 mm Luger u zrak radi upozorenja, na udaljenosti od desetak metara iz pištolja ispalio dva hica u smjeru oštećene koja je potom po upozorenju policijskog službenika da se skloni s ceste, bježeći ušla u neograđeno dvorište, te obilaznim putem potrčala prema policijskom službeniku, nastavio istu slijediti vičući "Dođi vamo da te ubijem!", te iako je policijski službenik ĆR u smjeru njegovih nogu ispalio hice iz službenog pištolja kako bi ga spriječio u daljnjem napadu, ispalio još najmanje 2 hica u smjeru oštećene i policijskog službenika, pristajući da ga usmrti, od kojih je jednim projektilom BR ustrijeljena u predjelu desne nadlaktice, zadobivši prostrijelnu ranu desne ruke, koja ozljeda je laka tjelesna ozljeda, ali u namjeri da istu usmrti nije uspio jer nije pogođena u predjelu vitalnih organa, te se uz pomoć policijskog službenika zaklonila ušavši u zgradu, a stjecajem okolnosti ispaljeni hici nisu pogodili policijskog službenika, dakle, s namjerom da ubije drugoga iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva i s namjerom da ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva, čime je počinio, dva kaznena djela protiv života i tijela – pokušaj teškog ubojstva opisano i kažnjivo po članku 111. točka 4. u svezi članka 34. stavak 1. Kaznenog zakona i pokušaj teškog ubojstva opisano i kažnjivo po članku 111. točka 6. u svezi s člankom 34. stavak 1. Kaznenog zakona, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 6 godina.

8. U smislu čl. 12. st. 3. ZPP-a, parnični sud je u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti učinioca, vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik proglašen krivim.

Stoga je sud ocijenio da je tuženik u smislu čl. 1102. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine RH br. 35/05 u daljnjem tekstu; ZOO-a), odgovoran za štetu koja je tužiteljici nastala počinjenjem navedenog kaznenog dijela.

9.Glede utvrđenja osnovanosti i visine naknade štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatrijske struke Ivanu Požgain i kirurgu dr. Željki Kolak.

9.1.Iz nalaza i mišljena dr Željke Kolak proistječe da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prostrijelnu ranu u području desnog lakta- laka tjelesna ozljeda. Liječena po kirurgu, liječenje završeno, da je pod kontrolom psihijatra, da se liječi ambulantno i putem dnevne bolnice na psihijatriji, pod dg. PTSP, poremećaj prilagodbe i depresivne epizode.

9.2. Iz nalaza dr Ivana Požgain proistječe da je štetni događaj za tužiteljicu predstavljao teško psihotraumatsko iskustvo s osjećajem životne ugroženosti, da je nakon izloženosti štetnom događaju kod tužiteljice došlo do razvoja akutne stresne reakcije te kako su simptomi bili prisutni i nakon mjesec dana od štetnog događaja, dijagnozu je bilo potrebno promijeniti u posttraumatski stresni poremećaj. Vještak navodi da se kod tužiteljice mogu registrirati simptomi iz svih skupna poremećaja – od simptoma repeticije u smislu stalnog razmišljanja o događaju, nametajućih sjećanja na događaj, košmarnih snova tematski vezanih uz događaj, povišene reaktivnosti u situaciji kad bi ju nešto podsjetilo na događaj, potom simptoma izbjegavanja u smislu gubitka povjerenja u ljude, redukcije socijalnih kontakata te do potrebe promjene životne sredine i konačno simptoma povišene reaktivnosti u smislu stalne pobuđenosti, tjeskobe, potrebe da se bude na oprezu itd. Kod tužiteljice su, prema mišljenju vještaka sada već prisutni i simptomi koji ukazuju na trajne promjene osobnosti vezane za PTSP kao što su osjećaj uskraćene budućnosti, socijalna izolacija, opće nepovjerenje prema ljudima zbog čega nije u stanju niti uspostaviti emocionalnu vezu iako ima održane potrebe za takvim odnosom, a koje upražnjava trenutno brigom o dva psa.

10. Odlučujući u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva i pravno odlučnih kvalifikatornih okolnosti sud je sukladno čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a, ( NN 35/05) ocijenio da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

10.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga dr. Željke Kolak, kojeg sud ocjenjuje stručni i objektivnim i izrađenim po pravilima struke, proistječe da, je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda pretrpjela jaku fizičku bol jedan dana, srednje jaku bol tri dana, te slabe bolove tri tjedna. Uzevši u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova, sud je ocijenio da tužiteljici sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH za utvrđivanje naknade neimovinske štete (Su-47/2020), za ovaj oblik povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 eura.

10.2. Nadalje iz nalaza dr Željke Kolak, proistječe da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju pretrpjela primarni strah u času ozljeđivanja jakog intenziteta kada joj je bio ugrožen život, potom sekundarni strah jakog intenziteta do zbrinjavanja u bolnici, srednje jakog za vrijeme liječenja po kirurgu ( tri tjedna), te da strah slabog intenziteta ulazi u duševne boli.

Vještak dr. Ivan Požgain u odnosu na pretrpljeni strah, procjenjuje kao i vještakinja dr Željka Kolak da je primarni strah trajao tijekom zbivanja samog psihotraumatskog događaja, sekundarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu i nekoliko sati potom, sekundarni strah srednjeg intenziteta kroz slijedećih tri tjedna za vrijeme kirurškog liječenja te povremeni strah srednjeg intenziteta u trajanju dan-dva pred i poslije održavanja rasprava te povremeni strah lakog intenziteta koji će trajati i u budućnosti, ali koji ulazi u ocjenu umanjenja životnih aktivnosti.

Stoga je sud, uzevši u obzir trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, ocijenio da tužiteljici pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 300,00 eura.

10.3.Vještak dr. Požgain a, vezano za postojanje izraženijeg posttraumatskog stresnog poremećaja koji je sada već kronificiranog tijeka i vezano za koji su nastupile i trajne promjene osobnosti, mišljenja je da je kod tužiteljice je došlo do umanjenja životnih aktivnosti u odnosu na osobu slične dobi u opsegu od 30%. Navodi da se umanjenje životnih aktivnosti ogleda kroz trpljenje samih simptoma poremećaja, potrebu psihijatrijskog liječenja te kroz posljedice samog poremećaja u vidu potrebe promjene načina života, socijalnu izolaciju i uskraćenost u ostvarivanju emocionalnih veza.

Vještak dr. Željka Kolak mišljenja je da duševne boli kod tužiteljice iznose 20% U pismenom očitovanju, a radi usuglašavanja vještaka glede ocjene umanjenja životnih aktivnosti vještak dr. Požgain navodi, da je nakon usuglašavanja s dr Kolak, utvrđeno da tužiteljica nema trajnih posljedica ranjavanja, pa time niti umanjenja životnih aktivnosti s osnova ranjavanja, te da ostaju kod psihijatrijske procjena umanjenja životnih aktivnosti kod u opsegu od 30% po osnovi posttraumatskog stresnog poremećaja.

Stoga je sud, uzevši u obzir stupanj umanjenja životnih aktivnosti ocijenio da tužiteljici pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 6.570,00 eura.

10.4. Utvrđujući visinu naknade štete za duševne boli zbog povrede ugleda časti sud je uzeo u obzir nalaz vještaka dr. Požgina u kojem navodi da tužiteljica tijekom opisa događaja počinje drhtati i plakati, da ga je molila za kratki prekid razgovora, da su kod tužiteljice nastupile psihičke smetnje u vidu straha i palpitacija, da su se počeli pojavljivati strašni snovi, da od nekog stalno bježi, a da nije u stanju pobjeći, da sanja da netko ubija djecu i svuda oko nje krv, da je postala nepovjerljiva prema okolini, u stalnom je strahu, postala je emocionalno nestabilna, da ju „svaka sitnica prodrma“, počela joj je opadati kosa, pojavile su joj se povišene masnoće i šećer, te oscilacije krvnog tlaka, od niskog prema visokom i obratno. Navodi da je izgubila potpuno povjerenje u ljude, da „više nikom ne vjeruje“, da je morala prodati kuću u [adresa] te je kupila stan u [adresa], gdje prije nije nikada bila, da u zgradi nije nigdje stavila svoje ime zbog nepovjerenja. Tužiteljica osjeća da joj se potpuno urušilo dostojanstvo, „da to više nije ona“, da misli da neće doživjeti starost, također je prestala gledati tv, izbjegava sve sadržaje koji bi ju mogli podsjetiti na događaj. Iz opisa počinjena kaznenog dijela proistječe da je tuženiku u predmetnom štetnom događaju grubo povrijedio pravo tužiteljica na zaštitu svojih prava osobnosti, zaštićeno odredbom čl. 19. st. 1. ZPP, a u stavku 2. istoga članka propisano je da se pravo osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlja, ugled, čast, dostojanstvo, ime i privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

Tuženik je u svojoj namjeri bezobrazno, na ulici tužiteljicu nazivao pogrdnim nazivima, što je objektivno moglo utjecati na narušenje ugleda, časti i dostojanstva tužiteljice.

Stoga je sud ocijenio primjerenom naknadu štete za duševne boli zbog povrede ugleda časti u iznosu 1.200,00 eura.

10.5.Kod tužiteljice je prema mišljenju vještaka dr Kolak, preostao ožiljak u razini kože koji predstavlja malo naruženje.

Stoga je sud, uzevši u obzir stupanj naruženosti, ocijenio da tužitelju pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 400,00 eura.

10.6.Prema mišljenju vještaka tužiteljici je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega i to mjesec dana po 4 sata, za vrijeme liječenja po traumatologu, obzirom da joj je ozlijeđena desna, koja je dominantna ruka. Stoga je sud sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te uz primjenu čl. 223. ZPP-a, ocijenio da tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u trajanju od 30 dana po 4 sata, odnosno 120 sati, po 3,50 eura po satu, pripada iznos od 420,00 eura.

11. Glede zahtjeva za naknadu imovinske štete za oštećenje u domu ( razbijena balkonska vrata i ulazna vrata ) sud je izvršio uvid u Ponudu- predračun br. 21-0683 tvrtke Geloplast d.o.o., [adresa]. ( 21 i 22 spisa)

Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Temeljeno pravilo u popravljanju materijalne štete je uspostava prijašnjeg stanja u oštećenikovoj imovini, odnosno, isplata naknade štete u novcu u onom iznosu koji je potreban da se uspostavi stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala. Ako se radi o oštećenju stvari koju oštećenik nije popravio, sud će oštećenom dosuditi svotu novca koja je potrebna za popravak stvari i na taj način se oštećenikova materijalna situacija dovodi u ono stanje u kojem je bila prije štetne radnje.

Tužiteljica je uz tužbu priložila Ponudu- predračun br. 21-0683 tvrtke Geloplast d.o.o., Vinkovci za kupnju balkonskih vrata s roletnom i ulaznih vrata bez ispune, to joj sukladno čl. 1085. st. 4. ZOO-a, pripada pravo na naknadu troškova oštećene stvari na temelju predračuna, odnosno i prije nego što je stvar popravljena. Stoga je sud sukladno čl. 1085. st. 1. i u svezi s čl.1089. st. 2. ZOO-a, tužitelju dosudio sukladno predračunu iznos od 1.407,63 eura, s uračunatim PDV-om.

12. Temeljem izrečenog sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim te je donio odluku kao u točci I izreke

13. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29.st.1.ZOO-a, koje na naknadu neimovinske štete u smislu čl. 1103. ZOO-a, teku od dana podnošenja tužbe, a na naknadu imovinske štete u smislu čl. 1086. ZOO-a, od trenutka nastanka štete.

14. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. Zakona o parničnom postupku, budući tužiteljica nije uspijela tek u neznatnom dijelu postavljenog tužbenog zahtjeva. Sukladno čl.155. st.1. ZPP-a sud je priznao tužitelju troškove za zastupanje po punomoćniku, određenih sukladno odvjetničkoj Tarifi i prema vrijednosti predmeta spora od 21.316,04 eura, za sastav tužbe s prijedlogom za izdavanje platnog naloga 1.000,00 eura, za sastav prijedloga 5000,00 eura, za sastav žalbe 250,00 eura, za sastav dva obrazložena podneska od 17. 9. 20024. i 13. 1. 2025. po 500,00 eura, za sastav podneska od 27. 11. 2023. 50,00 eura za zastupanje na ročištu od 28. 9. 2023. 500,00 eura. Nadalje je sud priznao tužiteljici troškove prema vrijednosti predmeta spora od 12.900,31 eura za sastav podneska od 26. 3. 2025. 200,00 eura, za zastupanje na ročištu od 8. 5 2025. 200,00 eura te za ročište za objavu 100,00 eura. Tužiteljici je sud nadalje priznao trošak na ime medicinskog vještačenja u iznosu od 772,50 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 154,43 eura. Tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu i prijedlog za povrat u prijašnje stanje, obzirom da ista nije plaćena do dana donošenja presude. Stoga je tužiteljici dosuđen ukupan trošak u iznosu od 4.826,93 eura

15.S preostalim djelom tužbenog zahtjeva tužiteljica je odbijena kao u točci II izreke.

U Vinkovcima 10. lipnja 2025.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u II stupnju odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST:

1. odvjetnica Ivana Jurčević, Vinkovci - punomoćnik tužitelja

2. odvjetnik Jurica Barbarić, Vinkovci – punomoćnik tuženika