REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi

Trg Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: P-184/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sutkinji Almi Horvatinović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku u Ivanić-Gradu, protiv tuženika NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vukeliću, odvjetniku u Bjelovaru, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 28. travnja 2025. u nazočnosti pun. stranaka i tužitelja, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), dana 10. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.959,58 EUR-a/14.764,43 kuna zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena koja na navedeni iznos teče počev od 19. 02. 2020. godine, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve do isplate, kao i da mu naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.419,61 eura, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena koja na iznos parničnog troška kao i troškova osiguranja dokaza teče počev od 10. lipnja 2025. pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika kod ovog suda dana 19. veljače 2023. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate.

1.1. U tužbi navodi kako je vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 771 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 219 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 214 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 1211 čhv., te kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 956 čhv. Na navedenim zemljišnim česticama otac tužitelja VN (sada pokojni) imao je posađena stabla oraha, breskve i pitomog kestena. Navedena stabla uništio je tuženik koji je protupravno, neovlašteno i nestručno palio vatru na otvorenom koju nije držao niti mogao držati pod nadzorom te se je ta vatra proširila na nekretnine tada vlasnika CN i uništila nasad oraha tada prednika tužitelja CN (koji je u međuvremenu preminuo), a sada tužitelja IN koji je njegov nasljednik i nositelj potraživanja prema tuženiku. VN inicirao je dana 11.03. 2019. godine u postupku R1- 47/19 postupak osiguranja dokaza koji je okončan 27. 10. 2021. godine. Postupkom osiguranja dokaza koji je prvostupanjski sud prihvatio prekinuta je zastara, a tužitelju je visina štete postala poznata tek po primitku dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Krunoslava Indir od dana 19.02. 2020. godine. Visina štete je u konačnici utvrđena u postupku osiguranja dokaza te iznosi ukupno 1.959/58 EUR-a/14.764,43 kuna. U postupku osiguranja dokaza koji se vodio kod Naslova u predmetu R1-47/19 tuženik nije prigovarao visini štete niti je istu osporavao.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 771 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 219 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 214 čhv., kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 1211 čhv., te kč. br. [katastarska čestica] voćnjak donja livada sa 956 čhv. Isto tako, ne osporava je da je na navedenim zemljišnim česticama otac tužitelja VN (sada pokojni) imao posađena stabla oraha, breskve i pitomog kestena. Tuženik ne osporava niti da je VN inicirao dana 11.03.2019. godine u postupku R1-47/19 postupak osiguranja dokaza. Suprotno tvrdnjama tužitelja isti postupak nije okončan 27.10.2021. godine, već je okončan dostavom dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Krunoslava Indira od dana 19.02.2020. godine. Postupkom osiguranja dokaza koji je prvostupanjski sud prihvatio nije prekinuta zastara. U postupku osiguranja dokaza koji se vodio kod Naslova u predmetu R1-47/19 tuženik uistinu nije prigovarao visini štete niti je istu osporavao, ali isto nije niti mogao, jer je riječ o izvanparničnom postupku, a takvi prigovori se stavljaju u parnici.

2.1. Tuženik prvenstveno ističe prigovor zastare tužiteljevog potraživanja, jer su štetna radnja i štetnik bili poznati još u mjesecu ožujku 2019. godine te je do dana podnošenja ove tužbe protekao trogodišnji zastarni rok za pokretanje postupka. Podnošenje prijedloga za osiguranje dokaza po čl.272. Zakona o parničnom postupku predstavlja procesnu radnju, ali je bez utjecaja na tijek zastare, jer ova radnja nije neposredno usmjerena na utvrđivanje, osiguranje ili ostvarivanje tražbine. Ovom procesnom radnjom osiguravaju se samo dokazi. Ovakvo stajalište uvriježeno je u sudskoj praksi te isto zauzima i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

2.2. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, jer tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva.

3. U predmetu ovog suda posl.broj R1-47/2019 provedeno je osiguranje dokaza uz očevid na licu mjesta dana 18. travnja 2019.

4. Tijekom dokaznog postupka, a radi razjašnjenja spornih i odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u spis R1- 47/2019., spis O-953/2021, očitovanje sudskog vještaka dr.sc. Krunoslava Indira dipl.ing.šum. (list 4-5), zemljišnoknjižni izvadak (list 8), posjedovni list (list 9-10 i list 23-24), kopija nalaza i mišljenja iz predmeta R1-47/19 (list 12-20). Izvješće o vatrogasnoj intervenciji (list 63-67) i Obavijest o događaju od Policijske postaje Čazme za 01. ožujka 2019. (list 68-69).

5. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠN (list 77) te je izveden dokaz saslušanjem stranaka i to tužitelja TN (list 78) i tuženika NN (list 78-79).

6. Sud je izveo dokaz šumarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr.sc. Krunoslavu Indir, dipl. ing. šum. u predmetu osiguranja dokaza (priklopljen ovosudni spis posl. broj R1-47/2019).

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za naknadu imovinske štete nastale na stablima oraha, breskvi i jednog kestena uslijed požara koji se proširio sa nekretnine tuženika prilikom paljenja korova.

8. Provedene dokaze sud je ocijenio u smislu čl. 8 ZPP-a.

9. Iz iskaza svjedoka ŠN, supruge tužitelja i snahe pokojnog CN, proizlazi da je kritičnog dana došla na lice mjesta kada se vatra sa tuženikove nekretnine proširila na nekretninu njenog svekra. Navela je da joj je poznato da njen svekar kupio sadnice oraha i sam ih posadio.

10. Tužitelj TN, saslušan kao stranka u postupku, iskazao je da radi u Njemačkoj i nije bio u Hrvatskoj taj dan kada je došlo do paleža već su na licu mjesta bili njegov otac i njegova supruga. Nakon smrti oca naslijedio je njegove nekretnine pa i tu nekretninu, ali nije ništa podsađivao budući da čeka da se ovaj postupak završi. U vrijeme kada je njegov otac sadio te orahe nisu bili baš u dobrim odnosima pa ne zna ni gdje ih je nabavio.

11. Tuženik NN iskazao je da je u jesen 1990. prvi puta posadio borove na nekretnini koja graniči sa nekretninom sada tužitelja, a 1994. godine prvi puta je borove koji su bili dovoljno veliki za božićna drvca i sjekao. Nakon sječe borova uvijek ostane koja grana i on je sve to stavljao na više hrpa i tako je odlučio u proljeće to zapaliti. Zapalio je granje po svim pravilima i nije niti pomišljao da bi se vatra mogla proširiti. Kada se vatra počela širiti sve je poduzeo da bi to spriječio, ali u tome nije uspio do kraja već su mu pomogli susjedi, a dok su došli vatrogasci požar je već skoro bio ugašen. Što se tiče sadnica oraha sjeća se da je otac tužitelja govorio da je sam uzgajao sadnice iz plodova.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka šumarske struke dr.sc. Krunoslava Indir, dipl. ing. šum. od 15. prosinca 2019., proizlazi da je nasad na kojem se dogodila šteta od vatre/požara početkom ožujka 2019. sastavljen pretežno od pitomog oraha (Juglans regia L.) nepoznate sorte, uz nekoliko jedinki breskve i pitomog kestena. Biljke su sađene u redove razmaka 6m te razmakom između biljaka u redu od 7m. Visina biljaka u vrijeme požara bile su 1-2 metra, a starost nasada procjenjuje na najviše 8 godina. Naime, na orto-foto snimku iz 2011. ne može se sa sigurnošću reći je li nasad na kčbr. [katastarska čestica] već osnovan, a ako jest onda su biljke tada bile toliko male da se na snimku ne mogu registrirati. Istovremeno, nasad na ostalim česticama predlagatelja osiguranja već je vidljiv 2011.Iz navedenog se može zaključiti ili da je nasad na kčbr. [katastarska čestica] mlađi za 1-2 godine, ili da su na tom dijelu nekretnine slabiji uvjeti za rast i razvoj pa biljke sporije rastu.

Zatečeni ostaci stabalaca oštećenih i uništenih vatrom upućuju da se radilo o jedinkama slabog uzrasta, slabog visinskog prirasta, krivudavog rastakao posljedice učestalog oštećivanja vrlo vjerojatno od divljači. Kvalitetne sadnice iz sjemena uzgojene na ispravan način i zasađene na prikladno tlo te uz potrebne prihrane, u dobi od 8 godina imaju značajno veću visinu i ravna debla. Nasad oštećen vatrom smatra potpuno uništen bez obzira na iznikle izbojke. Predmetnu situaciju štete na nasadu pitomog oraha te naknadu za počinjenu štetu smatra da se s aspekta šumarskog vještaka može promatrati u dva segmenta:

-naknada štete za vrijednost nasada,

-naknada troškova za dovođenje nasada na prvobitno stanje.

Za stabalca visine do 2 metra u umjetno podignutim nasadima odgovara faktor 5. Cijena sadnog materijala prema dostupnim javnim oglasima iznosi cca 15kn tj. sada 1,99eura/kom za sadnicu pitomog oraha nastalu iz sjemena, kao što je u predmetnom slučaju.

Vještak konačno zaključuje kako je na kčbr. [katastarska čestica] broj uništenih biljaka 74, naknada štete za vrijednost nasada iznosi ukupno 5.550,00 kn, dok naknada troškova za dovođenje nasada u prvobitno stanje iznosi 5.066,54 kn. Na kčbr. [katastarska čestica] broj uništenih biljaka je 28, naknada štete za vrijednost nasada iznosi 2.100,00 kn, dok naknada troškova za dovođenje nasada u prvobitno stanje iznosi 2.047,88 kn.

12.1. Vještak Krunoslav Indir dana 19. veljače 2020. dostavio je sudu očitovanje vezano uz podnesak predlagatelja u kojem navodi da su dvije osnovne vrste sadnice oraha: nastale iz sjemena (sjemenjaci) i nastala cijepljenjem. .

Na temelju očevida te na temelju izjave predlagatelja da su sadnice u predmetnom nasadu nastale iz njegove vlastite proizvodnje zaključuje da se nedvojbeno radi o nasadu sjemenjaka, sukladno čemu je dao i prosječnu cijenu takve sadnice. U predmetnom slučaju tijekom očevida utvrdio da se radi o ekstenzivnom nasadu necertificiranim sadnicama iz sjemena, lošeg uzrasta i godišnjeg prirasta, bez ograde kao prevencije štete od divljači. Nasad još nije došao u rod što je u skladu s činjenicom da sjemenjaci kasnije dolaze u rod. Sukladno nađenom činjeničnom stanju te postavljenom zadatku izvršena je i procjena vrijednosti izgorjelih stabala te iskazana vrijednost radova potrebnih za uzgoj takvog nasada do starosti od 8 godina.

13. Iz Izvješća Policijske postaje Čazma, Klasa: NK-211-06/24-02/71, Urbroj: 511-02- 06-24-36 od 31. siječnja 2024. proizlazi da su policijski službenici ove PP dana 01.03.2019. godine postupali po zaprimljenoj dojavi Centra 112 da šalju na intervenciju JVP Čazma mjesto [adresa], gdje je NN spaljivao suhe borove, a vatra se proširila po suhoj travi između 2 hektara posađenih borova.

14. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8 ZPP.

15. Odredbom čl. 221 ZPP propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu čl. 8 ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

16. Sud prihvaća kao istinit nalaz i mišljenja vještaka Krunoslava Indira, budući je isti dan stručno i argumentirano, vještak je pregledno prikazao sve korištene podatke i svoje izračune, precizno uputio na isprave koje je pri vještačenju koristio i analizirao, te je isti u skladu sa pravilima struke.

17. Tijekom postupka, a iz provedenog dokaznog postupka, uzimajući u obzir iskaze saslušane svjedokinje, stranaka te materijalnu dokumentaciju i rezultat šumarskog vještačenja, nesporno je utvrđeno da je na predmetnoj nekretnini nastala šteta od vatre/požara koju je prouzročio tuženik.

18. Na temelju izvedenih dokaza posebno Izvješća PP Čazma, nesporno proizlazi kako se štetni događaj zbio 01. ožujka 2019.

19. Između stranaka nije sporno da je spaljivanje korova na svojoj nekretnini vršio tuženik, a vlasnik nekretnine na kojoj je nastala šteta bio je otac tužitelja koji je preminuo nakon štete događaja, a tužitelj je nasljednik predmetne nekretnine. Dakle, nije sporno da je tuženik odgovoran za nastalu štetu, a da je tužitelj kao univerzalni sukcesor ovlašten zahtijevati naknadu štete.

20. Tuženik je u odgovoru na tužbu istakao prigovor zastare.

21. U ocjeni tog prigovora ovaj sud je imao u vidu da je predmet spora naknada imovinske štete nastale 01. ožujka 2019., da je prednik tužitelja isti dan saznao za štetni događaj što proizlazi iz izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka ŠN (list 77) i Izvješća PP Čazma, kao i da je štetu prouzrokovao tuženik.

22. Tužba u ovom predmetu podnesena je 19. veljače 2023.

23. Člankom 230. st. 1 Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

24. Prema ocjeni ovog suda pokretanjem postupka osiguranja dokaza nije prekinuto zastarijevanje u smislu čl. 241. ZOO, jer se ne radi o postupku osiguranja tražbine već osiguranjem dokaza koji se iz razloga ne bi mogli tijekom parnice izvoditi. Takvo stajalište zauzeo je VSRH u svojoj odluci Rev-3728/1999-2 od 17. lipnja 2003. Zbog navedenog zastarijevanje potraživanja naknade štete počelo je teći po ocjeni ovog suda prvog dana poslije dana kada je punomoćnik tužitelja primio nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Krunoslava Indira, jer je u istom utvrđen točan broj oštećenih stabala, odnosno potpuno uništenih, a to je 09. siječnja 2020. dok je za počinitelja štete prednik tužitelja saznao na dan štetnog događaja 01. ožujka 2019., time da utvrđivanje visine štete ne utječe na tijek zastarijevanja. Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 19. veljače 2023. podnesena je nakon proteka roka od 3. godine od saznanja za štetu i počinitelja propisanog čl. 230 st. 1. ZOO pa je nastupila zastara tražbine tužitelja, time da je tužitelj univerzalni sukcesor pok. ČN, dakle stupio je u njegova prava i obveze pa su rokovi zastarijevanja naknade štete koji su započeli teći za života ČN nastavili teći i prema tužitelju.

25. Slijedom navedenog valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti i presuditi kao u izreci pod. toč I.

26. Budući je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, u smislu čl.154 st.1 ZPP-a dužan je naknaditi troškove tuženiku i to u iznosu od 1.750,00 eura, a kako je to naznačeno u toč. II. izreke presude.

26.1. Dosuđeni parnični troškovi tuženika bili su potrebni za vođenje parnice i u skladu s odvjetničkom tarifom, a sastoje se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 02. listopada 2023. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na ročištima dana 04. listopada 2023., 08. travnja 2024., 06. svibnja 2024., 12. rujna 2024. i 28. travnja 2025., svako u iznosu od po 200,00 eura, sve uvećano za pripadajući PDV 25% Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje: Tarifa).

27. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o sudskim pristojbama te u skladu sa vrijednošću predmeta spora važećoj u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje.

28. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Čazmi, 10. lipnja 2025.

Sutkinja:

Alma Horvatinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri istovjetna primjerka.

R J E Š E N J E

I.

Presuda nepravomoćna.

II.

Dna presudu:

1. Pun. tužitelja sa rješenjem o pristojbi,

2. Pun. tuženika

III.

Vidi upisnik "P"

IV.

Kal. 15 dana.

U Čazmi, 10. lipnja 2025.