REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-2280/23-19

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Blaženki Musulin, odvjetniku iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici, odvjetnicima u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška 6, zastupanog po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetniku iz odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 27. svibnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika FŽ, odvjetničkog vježbenika, dana 10. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška 6, platiti tužitelju PŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 2.120,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 2.113,90 eura od 23. svibnja 2023. godine do isplate te na

- iznos od 6,64 eura od 21. prosinca 2022. godine do isplate,

kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.915,67 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. lipnja 2025. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 21. prosinca 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 200,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. svibnja 2023. godine do isplate kao neosnovan.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6,64 eura od 20. prosinca 2022. godine do 21. prosinca 2022. godine kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Punomoćnik tužitelja u tužbi navodi da je tužitelj dana 20. prosinca 2022. godine oko 19,30 sati u Zagrebu, u Gajnicama, na raskrižju ulice Dubravica i Huzjanove ulice, ozlijeđen kao vozač vozila registracijske oznake [registarska oznaka], kada je na stražnji dio vozila kojim je upravljao naletjelo vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], osigurano kod tuženika, uslijed čega je na vozilu nastupila šteta, a tužitelj je zadobio tjelesne ozljede. Nastavno punomoćnik tužitelja je ističući da je šteta na vozilu, kojim je upravljao tužitelj, prijavljena tuženiku i isplaćena pod brojem ST10/1051/2205243, naglasio da je u ovom štetnom događaju tužitelj zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji te se tužitelj u cilju mirnog rješenja spora obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 23. svibnja 2023. godine, ali je tuženik isti otklonio. Slijedom navedenog punomoćnik tužitelja je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova i straha iznos od 2.100,00 eura te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 213,90 eura, što ukupno iznosi 2.313,90 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, odnosno tekućom od 23. svibnja 2023. godine do isplate te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 6,64 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2022. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući kako priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost svog osiguranika za nastanak ovog štetnog događaja, ali je osporio uzročno posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Naime punomoćnik tuženika je istaknuo da iz dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj mogao zadobiti ozljede koje se spominju u medicinskoj dokumentaciji u predmetnom štetnom događaju imajući u vidu dinamiku nezgode, kao i oštećenja na vozilu, s obzirom da iz izvješća o prometnoj nezgodi proizlazi da se vozač vozila osiguranog kod tuženika prednjim dijelom vozila naslonio na stražnji branik vozila registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj, pa nije moglo doći do dovoljne promjene brzine da bi tužitelj zadobio ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji, a što potvrđuju i fotografije vozila iz kojih je razvidno da su na vozilu u kojem se nalazio tužitelj nastala neznatna, skoro neprimjetna oštećenja. Isto tako punomoćnik tuženika je naglasio da u izvješću o prometnoj nesreći koju su ispunili i potpisali vozači oba vozila koja su sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći, proizlazi da u prometnoj nesreći nije bilo (niti lakše) ozlijeđenih, a sukladno odredbi članka 1072. Zakona o obveznim odnosima tužitelj je dužan dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu uključujući i uzročno posljedičnu vezu između ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji i predmetne prometne nesreće. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je osporavajući ujedno i visinu tužbenog zahtjeva predložio tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku Izvješća o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine (stranica 6 spisa), u presliku izvida štete od 10. siječnja 2023. godine (stranica 7 i 31 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 8-13 spisa), u presliku odštetnog zahtjeva (stranica 14 spisa), u presliku dopisa tuženika od 26. lipnja 2023. godine (stranica 15-16 spisa), u presliku računa / uplate za usluge polikliničkog liječenja broj 22431871 od 20. prosinca 2022. godine (stranica 17 spisa), u presliku fotografija vozila (list 18-21; stranica 32-50 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (stranica 57-91 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 94-96 spisa), u presliku sudske prakse (stranica 104-107 spisa) te u iskaz tužitelja (stranica 112 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja. Naprotiv sporna je uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužitelja tužbenim zahtjevom od 22. siječnja 2025. godine povećao tužbeni zahtjev, čime je sukladno odredbi članka 191. stavka 1. ZPP-a tužba preinačena, za što je prema odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da se zamjenik punomoćnika tuženika upustio u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi a da se prije toga nije protivio preinaci, pa se sukladno odredbi članka 190. stavka 4. ZPP-a smatra da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe.

7. U odnosu na spornu uzročno posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, koju je punomoćnik tuženika osporavao tijekom postupka navodeći da dinamika nastanka predmetnog štetnog događaja, kao uostalom i nastala oštećenja na vozilu, kojim je upravljao tužitelj, ukazuju da tužitelj nije mogao zadobiti ozljede koje se spominju u medicinskoj dokumentaciji, a ujedno i iz izvješća o prometnoj nesreći proizlazi da nije bilo ozlijeđenih osoba, sud je utvrdio slijedeće. Iako iz preslike Izvješća o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine (stranica 6 spisa), koji ispunjavaju sudionici nesreće i to neposredno nakon samog događaja, proizlazi da nije bilo ozlijeđenih osoba, treba naglasiti da je iz preslike medicinske dokumentacije (stranica 8-13 spisa), razvidno da je tužitelj dana 20. prosinca 2022. godine, dakle na dan štetnog događaja, primljen u hitnu ambulantu KB „Sveti Duh“ i to u 19:28 sati te je u anamnezi naveo da je tog dana oko 18,30 sati ozlijeđen kao vozač osobnog vozila prilikom naleta drugog vozila odostraga, da bi nakon kliničkog pregleda i RTG obrade specijalist opće kirurgije i traumatologije utvrdio ozljede i to trzajnu ozljedu vrata i natučenje lijevog ramena, zbog čega je tužitelju dao preporuku mirovanja, nošenja Schantzovog ovratnika, analgetike po potrebi uz Normabel, kao i kontrolu u traumatološkoj ambulanti. Nadalje prema medicinskoj dokumentaciji slijede kako kontrole kirurga, koji je 03. siječnja 2023. godine također utvrdio ograničenu pokretljivost vratne kralješnice, tako i pregledi neurologa i ortopeda, a ujedno je tužitelj obavio i MR lijevog ramena, s time da je sudski vještak dr. Igor Stipančić, specijalist kirurgije, prilikom izrade nalaza i mišljenja uvidom u zdravstveni karton tužitelja utvrdio kako nema podataka da je tužitelj bilo prije, a niti nakon predmetnog štetnog događaja, zadobio iste, odnosno slične ozljede.

8. Nastavno iz preslike izvida štete od 10. siječnja 2023. godine (stranica 7 i 31 spisa) razvidno je da je ovlašteni procjenitelj tuženika utvrdio oštećenja na vozilu kojim je na dan štetnog događaja upravljao tužitelj, kada je na stražnji dio tog vozila naletjelo vozilo osigurano kod tuženika, s time da je za neke oštećene dijelove naveo da su za popravak i lakiranje, ali je također naveo da su neki oštećeni dijelovi za zamjenu, a ujedno iz dostavljenih fotografija vozila (list 18-21; stranica 32-50 spisa) proizlazi da su oba vozila, dakle i vozilo kojim je upravljao tužitelj i vozilo osiguranika tuženika, u ovom štetnom događaju oštećena.

9. Iskazu tužitelja (stranica 112 spisa), koji je opisujući nastanak predmetnog štetnog događaja u bitnom istaknuo da se tog dana „u večernjim satima“ ne zna točno vrijeme, kretao ulicom Dubravica da bi se dolaskom do raskrižja s Huzjanovom ulicom, gdje postoji znak trokuta, zaustavio, a u jednom trenutku je u stražnji dio njegovog vozila, udarilo drugo vozilo, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i uvjerljiv, a ujedno proizlazi i iz Izvješća o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine (list 6 spisa). Isto tako sudu je logičan i životno uvjerljiv dio iskaza tužitelja da ne zna kojom brzinom je to vozilo udarilo u njegovo vozilo, „bio je u šoku“, „osjećao se kao da ga je pogodio vlak“, a kada su ispunjavali europsko izvješće, jer su odlučili da neće zvati policiju, s obzirom da se vozač tog drugog vozila počeo ispričavati, napisali su da nema ozlijeđenih osoba, jer „tada nije osjetio da ga išta boli, vjerojatno od šoka“, ali kasnije, „sat-dva“ kasnije nije se osjećao dobro, počelo ga je boljeti rame i glava, pa ga je otac odvezao u KB Sveti Duh. Inače uobičajeno je da sudionici prometnih nesreća, ukoliko nema vidljivih ozljeda, neposredno nakon nesreće niti nisu svjesni da su zadobili ozljedu, jer ih tada, vjerojatno od šoka „ništa ne boli“, ali kasnije, kada se malo situacija smiri, kad popusti šok, koji je imanentan svim prometnim nesrećama, počinju osjećati određene tegobe, zdravstvene probleme, što je bilo slučaj i s tužiteljem, koji je isti taj dan kasnije završio na hitnoj ambulanti KB „Sveti Duh“ gdje su mu nakon kliničkog pregleda i radiološke obrade utvrđene zadobivene ozljede. Treba naglasiti da sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka CŽ, osiguranika tuženika, drugog sudionika ovog štetnog događaja, jer osim što isti nije preuzeo poziv na ročište, ujedno taj dokaz zapravo niti nije bio potreban, s obzirom na iskaz tužitelja vezan uz samu dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja, a ujedno navedeni svjedok, sasvim sigurno nema, a niti može imati saznanja o ozljedama koje je zadobio tužitelj, tim više što neposredno nakon štetnog događaja nije bilo vidljivih ozljeda, iz kojeg razloga je u Izvješću o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine navedeno da nema ozlijeđenih osoba.

10. Nastavno vezano uz sporno vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja i vrijeme kada je tužitelj zaprimljen u hitnu ambulantu KB Sveti Duh, sud je utvrdio slijedeće. Naime u Izvješću o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine (stranica 6 spisa), koje ispunjavaju oba sudionika, navedeno je vrijeme 18:30 sati, dok je iz preslike medicinske dokumentacije, točnije povijesti bolesti (stranica 8 spisa) razvidno da je tužitelj primljen u hitnu ambulantu KB Sveti Duh u 19:28 sati, a što dodatno potvrđuje iskaz tužitelja vezano uz sam vremenski slijed od nastanka događaja, pojave tegoba i odlaska u KB Sveti Duh. Naprotiv ovlašteni procjenitelj tuženika je u izvidu štete od 10. siječnja 2023. godine (stranica 7 i 31 spisa) očito pogrešno naveo vrijeme nezgode i to u 12:00 sati, što nikako ne može biti točno vrijeme, jer je iz preslike fotografija (list 18-21 spisa), koje su očito nastale neposredno nakon događaja, s obzirom da je na istima još uvijek vidljivo da je vozilo udarilo odostraga u vozilo ispred sebe, razvidno da je noć te da vozila imaju upaljena svjetla. Isto tako je i punomoćnik tužitelja u tužbi, očitom omaškom napisao da se nesreća dogodila „oko 19,30 sati“, već se naprotiv dogodila oko 18:30 sati, kako je to i navedeno u Izvješću o prometnoj nesreći od 20. prosinca 2022. godine, a ujedno je to vrijeme tužitelj naveo i u anamnezi prilikom prijema u hitnu ambulantu KB Sveti Duh (stranica 8 spisa).

11. Analizirajući provedene dokaze, s time da je među strankama nesporan kako nastanak predmetnog štetnog događaja, prometne nesreće od 20. prosinca 2022. godine, tako i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, sud je utvrdio da postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, odnosno da je tužitelj u ovom štetnom događaju zadobio trzajnu ozljedu vrata i natučenje lijevog ramena, koje ozljede su utvrđene na dan štetnog događaja nakon kliničkog pregleda i dijagnostičkih pretraga obavljenih u hitnoj ambulanti KB Sveti Duh. Inače treba naglasiti da se suprotno navodima punomoćnika tužitelja odgovornost u ovom slučaju ne prosuđuje po načelu objektivne odgovornosti, jer tužitelj nije treća osoba, pa se sukladno odredbi članka 1072. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbom članka 1049. ZOO-a odgovornost prosuđuje po načelu krivnje. Konačno bitno je naglasiti da u ovom postupku nije provedeno kombinirano sudskomedicinsko prometno vještačenje, jer taj dokazni prijedlog nisu istaknuli niti punomoćnik tužitelja, a niti punomoćnik tuženika, ali je sud ocjenjujući provedene dokaze utvrdio da postoj uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, a to tim više što medicinska dokumentacija osim što ima snagu javne isprave, ujedno u zdravstvenom kartonu niti nema podataka da je tužitelj bilo prije, bilo nakon štetnog događaja imao iste, odnosno slične ozljede, a što dodatno potvrđuje da je te ozljede zadobio u ovom štetnom događaju.

12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, specijalist kirurgije (stranica 94-96 spisa) proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio trzajnu ozljedu vrata i natučenje lijevog ramena, koje ozljede su utvrđene na dan štetnog događaja u KB Sveti Duh, s time da su RTG pretrage na dan štetnog događaja isključile koštanu ozljedu kao i iščašenje zgloba te je proveo liječenje mirovanjem, analgeticima i imobilizacijom vrata. Nadalje sudski vještak je istaknuo da je na pregledu dana 14. siječnja 2025. godine tužitelj tvrdio da je ovratnik nakon ove nezgode nosio 3 tjedna, nije načinio od strane kirurga i neurologa preporučene pretrage i to EEG, FSVK i EKA, ali je išao privatno na fizikalnu terapiju o čemu nema medicinsku dokumentaciju, a niti je nakon što je učinio MR ramena išao na daljnje kontrolne preglede, s time da se ujedno žalio na povremene bolove u vratu i lijevom ramenu i ograničenu pokretljivost, rekreativno igra nogomet, boji se udariti loptu glavom, dok je kliničkim pregledom utvrđeno: glava na palpaciju kao i izlazišta kranijskih živaca bezbolna, PVM normotonična, palpacija spinoznih nastavaka bezbolna, pokretljivost vratne kralješnice primjerena spolu i dobi, GMS primjerena, testove koordinacije izvodi uredno, u Rombergu stabilan; inspekcijski rame bez otoka i deformiteta, kretnje oba ramena uredne u punom opsegu, testovi stabilnosti ramenog zgloba ne pokazuju nestabilnosti, kružni test obostrano krepitacije u ramenom zglobu. Isto tako sudski vještak je ističući da je tužitelj zbog tegoba koje je imao s ramenom upućen na MR lijevog ramena, koji je načinio 12. travnja 2023. godine te je utvrđeno istegnuće kapsule zgloba, ozljeda koja može odgovarati ozljedi hrskavičnog obruča koji obavija dio zgloba na lopatici, a nakon te pretrage nema daljnje dokumentacije vezane uz ozljede u ovom događaju, a niti su u zdravstvenom kartonu zabilježene nikakve tegobe nakon toga, pa se liječenje tužitelja smatra završenim danom kada je ova pretraga načinjena, naglasio da ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju nisu ostavile trajne posljedice, a i klinički nalaz funkcije lijevog ramenog zgloba je uredan. Međutim tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg oko 5-6 dana i manjeg još oko 6 tjedana sveukupno, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta trajao je oko 2 dana, srednjeg 5 dana i manjeg do 4 tjedna sveukupno. Nadalje tužitelju je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju 2 tjedna 2 sata dnevno zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju 3 tjedna 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

13. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući i presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužitelja te je logičan i obrazložen, a to tim više što na isti niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

14. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužitelja, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju do 3 dana, srednjeg oko 5-6 dana i manjeg još oko 6 tjedana sveukupno, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO- a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 eura.

15. Nastavno, s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužitelja, a u pitanju je tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta trajao je oko 2 dana, srednjeg 5 dana i manjeg do 4 tjedna sveukupno, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eura.

16. S obzirom da je tužitelju nakon predmetnog štetnog događaja tuđa pomoć bila potrebna u trajanju 2 tjedna 2 sata dnevno zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju 3 tjedna 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, s time da je tužitelj u iskazu (stranica 112 spisa), koji je logičan i životno uvjerljiv, istaknuo da su mu potrebnu pomoć pružali roditelji, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužitelju za ukupno potrebnih 46 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 213,90 eura, odnosno 4,65 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužitelja, u vrijeme kada je tužitelju takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

17. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja sud je utvrdio slijedeće. S obzirom da iz preslike računa / uplate za usluge polikliničkog liječenja broj 22431871 od 20. prosinca 2022. godine (stranica 17 spisa) proizlazi da je tužitelj za pregled i RTG obradu, koji su obavljeni u KB Sveti Duh dana 20. prosinca 2022. godine, dakle na dan štetnog događaja, platio račun u iznosu od 6,64 eura, sud je utvrdio da tužitelj sukladno odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a može osnovano zahtijevati naknadu navedenog troška liječenja.

18. Imajući na umu da tužitelju po svim konačno utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.900,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 213,90 eura, što ukupno iznosi 2.113,90 eura, dok na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja može osnovano zahtijevati iznos od 6,64 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1072. stavka 1. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1049. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 223. ZPP-a stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege i novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 2.120,54 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u daljnjem iznosu od 200,00 eura te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom II. izreke presude.

19. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.313,90 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, odnosno tekućom od 23. svibnja 2023. godine do isplate, kao i za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6,64 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 20. prosinca 2022. godine do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Imajući na umu da je sudski vještak dr. Igor Stipančić istaknuo da je liječenje tužitelja završeno 12. travnja 2023. godine, s time da se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, koji je isti uredno zaprimio dana 23. svibnja 2023. godine, što je razvidno iz sadržaja dopisa tuženika od 26. lipnja 2023. godine (stranica 15-16 spisa), to dakle tužitelj sukladno odredbi članka 12. stavka 5. i stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – u daljnjem tekstu ZOOP-a) može osnovano zahtijevati na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naprotiv s obzirom da je tužitelj račun za liječenje u iznosu od 6,64 eura platio dana 20. prosinca 2022. godine (stranica 17 spisa), sud je stava da tužitelj sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću na taj plaćeni račun u iznosu od 6,64 eura od prvog slijedećeg dana nakon dana plaćanja tog računa do isplate, a ne već od dana plaćanja računa do isplate. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a, odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 12. stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.113,90 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 23. svibnja 2023. godine do isplate te na iznos od 6,64 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 21. prosinca 2022. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 200,00 eura na ime naknade neimovinske štete od 23. svibnja 2023. godine do isplate, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6,64 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 20. prosinca 2022. godine do 21. prosinca 2022. godine te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom III. izreke presude.

20. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužitelju zastupanom po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.915,67 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32. točka 1.), troška sastava tužbe od 18. rujna 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 19 srpnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 25. rujna 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 23. rujna 2024. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8 točka 4.), troška sastava podneska od 22. siječnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 27. svibnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), 25% na ime PDV-a u iznosu od 312,50 eura (Tbr. 46.), troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 250,00 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,51 eura te troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 69,66 eura. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a dosudio zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, odnosno tekuću od 10. lipnja 2025. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

21. Naprotiv zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka i to troška sastava podneska od 06. ožujka 2025. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužitelja predložio zakazati ročište i na isto pozvati tužitelja radi saslušanja, što je bilo nepotrebno, usmjereno na nepotrebno povećanje troškova postupka, s obzirom da sud zakazuje ročišta bez pismenog prijedloga punomoćnika stranaka, ali prema raspoloživim terminima, pa tužitelj ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, nego je dužan sam snositi taj trošak. Isto tako zahtjev tužitelja za naknadom troška pristupa na ročište za objavu i uručenje presude sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer od kada funkcionira e-oglasna ploča suda, o čemu su stranke obaviještene, trošak pristupa na ročište za objavu i uručenje presude nije nužan trošak, čiju bi naknadu stranka mogla osnovano zahtijevati, a sve to tim više što intencija zakonodavca kada je propisao uručenje presude na ročištu za objavu i uručenje, odnosno dostavu presude putem e-oglasne ploče, sasvim sigurno nije bila na taj način povećavati troškove parničnog postupka, nego upravo suprotno. Iako je Tbr. 9. točkom 3. predviđena naknada troška pristupa na ročište za objavu i uručenje presude treba posebno naglasiti da sud odluku o naknadi troškova donosi sukladno odredbi članka 151. stavka 1. ZPP-a i odredbi članka 155. stavka 1. ZPP-a vodeći računa o ekonomičnosti postupka, odnosno vodeći računa da se svaki parnični postupak završi u razumnom roku i sa što manje troškova, a trošak pristupa na ročište i objavu presude nikako nije nužan, niti opravdani trošak, a ujedno za tu parničnu radnju sasvim sigurno niti nije potrebno nikakvo stručno znanje koje bi moglo opravdati taj trošak. Nadalje i zahtjev tužitelja za naknadom troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 67,02 eura sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 151. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tužitelj platio sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 33,51 eura, što je tužitelju i dosuđeno. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

22. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer tužitelj nije uspio u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva, zbog kojeg dijela tuženiku zastupanom po punomoćniku niti nije nastao ikakav trošak čiju bi naknadu mogao osnovano zahtijevati. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

23. Konačno stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 21. prosinca 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 10. lipnja 2025. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 69,66 eura

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 10. lipnja 2025. godine