REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU STALNA SLUŽBA U DARUVARU
Daruvar, Stjepana Radića 27
Poslovni broj: Pp-1008/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru po sucu ovog suda Miri Vrbica, uz sudjelovanje Melite Vocel kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice BE, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. i čl. 228. st. 2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Daruvaru, klasa: UP/I-116-02/24-01/117 urbroj: 443-02-05-15-24-4 od 12. ožujka 2024., nakon provedenog postupka, dana 10. lipnja 2025. javno uz objavljivanje
p r e s u d i o j e
Okrivljenica: BE, rođ. B, kćer I i Č rođ. T, rođena **.**.1967. u mjestu [adresa], prebivalište [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, udana za P, koji prima opskrbninu u iznosu od 160,00 eura, majka četvero punoljetne djece, pismena, završila 6 razreda OŠ, po zanimanju obrtnik, zaposlena u vlastitom obrtu [obrt] sa mjesečnim dohotkom u iznosu od oko 2.000,00 do 3.000,00 eura, vlasnica kuće sa pekarom tj. poslovnim prostorom u Đulovcu, osobnog automobila marke BMW 2016.g., 4 kamiona marke MAN, 1 kamion Mercedes, prekršajno osuđivana, ne vodi se drugi postupak protiv iste, nije pod istragom, neodlikovana,
kriva je
što:
I dana 2. ožujka 2023. nije radnici IE kojoj je navedenog dana prestao status osigurane osobe pri mirovinskom osiguranju u [obrt] obrt za proizvodnju i trgovinu, vl. BE, [adresa], dostavila odluku o otkazu ugovora o radu u pisanom obliku do dana 02.03.2023. godine, a što je bila dužna učiniti,
dakle, nije radnici dostavila otkaz ugovora o radu u pisanom obliku,
čime je počinila prekršaj iz čl.120. st. 1. i st. 3., kažnjivo po čl. 229. st. 1. t. 47. Zakona o radu,
II nije radnici IE koja je radila na poslovima prodavača u pekari za poslodavca [obrt] proizvodnju i trgovinu, vl. BE, [adresa], omogućila korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora u najkraćem trajanju od 5 dana, najkasnije do 2. ožujka 2023., budući da je radnica IE bila u radnom odnosu od 1. lipnja 2022. godine do 2. ožujka 2023. godine,
dakle, radnici nije omogućila korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom,
čime je počinila prekršaj iz čl. 78., kažnjivo po čl. 228. st. 1. t. 18. i st. 2. Zakona o radu,
III Na temelju odredbe čl. 229. st. 1. t. 47. i čl. 228. st. 1. t. 18. i st. 2. Zakona o radu, uz primjenu čl. 39. Prekršajnog zakona
utvrđuje se
• za prekršaj pod točkom I.
novčana kazna u iznosu od 920,00 eur (devetsto dvadeset eura)
• za prekršaj pod točkom II.
novčana kazna u iznosu od 530,00 eur (petsto trideset eura)
te joj se
izriče
ukupna novčana kazna u iznosu od 1.450,00 eur (tisuću četrsto pedeset eura).
Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, a ukoliko okrivljenica ne plati izrečenu novčanu kaznu u cijelosti ili djelomice u ostavljenom roku novčana kazna naplatiti će se prisilno temeljem čl.34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne (966,67 eur), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, temeljem čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.
IV Okrivljenica je dužna u smislu čl.138. st.2. t.3. Prekršajnog zakona platiti troškove dolaska svjedoka IE na dva ročišta u iznosu od 14,02 eur i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eur, u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Daruvaru podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenice radi prekršaja opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenica BE pozvana temeljem čl.171a Prekršajnog zakona da se očituje o optužnom aktu i krivnji za prekršaje koji joj se stavljaju na teret izjavljuje da je razumjela optužni akt i ne osjeća se krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret.
Okrivljenica BE ispitana izjavljuje da je u vrijeme navedeno u optužnom aktu bila obrtnica i radnica IE radila je u njezinom obrtu do 2. ožujka 2023., ali nije joj dostavila odluku o otkazu ugovora o radu u pisanom obliku do dana 2. ožujka 2023. jer je ista dan ranije tj. 2. ožujka 2023. sporazumno otišla iz njezine pekare. Sporazumno su se dogovorile da joj prestaje radni odnos, ali to je bio samo sporazumni usmeni dogovor, a ne ništa napismeno. I dalje je mislila da kod nje radi, ali je u tijeku radnog vremena prestala raditi. Nije omogućila radnici IE korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora jer ona nije htjela jer je htjela još nešto da zaradi jer je gradila kuću, a njezin sin joj je za to kupio šivaću mašinu. Radnica IE bila je u tom vremenu i nešto bolesna, imala je i svatove, pa nije dolazila raditi pa su joj to pisali kao godišnji odmor. To su međusobno rješavali, ona se je u njihovim evidencijama vodila da radi.
3. Svjedok IE ispitana izjavljuje da je za poslodavca obrt [obrt] započela s radom dana 1. lipnja 2022. godine, na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, na puno radno vrijeme, na poslovima prodavačice. Prije početka rada potpisala je ugovor o radu te joj je uručen primjerak ugovora o radu, kao i prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radila je u radnom vremenu od 06:00 do 14:00 sati od ponedjeljka do subote. Nedjeljom nije radila. Prekovremeno je radila tjedno oko 8 sati, a prekovremeni rad joj nije bio plaćen, a plaća je bila ugovorena u iznosu minimalne plaće. S radom je prestala dana 2. ožujka 2023. na način da joj je vlasnica obrta zbog obiteljskih nesuglasica rekla da napusti poslovni prostor i da više ne mora dolaziti na posao, te slijedom toga nije ni dolazila, a istog dana je i odjavljena s mirovinskog osiguranja. Odluku o prestanku radnog odnosa nije dobila, niti joj je uručena odjava sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Sve plaće za trajanja rada su joj isplaćene u roku. Godišnji odmor nije koristila niti jedan dan, a niti joj je isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Nije bila izložena nekom obliku diskriminacije, niti joj je bilo ugroženo dostojanstvo. Radila je na poslovima prodavačice u trgovini odnosno u pekari u [adresa]. Još uvijek joj nisu isplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Kod okrivljenice je radila od ponedjeljka do subote, radila je i subotu i to svaku subotu. Nije dobila odluku o prestanku radnog odnosa od strane okrivljenice u pisanom obliku prije prestanka rada. Tek negdje nakon godinu dana došli su joj njezini papiri o otkazu od strane okrivljenice. Okrivljenica joj je tog dana tog 2. ožujka rekla da tu više ne radi da ja tu više nema što tražiti i rekla joj je da pita supruga gdje je kupio kruh za karmine jer im je umro zajednički rođak. Bilo joj je poznato da je njezin suprug sve što je bilo potrebno za karmine, pa i kruh naručio u trgovini, a ne u pekari okrivljenice.
Okrivljenica ima primijetiti na iskaz svjedoka da se je pobunila što je suprug svjedoka kupio kruh u trgovini, a ne kod njih i rekla joj je IE pa nije u redu ti radiš kod nas, a tvoj muž kupuje kruh u trgovini, a na što joj je svjedok rekla ako treba da će otići, a na što joj je rekla idi. Okrivljenica ima primijetiti na iskaz svjedoka da nije radnici uručila otkaz ugovora o radu u pisanom obliku prije prestanka radnog odnosa jer se je radnica u tijeku rada jednog dana samo pokupila i otišla s posla i rekla joj je ujna ja idem i ona joj je rekla ako si tako odlučila idi.
4. Svjedok BEP ispitana izjavljuje da je prekršaj utvrdila na temelju obavljenog razgovora sa radnicom IE, a o njezinom iskazu sačinila je zapisnik koji je priložila uz optužni prijedlog. Prilikom inspekcijskog nadzora utvrdila je da je okrivljenica kao poslodavac dala otkaz radnici IE, a nije joj prije otkaza dostavila odluku o otkazu ugovora o radu, a što je okrivljenica bila dužna. Prilikom inspekcijskog nadzora utvrdila je da okrivljenica radnici IE nije omogućila razmjerni dio korištenja godišnjeg odmora za 2023. budući je radnica radila do 2. ožujka 2023., a u razmjernom trajanju od 4 dana. Radnica IE radila je na poslovima prodavača odnosno prodavala je kruh kod okrivljenice u Pekari u Đulovcu, u sjedištu obrta, a greškom je u optužnom aktu navedeno da je radila poslove ekonomiste u poslovnom prostoru u Zagrebu.
5. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitan je zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. veljače 2024. (stranica broj 8-10), obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stranica broj 11), izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 14-15), zapisnik o ispitivanju svjedoka BEP od 7. listopada 2024. (stranica broj 17), te je ispitana svjedok IE.
6. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući provedene dokaze zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenica počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret.
7. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice za prekršaj pod točkom I. da je u vrijeme navedeno u optužnom aktu bila obrtnica i radnica IE radila je u njezinom obrtu do 2. ožujka 2023., ali nije joj dostavila odluku o otkazu ugovora o radu u pisanom obliku do dana 2. ožujka 2023. jer je ista dan ranije tj. 2. ožujka 2023. sporazumno otišla iz njezine pekare. Sporazumno su se dogovorile da joj prestaje radni odnos, ali to je bio samo sporazumni usmeni dogovor, a ne ništa napismeno, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, jer je okrivljenica bila u obavezi radnici dostaviti odluku o otkazu ugovora o radu u pisanom obliku, povjerovao je iskazu svjedoka IE da je s radom je prestala dana 2. ožujka 2023. na način da joj je vlasnica obrta zbog obiteljskih nesuglasica rekla da napusti poslovni prostor i da više ne mora dolaziti na posao, te slijedom toga nije ni dolazila, a istog dana je i odjavljena s mirovinskog osiguranja. Odluku o prestanku radnog odnosa nije dobila, koja je iskazivala jasno, uvjerljivo i detaljno i sukladno drugim provedenim dokazima i sud ne vidi razloga zašto bi ista neosnovano teretila okrivljenicu, povjerovao je iskazu svjedoka BEP da prilikom inspekcijskog nadzora utvrdila je da je okrivljenica kao poslodavac dala otkaz radnici IE, a nije joj prije otkaza dostavila odluku o otkazu ugovora o radu, a što je okrivljenica bila dužna, koja je iskazivala jasno, uvjerljivo i detaljno i sukladno drugim provedenim dokazima i sud ne vidi razloga zašto bi ista neosnovano teretila okrivljenicu, uvidom u obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stranica broj 11) utvrđeno je da za radnicu IE datum prestanka svojstva osiguranika 2. ožujka 2023., iz čega ovaj sud zaključuje da okrivljenica nije radnici IE kojoj je 2. ožujka 2023. prestao status osigurane osobe pri mirovinskom osiguranju u [obrt] obrt za proizvodnju i trgovinu, vl. [obrt] BE, [adresa], odnosno dala je otkaz radnici, dostavila odluku o otkazu ugovora o radu u pisanom obliku do dana 02. ožujka 2023. godine, a što je bila dužna učiniti, pa ovaj sud smatra dokazanim djelo okrivljenice kako je to opisano u izreci ove presude pod točkom I., a nalazeći u djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa proglasio ju krivom i izrekao joj zakonom propisanu najmanju novčanu kaznu za taj prekršaj.
8. Sud je u tijeku dokaznog postupka na nedvojben način dokazao odlučne činjenice iz kojih proizlazi da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret pod točkom I. jer iz iskaza same okrivljenice proizlazi da je zbog nesuglasica u obitelji rekla radnici neka ide s posla, dakle dala je radnici otkaz, a nije radnici uručila otkaz ugovora o radu i pisanom obliku prije prestanka radnog odnosa, a odjavila ju je s mirovinskog osiguranja, a iz iskaza svjedoka IE proizlazi da joj je okrivljenica dana 2. ožujka rekla zbog obiteljskih nesuglasica da tu više ne radi i da tu više nema što tražiti pa slijedom toga nije ni dolazila na posao, a istog dana je i odjavljena s mirovinskog osiguranja.
9. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice za prekršaj pod točkom II. da nije omogućila radnici IE korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora jer ona nije htjela, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, povjerovao je iskazu svjedoka IE da je za poslodavca obrt [obrt] započela s radom dana 1. lipnja 2022. godine, na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, na puno radno vrijeme, na poslovima prodavačice. S radom je prestala dana 2. ožujka 2023. Godišnji odmor nije koristila niti jedan dan, a niti joj je isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor, koja je iskazivala jasno, uvjerljivo i detaljno, povjerovao je iskazu svjedoka BEP da je prilikom inspekcijskog nadzora utvrdila da okrivljenica radnici IE nije omogućila razmjerni dio korištenja godišnjeg odmora za 2023. budući je radnica radila do 2. ožujka 2023., a u razmjernom trajanju od 4 dana. Radnica IE radila je na poslovima prodavača odnosno prodavala je kruh kod okrivljenice u Pekari u Đulovcu, u sjedištu obrta, koja je iskazivala jasno, uvjerljivo i detaljno i sud nije imao razloga ne povjerovati njezinom iskazu, uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. veljače 2024. (stranica broj 8-10), a koji je sastavljen sukladno čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona pa predstavlja valjan dokaz, utvrđeno je da je prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno da je radnica sukladno ugovoru o radu imala pravo na godišnji odmor u trajanju 4 tjedna, te je slijedom toga imala pravo na korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora, a koji nije koristila, a niti joj je isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor, iz čega ovaj sud zaključuje da okrivljenica nije radnici IE koja je radila na poslovima prodavača u pekari za poslodavca [obrt] za proizvodnju i trgovinu, vl. BE, [adresa], omogućila korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora u najkraćem trajanju od 5 dana, najkasnije do 2. ožujka 2023., budući da je radnica IE bila u radnom odnosu od 1. lipnja 2022. godine do 2. ožujka 2023. godine, pa ovaj sud smatra dokazanim djelo okrivljenice kako je to opisano u izreci ove presude pod točkom II., a nalazeći u djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa proglasio ju krivom i izrekao joj zakonom propisanu najmanju novčanu kaznu za taj prekršaj.
10. Sud je u tijeku dokaznog postupka na nedvojben način dokazao odlučne činjenice iz kojih proizlazi da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret pod točkom II. izreke presude jer je radnica temeljem čl. 77. Zakona o radu imala pravo za svaku kalendarsku godinu na godišnji odmor od najmanje 4 tjedna, dakle 20 radnih dana. Prema čl. 78. st. 2. Zakona o radu radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora pa je tako po ocjeni ovoga suda radnica imala pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 5 radnih dana jer kada se 20 radnih dana podijeli sa 12 mjeseci, dobije se 1,66 i puta 3 mjeseca koliko je radnica radila dobije se 4,99, dakle po ocjeni ovoga suda radnica je imala pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 5 radnih dana.
11. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za prekršaj pod točkom I. sud je uzeo u obzir kao otegotne okolnosti da je osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 32-33), dok olakotnih okolnosti nije bilo, pa joj je stoga izrekao zakonom propisanu najmanju novčanu kaznu za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom okrivljenica ubuduće kloniti činjenja takvih ili sličnih prekršaja, te da će se i tako postići svrha kažnjavanja, time da je zakonom propisana novčana kazna u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura.
12. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za prekršaj pod točkom II. sud je uzeo u obzir kao otegotne okolnosti da je osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 32-33), dok olakotnih okolnosti nije bilo, pa joj je stoga izrekao zakonom propisanu najmanju novčanu kaznu za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom okrivljenica ubuduće kloniti činjenja takvih ili sličnih prekršaja, te da će se i tako postići svrha kažnjavanja, time da je zakonom propisana novčana kazna u iznosu od 530,00,00 do 790,00 eura.
13. Odluka o troškovima postupka za okrivljenicu temelji se na odredbi čl.138. st.2. t.3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na troškove dolaska svjedoka na ročište i troškove vođenja prekršajnog postupka određene u paušalnom iznosu, u smislu točke I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), a određeni su razmjerno dužini trajanja, složenosti postupka i imovinskim prilikama okrivljenice, a sud je istu obvezao na platež navedenih troškova, jer je ista proglašena krivom.
14. Slijedom izloženog presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Daruvaru 10. lipnja 2025.
Zapisničar:
Sudac:
Melita Vocel, v.r.
Mira Vrbica, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka.
DNA:
1. Okrivljenici
2. Tužitelju
3. Spis