REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-65/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić kao predsjednika vijeća, Biljane Bojanić kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Kristine Pavičić-Sirotić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Luki Marčiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tužene REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalnoj službi u Kninu, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe Kninu poslovni broj: P-1375/2021-21 od 14. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu poslovni broj: P-1375/2021-21 od 14. studenog 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za cijelo dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida koju je izradio Zoran Marin, stalni sudski vještak za geodeziju dana 07. srpnja 2022. označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, površine 1267 m[2] , a za koji dio je već rezerviran podbroj 798/92, tako da će se po provedbi geodetske parcelacije nekretnina katastarski identificirati kao za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te dijela nekretnine kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je na istoj skici mjesta očevida označen točkama L-M-N-O-P-R-S-T-L, površine 5812 m[2] a za koji dio je već rezerviran podbroj 798/93, tako da će se po provedbi geodetske parcelacije nekretnina katastarski identificirati kao za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

II. Temeljem ove presude i nakon provedbe prijavnog lista, tužitelj se ovlašćuje na nekretninama iz točke 1. ove presude i to čest. br. 798/93 i čest. br. 798/92, obje k. o. [katastarska općina], zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo uz istodobno brisanje istog prava s imena Republike Hrvatske za cijelo."

2. Protiv te presude pravovremenu žalbu podnosi tuženica u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za stjecanjem prava vlasništva nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene točkama L-M-N-O-P-R-S-T-L u površini od 5812 m[2] – rezerviranog podbroja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbom navodi da tužitelj ničim nije dokazao način stjecanja predmetne nekretnine, dok da je prvostupanjskom sudu poznato da su tadašnje općine imale pravo sukladno odredbama Zakona o građevinskom zemljištu prodavati odnosno davati na korištenje neizgrađena građevinska zemljišta radi izgradnje stambene zgrade ali odredbe navedenog Zakona nisu poznavale dodjelu poljoprivrednog zemljišta (osim u zakup). Obzirom da tužitelj nije postupio po čl. 7. st. 1. ZPP-a temeljem nepotpunog činjeničnog stanja pogrešno je primijenjeno materijalno pravo da bi stekao pravo vlasništva pozivom na čl. 388. st. 2. ZV-a.

2.1. Žalbeni je prijedlog preinačenje dijela tog tužbenog zahtjeva i odbijanje u pobijanom dijelu a tužitelja obvezati na trošak sastava žalbe.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tuženice nije osnovana.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari, na koju se odnosi i osporava odluka, je stjecanje prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji dio je rezerviran podbroj 798/92, tako da se po provedbi geodetske parcelacije identificira za cijelo kao čes.zem 798/92, te dijela nekretnine 798/10 u površini od 5812 m[2] a za koju je rezerviran podbroj 798/93 tako da će se provedbom geodetske parcelacije nekretnina katastarski identificirati za cijelo u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na dio, koji se ne spori, kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1267 m[2] uz zaključak da je i iz iskaza saslušanih svjedoka, koji imaju osobna i neposredna saznanja o načinu stjecanja prava vlasništva dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], kao i iz iskaza tužitelja, prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje ZV) vezano i za proveden očevid na licu mjesta kojem je utvrđeno da se predmetna nekretnina 798/10 u dijelu rezerviranog podbroja 798/92 i 798/93 nalazi u posjedu tužitelja osobno i njegovog pravnog prednika – oca VD, kroz razdoblje duže od 50 godina, što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka pa je time i tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću za cijelo i osnovom čl. 159. st. 4. ZV-a prihvaćen tužbeni zahtjev i odlučeno kao u izreci.

8. Takva odluka prvostupanjskog suda je pravilna.

9. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u odnosu na bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

10. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje i pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

11. Prvostupanjski sud je nakon dovoljne raspravljenosti ove pravne stvari, savjesnom ocjenom dokaza, prema odredbi čl. 8. ZPP-a utvrdio:

-da je prema navodima tužitelja pravo vlasništva na dijelu nekretnine čest. br. 798/10 k. o. [katastarska općina] stekao nasljeđivanjem iza smrti svojeg oca VD pok. P, u kojem su iste identificirane kao "[adresa] i "[adresa], s time da je predmetne nekretnine kupio od tadašnje Općine Drniš početkom '70. -tih godina prošlog stoljeća, a kako je tijekom Domovinskog rata uništen veći dio arhivske građe nije u mogućnosti dostaviti tu ispravu kojom je njegov otac stekao predmetne nekretnine;

-da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Drnišu broj O-87/76 od 26. lipnja 1976. donesenog iza pok. Oca tužitelja ZD, utvrđeno i između ostalog da je sinu ostavitelja PD i pripala zemlja zvana "[adresa], "[adresa] i "[adresa];

-da je na provedenom očevidu saslušanjem svjedoka UD utvrđeno, da je osobno poznavao oca tužitelja koji je 1970. ili 1971. godine sagradio kuću koja je predmet ovog postupka a da je zemljište kupio od tadašnje Općine Drniš i u to vrijeme i na tom je bila takva praksa da svi koji su gradili kuće kupovali zemljište od Općine, štalu da je počeo graditi 1975. ili 1976. godine a istu da je dovršio tužitelj a da su tužitelj i njegov otac sagradili ograde oko obiteljske kuće, štale i vinograda, te je otac tužitelja sa svojom suprugom i djecom živio u toj kući sve do svoje smrti a u istoj sada živi tužitelj sa svojom obitelji;

-da na očevidu iz iskaza saslušanog svjedoka ZD proizlazi, da je osobno poznavao oca tužitelja OD koji je 1970. godine od Općine Drniš kupio zemljište za izgradnju kuće, istu izgradio i u njoj živio sve do svoje smrti sa suprugom i djecom a sada u toj kući živi tužitelj sa svojom obitelji, sa izgradnjom štale da je počeo 1976. godine a istu je završio tužitelj, te su tijekom izgradnje postavljeni i ograđeni zidovi;

-da prema iskazu svjedoka UD i ZD, nitko ocu tužitelja, kao ni tužitelju, nije osporavao pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet postupka;

-da je tužitelj svojim iskazom naveo, da je izgradnju kuće njegov otac započeo 1971. godine, zemljište je kupio od tadašnje Općine Drniš, njegov je otac sagradio prvu etažu nakon čega su se preselili u kuću obzirom su tada živjeli u maloj trošnoj kućici, a nakon smrti oca da su kuća, prostor gdje se nalazila štala i vinograd pripali njemu, te su on i njegova supruga dovršili kuću, kao i sagradili 1976. godine štalu i postavili ogradu i od tada da tu drže stoku, kao i da njemu, niti njegovom ocu, nikada nitko nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama;

-da je uviđajem, uz sudjelovanje vještaka geodetske struke utvrđeno, da se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] nalazi kuća sa pripadajućim dvorištem ograđeno betonskim zidom i žičanom ogradom, za koju je rezerviran broj 798/92, te na istoj čestici štala sa pripadajućem dvorištem koje je također ograđeno betonskim zidom i žičanom ogradom a za koju je rezerviran podbroj 798/93 sve u k. o. [katastarska općina].

12. Tako utvrđene činjenice i ocjenu izvedenih dokaza u ukupnosti, cijeneći rezultate postupka prihvaća u cijelosti i ovaj sud.

13. Odredbom čl. 388. ZV-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako nije drugačije određeno (st. 1.), a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (st. 2.). Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu sa odredbom st. 2. tog članka ali ne duže nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (st. 3.).

14. Odredbom čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima ("Službeni list" 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj: 53/91) bilo određeno da je zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, dok je čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o vlasničko-pravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91) stavljen izvan snage čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničko- pravnim odnosima. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine ("Narodne novine" broj: 91/96) čl. 388. st. 4. bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, dok je 17. listopada 1999. Ustavni sud ukinuo čl. 388. st. 4. ZV-a iz 1996. godine, a u konačnici stav Vrhovnog suda RH (uvažavajući stav Europskog suda za ljudska prava izražen u odlukama npr. Gas Hi protiv Hrvatske, Trgo protiv Hrvatske, Radomilja i dr. protiv Hrvatske), da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 08. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koje ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredbama tog Zakona.

15. Odredbom čl. 28. ZOVO-a propisano je da savjesni zakonik posjednik nepokretne stvari na koji drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina (st. 2.), a da savjesni posjednik nepokretne stvari na koje drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (st. 4.). Prema čl. 159. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvar ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1.). Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe se dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2.), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3.). Pravna pravila OGZ-a 1452-1477 određivala su u bitnom istovjetne pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevalo se zakonit pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u čl. 28. ZOVO-a i u čl. 159. ZV. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, a posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328. OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, a sada čl. 18. st. 5. ZV-a). Savjesnost (poštenje) posjeda se pretpostavlja.

17. Dakle, za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine nužno je bilo ispuniti rok od 20 godina (čl. 159. st. 3. ZV-a) barem savjesnog samostalnog posjeda a cijeneći, da je prednik tužitelja započeo posjed prije 50 godina, koji je i tužitelj nastavio nakon njegove smrti (1976. godine), koji se posjed i dalje vrši, tada i iz provedenih dokaza slijedi da tužitelj nekretninu i putem prednika drži u poštenom samostalnom posjedu više od 50 godina i do podnošenja tužbe 10. lipnja 2021., tada je navršilo se vrijeme od 20 godina koje je bilo potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću samostalnog poštenog posjednika.

18. U vezi činjenice koju tuženik prvi put ukazuje žalbom, kojom se protivi na dio utvrđenog vlasništva, da se taj dio odnosi na poljoprivredno zemljište, treba i navesti da iz dostavljenih dokaza i ne proizlazi da bi ta čest. 798/10 k. o. [katastarska općina] i predstavljala poljoprivredno zemljište u vrijeme kada je ista i dodijeljena predniku tužitelja, tada ne proizlazi, niti je dokazano od strane tuženice da bi se odnosila na poljoprivredno zemljište, kao što i ti navodi nisu isticani tijekom postupka. Tužitelj je, kao i njegov pravni prednik, provodio radnje kao vlasnik uz opravdano uvjerenje da ih vrši na svom zemljištu. Time je i sud prvog stupnja, valjanom ocjenom izvedenih dokaza i pravilno vodio računa o mogućnosti i stjecanja dosjelošću u odnosu na činjenično stanje. Radi se o nekretninama koje su 08. listopada 1991. predstavljale društveno vlasništvo, dok je i pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću u odnosu na poljoprivredno zemljište se odnosila na osnovnom zakonu o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta, koje je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu/84 i važio do 23. srpnja 1991., a nakon toga je i stupanjem na snagu ZV-a 01. siječnja 1997. omogućeno uračunavanje vremena dosjedanja i dok su nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva.

19. Slijedom navedenog temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbijena je žalba kao neosnovana i u pobijanom dijelu potvrđena pobijana presuda. Odbijen je i zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a.

U Puli - Pola 10. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nataša Babić