Posl. br. P-77/2024-34
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MZ iz [adresa], Ulica 56 kbr. 69/1, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnik zastupa Dino Žuvela, odvjetnik u Blatu, protiv tuženih: 1. ĆZ pok. M iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TZ pok. M iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužene ad 1/ i 2/ kao zakonske nasljednice bake ĐZ, 3. ZZ "Ćiko" iz Vele Luke, Ulica 64 kbr. 69, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja je u zemljišnim knjigama upisana kao ZZ " Ć" T, 4. UZ "Petrić" pok. AZ iz [adresa], 5. PZ pok. AZ iz [adresa], tuženi ad 4/ i 5/ kao zakonski nasljednici majke VZ ž. AZ, 6. OZ pok. Đ [adresa], 7. CZ pok. Đ [adresa], 8. ŽZ pok. Đ iz [adresa], tužene od ad 6/ do 8/ kao zakonske nasljednice oca FZ " Z" pok. HZ, 9. NZ pok. BZ iz [adresa], 10. LZ pok. BZ iz [adresa], 11. DZ pok. BZ iz [adresa], tuženi od ad 9/ do 11/ kao zakonski nasljednici oca BZ "Staljar" pok. HZ, 12. MZI pok. HZ iz [adresa] kbr. 69, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je u zemljišnim knjigama upisan kao KZ "Staljar" pok. HZ, 13. HZ pok. JZ iz [adresa], Dinka Šimunovića 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je u zemljišnim knjigama upisan kao mldb. HZ "Staljar" pok. JZ, 14. IZ pok. AZ iz [adresa], Ulica 59 kbr. 69/2, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je u zemljišnim knjigama upisan kao IZ "Staljar" Petrov, 15. GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženi od ad 1/ do 15/ ujedno i kao nasljednici HZ "Staljar" pok. JZ, mldb. ŠZ pok. JZ upisane i kao ŠZ "Staljar" pok. JZ i NZ " Z" ud. JZ, tuženi ad 14/ i 15/ zastupani po punomoćniku Aldu Miroševiću, odvjetniku ZOU Rade Jurković i Aldo Mirošević iz Vele Luke i 16. ČZ pok. MZI iz [adresa], Ulica 56 kbr. 71, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je u zemljišnim knjigama upisan kao ČZ "Staljar" Danijelov rođ. 1950., ovaj tuženik ujedno i kao nasljednik mldb. RZ pok. JZ, mldb. ŠZ upisane i kao ŠZ "Staljar" pok. JZ i NZ "Staljar" ud. JZ , radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene 29. travnja 2025., u prisustvu punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika ad 14/ i 15/, a u odsutnosti preostalih tuženika, na ročištu održanom radi objave presude, dana 10. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica MZ iz [adresa], Ulica 56 kbr. 69/1, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik u 691/720 suvlasničkog dijela na dijelu k. č. [katastarska čestica], vrt Vela Luka, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to točno u onom dijelu koji je označen u geodetskoj skici – prijedlogu parcelacije mjernika EZ, označen kutnim točkama 10, 11, 12, 13, 26, 36, 35, 39, 10, u površini od 36 m2, koja skica je sastavni dio ove presude, te se ovlašćuje tužiteljica da zatraži provedbu parcelacije kojom će se od k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odcijepiti i kao zasebna čestica zemljišta formirati dio površine označen u istoj geodetskoj skici te da nakon toga zatraži i postigne upis uknjižbe 691/720 suvlasničkog dijela na opisanom dijelu k. č. [katastarska čestica], vrt Vela Luka, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao cjeline novoformirane katastarske čestice na svoje ime, uz prethodno brisanje tog prava s imena: 1. Suvlasnički dio: 7/20 mldb. RZ pok. JZ, [adresa], 2. Suvlasnički dio: 1/10 mldb. ŠZ pok. JZ, [adresa], 3. Suvlasnički dio: 1/20 NZ " Z" ud. JZ, [adresa], 4. Suvlasnički dio: 1/80 JZ "Staljar" pok. JZ, [adresa], 5. Suvlasnički dio: 1/80 ŠZ "Staljar" pok. JZ, [adresa], 6. Suvlasnički dio: 29/800 mldb. HZ "Staljar" pok. JZ, 7. Suvlasnički dio: 29/800 ĐZ, 8. Suvlasnički dio: 29/400 BZ "Staljar" pok. HZ, 9. Suvlasnički dio: 29/800 KZ "Staljar" pok. HZ, 10. Suvlasnički dio: 29/400 ĐZ, 11. Suvlasnički dio: 29/7200 SZ "Staljar" pok. HZ, 12. Suvlasnički dio: 29/7200 BZ "Staljar" pok. HZ, 13. Suvlasnički dio: 29/7200 KZ "Staljar" pok. HZ, 14. Suvlasnički dio: 29/7200 ĐZ ž. U, 15. Suvlasnički dio: 29/7200 ML ž. AZ, 16. Suvlasnički dio: 29/7200 ZZ " Ć" ž. T, 17. Suvlasnički dio: 29/7200 HZ "Staljar" pok. JZ, [adresa], 18. Suvlasnički dio:
29/720 IZ "Staljar" Petrov, 19. Suvlasnički dio: 9/80 ČZ "Staljar" Danijelov (rođ. 1950.), a koji upis su tuženici dužni trpjeti, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da su na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasnici u zemljišnim knjigama suda uz tužiteljicu upisani i tuženi te njihovi pravni prednici. Međutim ovakav upis u zemljišnoj knjizi ne odgovara stvarnom stanju budući je tužiteljica stvarna i isključiva vlasnica te posjednica točno određenog dijela predmetne nekretnine, a koji dio nekretnine je precizno opisan u izreci ove presude. Utuženi dio nekretnine tužiteljica je naslijedila od svoje majke ĆL po Rješenju o nasljeđivanju od 2. travnja 2013. posl. br. O-409/2012, a majka tužiteljice je istu ovu nekretninu prethodno naslijedila od svog supruga, a ujedno i oca tužiteljice TL. Otac tužiteljice je ovu nekretninu prethodno stekao diobom unutar obitelji TL, a što je vidljivo iz Zapisnika o diobi od 29. listopada 1955., po kojem su cijelu nekretninu stekli otac tužiteljice TL te otac sada tuženih ad 14/ i 15/ AZ. Potom su braća AZ i TL izvršili fizičku diobu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na način da je utuženi dio pripao TL, dok je preostali dio pripao njegovom bratu AZ. Nadalje, u tužbi se ističe kako u prizemlju utuženog dijela predmetne nekretnine, a što je na priloženoj skici označeno točkama 11, 12, 13, 26, 36, 35 i 11, postoji prolaz na kojem pravo služnosti imaju tuženi ad 12/ i 15/ u korist posebnih dijelova kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji su položeni istočno od utuženog dijela nekretnine, a kojih posebnih dijelova su vlasnici ovi tuženi. Posebno se ističe kako tužiteljica predmetnom tužbom ne prejudicira među između susjedne kat. čest. [katastarska čestica] od točke 39 pa dalje u smjeru istoka, te od točke 10 u smjeru zapada do točke 8. Ovo se navodi iz razloga što između tužiteljice i tuženika IZ postoje neslaganja oko položaja međe između kat. čest. [katastarska čestica], budući se stranke ne mogu usuglasiti dali međa ide sredinom ili rubom zida. Međutim, a kako je tužiteljica ujedno formalno suvlasnica i susjedne kat. čest. [katastarska čestica], a u stvarnosti je vlasnica zapadne polovine ove nekretnine koja cijelom svojom dužinom graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to je slobodna sama, bez ovog tuženika, odrediti položaj međe između točaka 10 i 39 prema priloženoj skici. Inače, utuženi dio nekretnine u naravi predstavlja manju kuću na kat u [adresa] u kojoj su cijeli život živjeli roditelji tužiteljice, a od kojih ju je naslijedila upravo tužiteljica, pa kako se utuženi dio nekretnine nalazi u kvalificiranom posjedu tužiteljice najmanje od 1955., to tužiteljica smatra kako je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekla dosjelošću.
1.1. Vezano za pasivnu legitimaciju tuženika u tužbi se navodi kako je ista nesporna, te da je upravo ovakva pasivna legitimacija već prihvaćena i potvrđena od strane ovog suda u činjenično i pravno istovjetnom postupku koji se vodio pred ovim sudom pod posl. br. P-217/2022, a po tužbi sada tuženog ad 13/ HZ, radi utvrđenja i uknjižbe njegovog prava vlasništva na susjednoj nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina].
1.2. Kako je tužiteljica na izloženi način stekla pravo vlasništva utuženog dijela nekretnine, a u zemljišnim knjigama suda su kao suvlasnici cijele nekretnine i dalje uz tužiteljicu upisani i tuženi te njihovi pravni prednici za različite suvlasničke dijelove, iako tuženima ni njihovim pravnim prednicima na utuženom dijelu nekretnine ne pripadaju nikakva vlasnička prava, to ima i pravni interes uskladiti zemljišno knjižno stanje sa stvarnim stanjem, a kako nema ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva u zemljišne knjige, to ustaje predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.
2. Tuženi ad 14/ i 15/ u svom odgovoru na tužbu, a kojeg su podnijeli putem svog punomoćnika Alda Miroševića, odvjetnika u ZOU Rade Jurković i Aldo Mirošević iz [adresa], prije svega ukazuju na grešku pri pisanju tužbe u vezi sa prolazom u prizemlju utuženog dijela nekretnine koji je označen točkama 11, 12, 13, 26, 36, 35 i 11, a na kojem bi pravo prolaza imali tuženi ad 12/ i 15/ kao vlasnici posebnih dijelova nekretnine koji također čine dijelove sadašnje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, ovaj prolaz je točno opisan i označen u samoj tužbi, ali na tom prolazu ovlaštenici prava stvarne služnosti, odnosno vlasnici zasebnih dijelova nekretnine, su tuženi ad 12/ i 14/, a ne tuženi ad 12/ i 15/ kako je to navedeno u tužbi. Nadalje, tuženi ad 14/ i 15/ u svom odgovoru na tužbu zapravo iskazuju neslaganje sa činjenicom da je na geodetskoj skici koja bi trebala biti sastavnim dijelom presude, počevši od točke 10 do točke 39, pa dalje prema jugozapadu zid zgrade tužiteljice, kao i zid zgrade tuženog ad 14/, prikazan kao zajednički, odnosno da bi ovaj zid sjeveroistočnom polovinom debljine predstavljao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno navode kako nemaju pravo protivi se tome da tužiteljica kao vlasnica utuženog dijela nekretnine, a i cijele jugozapadne polovine kat. čest 393/1, po svojoj volji određuje kakav će biti status zida koji dijeli njen dio kat. čest. [katastarska čestica] od njenog dijela kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], ali imaju pravo prigovoriti sadržaju geodetske skice u dijelu koji se ne tiče predmeta spora, ali posredno otvara put zadiranju u pravo vlasništva tuženog ad 14/ na sjeveroistočnom zidu njegovog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovaj zid je, a protivno geodetskoj skici, u cijelosti izgrađen na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da na dijelu tog zida koji pripada tuženom ad 14/ od davnine postoji više prozorskih otvora. S druge pak strane na zidu ne postoji, niti su ikada postojali, uobičajeni znakovi zajedničkog zida niti postoji bilo kakva isprava o tome koja bi govorila da je zid zajednički. Upravo zbog opisanih nedostataka da geodetska skica vjerno ne prikazuje točak oblik i veličinu objekta u vlasništvu tužiteljice budući je objekt u vlasništvu tužiteljice zapravo širi i to točno za polovinu debljine spornog zida. U preostalom dijelu ovi tuženi navode da su svi navodi tužbe zaista točni i istiniti pa ih ovi tuženi i ne osporavaju, te potvrđuju kako je predmetna nekretnina dosita stambena zgrada čiji je stvarni vlasnik bila pok. majka tužiteljice, a od koje ju je naslijedila tužiteljica.
2.1. U svom podnesku od 17. prosinca 2024., a koji zapravo predstavlja očitovanje na navode iz odgovora na tužbu tuženih ad 14/ i 15/, punomoćnik tužiteljice navodi kako je greškom naznačio tuženog ad 15/ GZ kao ovlaštenika prava služnosti na opisanom prolazu, umjesto njegova brata tuženog ad 14/ IZ. Iz navedenog slijedi kako među strankama zapravo nije sporno kako su ovlaštenici prava stvarne služnosti na opisanom prolazu zapravo tuženi ad 12/ i 14/, a kako to u svom odgovoru na tužbu navode tuženi ad 14/ i 15/. Vezano za preostale navode iz odgovora na tužbu navodi se kako glede položaja i vlasništva ogradnih zidova na utuženom dijelu nekretnine prema kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (od točke 10 pa do točke 39) te ogradnih zidova na utuženom dijelu nekretnine prema jugozapadnom dijelu iste nekretnine u vlasništvu tuženog ad 16/ ČZ nisu irelevantni za ovaj postupak. Naime tuženi ad 14/ i 15/ nemaju pravo protiviti se položaju među između nekretnine tužiteljice i treće osobe ČZ koji također sudjeluje u ovom postupku pri čemu nije osporio navode tužbe, a isto tako bez ikakvog učinka je njihovo protivljenje položaju međe između dvije nekretnine u vlasništvu tužiteljice, budući se radi o internoj stvari vlasnika susjednih nekretnina, odnosno o samostalnoj odluci tužiteljice kao vlasnice njenih nekretnina. Nadalje se ističe kako tužiteljica razumije potrebu tuženika da se ograde od sadržaja skice u dijelu s kojim se ne slažu, ali taj dio nije predmet raspravljanja ovom postupku, budući se u ovom postupku isključivo raspravlja o utvrđenju prava vlasništva posebnog dijela nekretnine koji je u vlasništvu tužiteljice. Upravo iz tog razloga da je tužiteljica još u tužbi izričito naznačila da se priloženom skicom ne prejudicira međa kat. čest. [katastarska čestica] u dijelu koji nije obuhvaćen predmetnom tužbom.
3. Preostali tuženi nisu podnijeli pisani odgovor na tužbu iako su na to uredno pozvani dopisom ovog suda od 5. srpnja 2024., a isto tako nisu pristupili na pripremno ročište, odnosno na ročište glavne rasprave, iako su svi bili uredno pozvani.
3.1. Na ročištu održanom 29. travnja 2025. punomoćnik tužiteljice ustrajao je u navodima iz tužbe i svog podneska od 17. prosinca 2024. Nadalje, naglasio je kako je činjenično stanje među strankama nesporno te da su samo tuženi ad 14/ i 15/ podnijeli odgovor na tužbu. Međutim, iz njihova odgovora na tužbu proizlazi da niti ovi tuženi tužiteljici ne osporavaju pravo vlasništva na utuženom dijelu nekretnine, već samo opreza radi osporavaju da bi granica između nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] jugoistočno od točke 39 išla sredinom zida, a kako se ovakvo osporavanje ne odnosi na predmet spora, to predlaže da se zaključi pripremno ročište te odmah održi ročište glavne rasprave na kojem će se provesti dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu. Punomoćnik tuženika ad 14/ i 15/ na ovom ročištu iskazao je da u cijelosti ustraje u navodima iz odgovora na tužbu. Budući su u cijelosti bili ispunjeni svi uvjeti iz čl. 292.a Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/12, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), ovom prijedlogu punomoćnika tužiteljice je i udovoljeno.
4. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvatka za utuženu nekretninu, skice koju je izradio ing. geo. EZ, Rješenja o nasljeđivanju iza smrti TL pok. HZ od 29. listopada 2004. posl. br. O-225/04 UPP/OS-78/04, Rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĆL pok. A **.**.2013. posl. br. O-409/12 UPP/OS-421/12, Zapisnika o diobi od 29. listopada 1955., zk izvatka za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĐL pok. AZ od 23. svibnja 1978. posl. br. O-102/78 i ovosudne presude od 19. studenog 2024. posl. br. P-217/2022. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
4.1. Iz zemljišnoknjižnog izvadaka za utuženu nekretninu proizlazi da je kao vlasnica iste u zemljišnim knjigama suda upisana tužiteljica osobno, i to za 29/720 dijela, dok su na preostalom dijelu ove nekretnine kao suvlasnici u zemljišnim knjigama suda upisani tuženi, odnosno njihovi pravni prednici, za različite suvlasničke dijelove. Ovdje je potrebno napomenuti da pasivna legitimacija tuženika kao nasljednika upisanih osoba tijekom postupka nije bila sporna, a ista svakako proizlazi iz priloženih isprava kao i iz ovosudne presude posl. br. P-217/2022. Isto tako među strankama je nesporno da tužiteljica zapravo nije vlasnica idealnog dijela predmetne nekretnine, već njenog posebnog dijela koji je precizno označen u samoj tužbi, a da je tome tako proizlazi iz priloženih isprava. Naime, pregledom Zapisnika diobe od 29. listopada 1955. proizlazi kako je u obitelji ĐL provedena faktična dioba imovine i to između braće AZ, TL, P, BZ i ZL, njihovog nećaka HZ te sestara ĐZ, VZ i ŠZ. Prema točki 4. ovog Zapisnika nekretnina opisana kao cit: "Nova zgrada sa radionom i vrtal kao i 1/3 ispod terase smetišta sjeveroistočni dio i pravo korištenja stepenica za ulaz u novu zgradu" pripao je AZ i TL. Prema navodima tužbe radi se upravo o nekretnini koja je predmetom postupka, a kako nitko od tuženika isto nije osporio to sud smatra kako je i ova činjenica među strankama nesporna. Prema navodima tužbe potom su se braća AZ i TL međusobno podijelili i to na način da je utuženi dio nekretnine pripao TL, a preostali dio njegovom bratu AZ, a koja činjenica je također među strankama nesporna i potvrđena u odgovoru na tužbu tuženika ad 14/ i 15/. Stoga, ovaj sud nalazi kako je utuženi dio nekretnine diobom koja je u obitelji TL izvršena 1955. pripao ocu tužiteljice TL, te da je on od tada postao stvarni vlasnik ovog dijela nekretnine. Potom je umro TL, a ostavinski postupak iza njegove smrti proveden je pod posl. br. O-225/04 UPP/OS-78/04. U ovom ostavinskom postupku 29. listopada 2004. doneseno je Rješenje o nasljeđivanju kojim je za njegovu isključivu nasljednicu uslijed ustupa kćerke MZ proglašena udova ĆL. Potom je umrla i ĆL, a po Rješenju o nasljeđivanju od 2. travnja 2013. posl. br. O-409/12 UPP/OS-421/12 za njenu isključivu nasljednicu proglašena je kći MZ, odnosno sada tužiteljica. Stoga ovaj sud nalazi kako je utuženi dio nekretnine tužiteljica doista naslijedila od svojih roditelja, pri čemu se što osobno, a što putem svojih pravnih prednika nalazi u kvalificiranom posjedu utuženog dijela nekretnine najmanje od 1955.
4.2. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a posebno procesno držanje tuženika tijekom postupka, ovaj sud nalazi da među strankama nije sporna aktivna ni pasivna legitimacija, činjenica da je utuženi dio nekretnine ranije predstavljao stvarno, ali vanknjižno vlasništvo oca tužiteljice TL od kojeg je ovaj dio nekretnine naslijedila majka tužiteljice ĆL, a od koje ga je u konačnosti naslijedila sama tužiteljica, kao i to da se predmetna nekretnina nalazi u dugogodišnjem kvalificiranom posjedu tužiteljice. Vezano za navode iz odgovora na tužbu tuženika ad 14/ i 15/ potrebno je reći kako je među strankama tijekom postupka nesporno da je tužiteljica ujedno i suvlasnica susjedne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je u zemljišnim knjigama suda formalno upisana kao suvlasnica ove nekretnine za 1/2 dijela, ali među strankama je nesporno da je zapravo vlasnica posebnog dijela ove nekretnine, i to njenog jugozapadnog dijela, a koji dio upire baš na dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice koji je predmetom tužbe. Stoga je sud prihvatio navode tužiteljice kako bi tužiteljica bila ovlaštena sama odlučiti o tome gdje ide granica između njene dvije nekretnine, dakle dali ova granica ide sredinom zida ili po njegovom sjeveroistočnom rubu i to u širini dijela zgrade koji nesporno predstavlja vlasništvo tužiteljice, a koji dio je na priloženoj skici omeđen točkama 10 i 39. Budući se prigovor tuženika ad 14/ i 15/ odnosi na prikazanu granicu u dijelu koji je na priloženoj skici omeđen točkom 10 pa dalje prema sjeverozapadu i u dijelu koji je označen točkom 39 pa dalje prema jugoistoku, a koji dijelovi nekretnine zapravo nisu predmetom ove tužbe, to ovakav prigovor tuženika ad 14/ i 15/ sud nije uvažio i o njemu raspravljao, niti je tijekom postupka smatrao potrebnim provoditi dokaze na ove okolnosti.
5. Ocjenom provedenih dokaza, svakog pojedinačno, a i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrđeno je da je tužiteljica stekla vlasništvo utuženog dijela nekretnine nasljeđivanjem od svoje majke i oca, sve kako to propisuje čl. 114. i 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV). Uostalom, rezultati dokaznog postupka upućuju na zaključak da je tužiteljica pravo vlasništva stekla i dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a, budući da utuženi dio nekretnine što osobno, a što putem svojih prednika, kvalificirano posjeduje najmanje od 1955., pa je slijedom navedenog valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci ove presude.
6. Budući da stranke nisu popisale ni zatražile parnični trošak odluka o istom je izostala.
U Korčuli, 10. lipnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).