REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U POŽEGI
Sv. Florijana 2, POŽEGA
Poslovni broj: Povrv-84/2024-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja (ovrhovoditelja) ZĆ, odvjetnika iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženika (ovršenika) RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane i dovršene glavne javne rasprave 12.svibnja 2025., u nazočnosti tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 10.lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ane Brekala iz Požege poslovni broj. Ovrv-3026/2024, UPP/OS-Ovrv- 1001/2024 od 31.listopada 2024. održava se na snazi u dijelu kojim je naloženo tuženiku (ovršeniku) RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju (ovrhovoditelju) ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju vjerodostojne isprave i to računa, 235/ODV1/1/2023, namiri tražbinu u iznosu od 136,81 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 05.12.2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 29.12.2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 57554901506, u roku od 15 dana.
II Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ane Brekala iz Požege poslovni broj. Ovrv-3026/2024, UPP/OS- Ovrv-1001/2024 od 31.listopada 2024. ukida se za troškove ovršnog postupka.
III Nalaže se tuženiku RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ovrhovoditelju ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime troškova postupka plati iznos od 413,27 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 10.lipnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 57554901506, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj ZĆ, odvjetnik iz [adresa], kao ovrhovoditelj podnio je ovršni prijedlog protiv tuženika RĆ iz [adresa], kao ovršenika, radi isplate 136,81 EUR na ime odvjetničkih usluga. Budući je protiv Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ante Brekala iz [adresa], broj Ovrv-3026/2024, UPP/OS-Ovrv-1001/2024 od **.**.2024., RĆ uložio prigovor, rješenje o ovrsi je stavljeno izvan snage, a postupak je nastavljen u parnici.
2. RĆ u prigovoru osporava račun ovrhovoditelja odvjetnika ZĆ jer smatra da je usluga koja je obračunata po tom računu pružena neadekvatno i nepotpuno. Odvjetnik ZĆ ih je zastupao na pripremno ročištu u prosincu 2022., ali koji pri tome postupao bez dogovora s njim i njegovim bratom i potpuno suprotno od dogovora o postupku. Iako je odvjetniku ZĆ dao na znanje da je pružena usluga bila neadekvatna ili barem nepotpuna, odvjetnik ZĆ im je za zastupanje, koje je trajalo 10 minuta, ispostavio račune u iznosu od 273,62 EUR. Na njihovo osporavanje navedenog računa te na molbu za dodatno obrazloženje obračunate usluge odvjetnik ZĆ nije odgovorio. Ovršenik ističe da je odvjetnik ZĆ njemu i njegovom bratu ispostavio odvojeno račune iako su na njegovo inzistiranje dogovorili da će im ispostaviti zajednički račun. Obzirom na navedeno smatra da je odvjetnik ZĆ prekršio svoje obveze prema njemu kao klijentu, da uslugu nije pružio prema očekivanoj razini profesionalnosti prema Zakonu o odvjetništvu, Kodeksu odvjetničke etike i Zakonu o obveznim odnosima te da stoga nije imao pravo ispostaviti račun koji je predmet ovrhe.
3. ZĆ se očitovao da je sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o odvjetništvu dužan izdati račun za pružene pravne usluge najkasnije u roku od 30 dana od dana opoziva punomoći. Ova zakonska obveza osigurava transparentnost u pružanju odvjetničkih usluga te štiti prava i obveze obiju ugovornih strana – kako odvjetnika, tako i klijenta. U konkretnom slučaju, opoziv punomoći uslijedio je 24. listopada 2023. godine, dok je račun izdan unutar propisanog roka, čime je odvjetnik postupio u skladu s pozitivnim propisima i pravilima odvjetničke struke. Navodi da je prilikom obračuna zastupanja pravilno primijenio načelo proporcionalnosti, izdavši račun svakom od klijenata na jednu polovinu ukupnog iznosa. Naime, predmet zastupanja odnosio se na pripremno ročište na kojem su obje stranke bile zastupane kao suvlasnici spornog nasljednog prava. Budući da je usluga odvjetničkog zastupanja pružena obojici nasljednika, a naplata odvjetničkih troškova u sudskim postupcima uobičajeno se dijeli među strankama prema njihovom udjelu u sporu, izdavanje računa svakome na jednake dijelove predstavlja logičan i zakonit način obračuna. Tužitelj ističe da sama činjenica da stranka izražava subjektivno nezadovoljstvo ishodom postupka ili načinom zastupanja ne može dovesti u pitanje odvjetničko pravo na naknadu za pružene usluge. Pravna zastupljenost na sudu nije uvjetovana ishodom postupka, već pruženom uslugom u skladu s pravilima struke i zakonima. Stoga, sve dok je usluga pružena, a stranka nije podnijela pravovremeni prigovor tijekom trajanja zastupanja, ne postoji valjan pravni temelj za osporavanje obračunate usluge. Napominje da su odvjetničke tarife unaprijed propisane i objavljene u „Narodnim novinama“, a ne podložne proizvoljnom određivanju. Račun koji je izdan temelji se na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koja jasno propisuje visinu nagrade za pojedine pravne radnje, uključujući i sudska ročišta. Izračun iznosa izvršen je u skladu s tom tarifom. Tužitelj ističe da je odvjetničko zastupanje u predmetnom postupku poduzeto u punoj savjesnosti, profesionalno i u skladu sa svim relevantnim pravnim propisima i pravilima odvjetničke struke. Tijekom zastupanja, pravodobno su primijenjeni svi procesni instituti koji su bili na raspolaganju kako bi se osigurala zaštita interesa zastupanih stranaka. Od samog početka postupka, tužitelj je pažljivo analizirao spis, procijenio pravnu osnovu zahtjeva svojih klijenata te izradio sve potrebne podneske, uključujući i žalbu protiv rješenja o prekidu ostavinskog postupka. Nadalje, na pripremnom ročištu održanom 12. prosinca 2022. godine, zastupanje je provedeno u skladu s pravilima odvjetničke profesije, pri čemu su zastupane stranke imale priliku iznijeti svoj pravni stav i predložiti dokaze relevantne za postupak. Na istom ročištu sud je donio odluku o provođenju medicinskog vještačenja u vezi sa zdravstvenim stanjem ostavitelja, što je bila ključna procesna radnja za utvrđenje valjanosti oporuke. Komunikacija s klijentima bila je kontinuirana i usmjerena na transparentno informiranje o razvoju postupka i pravnim mogućnostima koje su im bile na raspolaganju.
3.1. Također navodi da je u konkretnom predmetu, Općinski sud u Požegi donio rješenje kojim je vrijednost predmeta spora utvrđena u iznosu od 10.100,00 kuna. Sukladno Tarifnom broju 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kada vrijednost predmeta spora iznosi između 1.327,01 i 13.272,00 eura, za jednu radnju odvjetniku pripada nagrada od 100 bodova. Budući da je tužitelj zastupao više osoba u istom postupku, primjenjuje se i Tarifni broj 40. iste Tarife, prema kojem odvjetniku pripada pravo na povišenje tarifnih stavaka za drugu i svaku sljedeću osobu za 10 %, s ukupnim ograničenjem do 50 %. Dakle, ukupna nagrada povećana je proporcionalno broju zastupanih osoba, ali je konačni iznos podijeljen na jednake dijelove prema broju zastupanih klijenata. Na temelju ovog obračuna, tužitelj je ispravno izdao pojedinačne račune svakom od klijenata za njegov udio u trošku zastupanja. Računi su izdani u skladu s Tarifom Hrvatske odvjetničke komore i Zakonom o odvjetništvu, koji propisuje obvezu izdavanja računa nakon izvršene usluge ili po prestanku punomoći. S obzirom na to da su odvjetničke tarife propisane i objavljene u "Narodnim novinama", njihova primjena nije podložna subjektivnoj procjeni klijenata već se temelji na unaprijed definiranim kriterijima. Stoga su svi izdani računi utemeljeni na zakonu, a obveza plaćanja istih ne može se osporavati na temelju subjektivnog nezadovoljstva klijenta, već isključivo u okviru zakonom propisanih prigovora i postupaka.
3.2. Nadalje navodi da je RĆ, kako proizlazi iz njegove otvorene komunikacije s novim opunomoćenikom, imao priliku primijeniti svoje zamisli o učinkovitom procesnom vođenju spora, uključujući i mogućnost postizanja nagodbe s protivnom stranom. Međutim, unatoč svim njegovim nastojanjima, ni sudski proces nije okončan, niti je bilo moguće postići mirno rješenje s tuženikom što dodatno potvrđuje da njegovi prigovori na odvjetničko zastupanje nisu imali utemeljenje u činjenicama, već su proizašli iz subjektivne percepcije nezadovoljstva razvojem spora. Tijekom razdoblja zastupanja odvjetnika ZĆ, sve procesne radnje poduzimane su pravodobno i u skladu s pravilima parničnog i ostavinskog postupka. Ključni pravni instituti korišteni su u najboljem interesu zastupanih stranaka, a pravna strategija bila je utemeljena na zakonitim i procesno dopuštenim mogućnostima. Tijekom tog razdoblja nije bilo neopravdanih zastoja u postupku, već su sve radnje provedene u okvirima sudskih rokova i procesnih uvjeta. Prema podacima dostupnim u informacijskom sustavu Ministarstva pravosuđa e-Predmet, vidljivo je da su oba postupka, i ostavinski i parnični postupak radi utvrđenja valjanosti oporuke i dalje u tijeku. Ova činjenica jasno ukazuje da promjena zastupanja nije dovela do bržeg pravosudnog rješenja, niti je došlo do procesnog pomaka koji bi ukazao na uspješnu realizaciju drugačije pravne strategije. Unatoč tvrdnjama RĆ o navodnoj neučinkovitosti prethodnog zastupanja, sudski spisi pokazuju da ni nakon više od 14 mjeseci od opoziva punomoći postupci nisu okončani, niti je postignuta nagodba s protivnom stranom.
4. Tuženik se na navedeni podnesak očitovao da je račun tužitelja osporen je jer je usluga obračunata po tom računu pružena neadekvatno i nepotpuno. Naime, odvjetnik ZĆ zastupao ih je na pripremnom ročištu u prosincu 2022., ali pri tome je postupao bez dogovora s njim i njegovim bratom i potpuno suprotno od dogovora o postupku dok je više mjeseci prije tog pripremnog ročišta, održavao kakvu-takvu komunikaciju s njima. Iako je tužitelju dao na znanje da je pružena usluga bila očito neadekvatna ili barem nepotpuna, tužitelj im je za to zastupanje, koje je trajalo 10 minuta, ispostavio račune u iznosu od 273,62 eura. U svom podnesku tužitelj navodi da „su zastupane stranke imale priliku iznijeti svoj pravni stav i predložiti dokaze relevantne za postupak“, što nije istina, i „komunikacija s klijentima bila je kontinuirana i usmjerena na transparentno informiranje o razvoju postupka i pravnim mogućnostima koje su im bile na raspolaganju“, što je također neistina. Naime, tužitelj u poruci e-pošte od 29. lipnja 2022. u kojoj odvjetnik ZĆ navodi „Potreba za pisanom raspravom mi je apsolutno neprihvatljiva“ i u kojoj navodi da ne želi poduzeti ništa po pitanju našeg upozorenja da je suprotna strana dobila pravnu pomoć temeljem neistinitih podataka; priložena poruka e-pošte od 20. rujna 2022. u kojoj odvjetnik ZĆ, na njegovo pitanje o tome kada bismo mogli prokomentirati podnesak odvjetnika suprotne strane, odgovara da ne trebaju za sada ništa poduzimati, činjenica da im se odvjetnik ZĆ od 21. rujna 2022. nije ni jednom javo na pozive i poruke za dogovor u vezi pripremnog ročišta koje je održano 12. prosinca 2022. Na njihovo osporavanje računa od 273,62 eura za pripremno ročište te na njegovu molbu za dodatno obrazloženje obračunate usluge, odvjetnik ZĆ nije odgovorio. U svom podnesku tužitelj ne osporava da nije odgovorio na njegovu molbu za dodatno obrazloženje obračunate usluge, nego samo navodi da „stranka nije podnijela pravovremeni prigovor tijekom trajanja zastupanja“, što nije istina. Naime on mu je dostavio poruku e-poštom, zajedno s opozivom punomoći, od 24. listopada 2023., 25. listopada 2023. (što je bilo prije izdavanja spornog računa) i 24. studenog 2023., u kojima navodim prigovor na usluge koje je odvjetnik ZĆ trebao pružiti; te poruka e-pošte od 25. listopada 2023. u kojoj odvjetnik ZĆ izričito navodi da ne želi obrazložiti usluge koje je trebao pružiti.
4.1. Navodi da je tužitelj ispostavio je račune njemu i njegovom bratu odvojeno, iako su na njegovo inzistiranje dogovorili da će im ispostaviti zajednički račun što je vidljivo iz poruka e-pošte od 20. lipnja 2022. u kojoj odvjetnik ZĆ navodi: „Na koga će glasiti račun? Molio bih da to bude jedan od vas dvoje, a vi se između sebe dogovorite kako će te podijeliti trošak.“; te poruka od 24. lipnja 2022. u kojoj odvjetnika ZĆ obavještavaju da pristaju da račune za svoje usluge ispostavlja na njega. Dodaje da sukladno odredbama Zakona o odvjetništvu, račun za obavljenu uslugu mora biti izdan nakon izvršenja usluge. U ovom slučaju, usluga je obavljena 12. prosinca 2022. godine, međutim, račun za tu uslugu izdan je tek 19. studenog 2023. godine, tj. nakon više od 11 mjeseci od obračunate usluge, a kao datum izvršene usluge je naveden 19. studenog 2023., čime je prekršen zahtjev za pravovremenim i ispravnim izdavanjem računa. Smatra da takvo kašnjenje predstavlja ozbiljan propust. Također navodi da nisu istiniti navodi tužitelja da si je u navedenom postupku angažirao drugog punomoćnika. S obzirom na navedene propuste tuženik smatra da je odvjetnik ZĆ prekršio svoje obveze prema njemu kao klijentu, da uslugu nije pružio prema očekivanoj razini profesionalnosti prema Zakonu o odvjetništvu, Kodeksu odvjetničke etike i Zakonu o obveznim odnosima te da, stoga, nije imao pravo ispostaviti račun koji je predmet tužbe.
5. Tužitelj se u podnesku od 13.ožujka 2025. očitovao da je račun za odvjetničke usluge izdan u potpunosti sukladno pozitivnim propisima te da prigovori tuženika na njegovu opravdanost nisu utemeljeni u zakonu niti u činjeničnom stanju. Navodi da je sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/21), odvjetnik dužan izdati račun za pružene pravne usluge najkasnije u roku od 30 dana od dana opoziva punomoći. U predmetnom slučaju, punomoć tuženika opozvana je dana 24. listopada 2023. godine, dok je račun izdan u propisanom roku, čime je postupanje tužitelja u potpunosti usklađeno s odredbama Zakona o odvjetništvu. Prigovor tuženika u pogledu vremena izdavanja računa neosnovan je i predstavlja pokušaj izbjegavanja podmirenja obveze plaćanja naknade za već pružene usluge. Iznos obračunat u predmetnom računu određen je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 118/20), koja propisuje fiksne iznose naknade za pojedine pravne radnje, uključujući i sudska ročišta. Tarifa je obvezujuća za sve odvjetnike te nije podložna subjektivnim procjenama klijenata. U tom smislu, prigovor tuženika na visinu iznosa računa nema pravnu osnovu, budući da je naplata izvršena prema unaprijed utvrđenim i objavljenim tarifnim stavkama, u skladu sa Zakonom o odvjetništvu i pravilima odvjetničke struke. Nadalje, usluge zastupanja koje su bile predmet obračuna pružene su u korist tuženika i njegovog brata ČĆ u postupku u kojem su oni sudjelovali kao stranke na jednake dijelove. U skladu s uobičajenom odvjetničkom praksom, troškovi zastupanja u ovakvim predmetima raspoređuju se proporcionalno među zastupanim osobama, sukladno njihovom pravnom interesu u sporu. Budući da je odvjetničko zastupanje bilo osigurano obojici nasljednika, izdan je zaseban račun svakom od njih za njihov udio u ukupnim odvjetničkim troškovima. Takav način naplate u potpunosti je pravno utemeljen i u skladu s načelom razmjernosti u obračunu odvjetničkih nagrada. S obzirom na naveden, smatra da tuženik svojim prigovorima nastoji osporiti obvezu koja je valjano nastala, unatoč činjenici da su pravne usluge nesporno pružene i obračunate u skladu s pozitivnim propisima. Tuženik u svom podnesku nastoji osporiti opravdanost naplate odvjetničkih usluga pozivajući se na navodno neadekvatno zastupanje na pripremnom ročištu. Međutim, takve tvrdnje su pravno i činjenično neutemeljene te ne mogu poslužiti kao osnova za osporavanje obveze plaćanja odvjetničke nagrade. Pripremno ročište predstavlja dio sudskog postupka u kojem odvjetnik poduzima pravne radnje sukladno procesnim mogućnostima i u najboljem interesu klijenta, vodeći se pritom pravilima odvjetničke struke i važećim pravnim propisima. Odvjetnik ima ovlast i profesionalnu odgovornost odlučivati o procesnoj strategiji predmeta, pri čemu nije nužno da se svako pojedino očitovanje, odnosno radnja konzultira s klijentom, osobito ako bi takvo konzultiranje moglo ugroziti pravovremeno i učinkovito postupanje. Tuženik svoje nezadovoljstvo načinom vođenja predmeta temelji na subjektivnoj procjeni, pri čemu ignorira činjenicu da je odvjetnik u svom radu vezan objektivnim procesnim pravilima i profesionalnim standardima pravne struke. Odluka o tome kako će se postupati donesena je u okviru profesionalne procjene odvjetnika i ne može biti osporena subjektivnim očekivanjima tuženika, koji u tom trenutku nije imao ni odgovarajuće pravno znanje. Nadalje, sama činjenica da je tuženik koristio rezultate zastupanja dodatno potvrđuje da je usluga valjano pružena i prihvaćena. Naime, pravne radnje poduzete na pripremnom ročištu imale su pravne posljedice u daljnjem tijeku postupka, a tuženik se nikada tijekom postupanja odvjetnika nije usprotivio takvom vođenju spora niti je pravovremeno izrazio prigovor na način zastupanja. Ne može se retroaktivno pokušavati osporiti kvaliteta zastupanja s ciljem izbjegavanja obveze plaćanja odvjetničkih troškova.
5.1. Tužitelj nadalje navodi da tuženik u svom podnesku iznosi neutemeljene tvrdnje o navodnom izostanku komunikacije s odvjetnikom tijekom zastupanja, no takve tvrdnje u potpunosti su netočne i proturječe stvarnom tijeku događaja. Komunikacija između odvjetnika i tuženika odvijala se kontinuirano, kako putem telefonskih poziva, tako i kroz više održanih video sastanaka putem platformi ZOOM i Microsoft Teams, uz dodatnu razmjenu pisanih poruka i e-mail korespondencije. Odvjetnička praksa podrazumijeva da se klijenti redovito informiraju o tijeku postupka, ali pri tome nije pravilo da se odvjetnik mora savjetovati sa strankom o svakom pojedinom procesnom koraku, naročito kada su u pitanju stručne odluke koje proizlaze iz odvjetničke profesionalne procjene. U ovom slučaju, tuženik je bio pravovremeno i iscrpno obavještavan o svim relevantnim pravnim radnjama koje su poduzimane, te mu je dana mogućnost sudjelovanja u raspravama o procesnoj strategiji. Tuženik ne može naknadno iznositi tvrdnje o nezadovoljstvu komunikacijom kako bi izbjegao plaćanje usluga koje su mu nesporno bile dostupne i od kojih je imao neposrednu korist. Tuženik je bio u potpunosti svjestan iznosa računa za pružene odvjetničke usluge, a njegovi sadašnji prigovori predstavljaju pokušaj izbjegavanja unaprijed dogovorene i pravno valjane financijske obveze. Komunikacija o troškovima odvjetničkog zastupanja bila je jasna, višestruka i dokumentirana kroz e-mail prepisku, telefonske razgovore i video sastanke putem platformi ZOOM i Microsoft Teams. Iz dostupnih dokaza, uključujući e-mailove od 24. lipnja 2022. i raniju prepiske, jasno je da je tuženik bio unaprijed upoznat s iznosima računa. Naime, u komunikaciji s odvjetnikom, tuženik je sam naveo da prethodno izdani račun čak može biti izdan u cijelosti na njegovo ime, čime je nedvojbeno prihvatio obvezu plaćanja, s tim da ovdje tuženiku nije pripisana i financijska odgovornost njegovog brata. Osporavanje te obveze u kasnijoj fazi postupka nije utemeljeno ni činjenično ni pravno. Također, očitovanja i pravni podnesci u postupku redovito su se komunicirali s tuženikom, kako u pogledu njihovog sadržaja, tako i u vezi strategije zastupanja. Tuženik je bio informiran o svim podnescima i imao je priliku iznijeti svoje mišljenje prije njihove predaje sudu. Primjerice, odvjetnik je u lipnju 2021. komunicirao sadržaj tužbe prije njene predaje i u lipnju 2022. podneska koji bi se predao na spis, dakle zatražio je potvrdu tuženika u vezi s tim procesnim dokumentima, dajući mu mogućnost da se izjasni prije podnošenja podneska sudu. To jasno pokazuje da je tuženik bio aktivno uključen u postupak te da su mu bile poznate sve radnje koje su poduzimane u njegovom interesu. Slijedom navedenog, tvrdnje tuženika da nije bio upoznat s naplatom odvjetničkih troškova i sadržajem podnesaka ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju. Postoji više dokaza koji potvrđuju suprotno, zbog čega se njegov prigovor mora smatrati neosnovanim. Tuženik ne može retroaktivno pokušavati osporiti obvezu plaćanja na temelju subjektivnog nezadovoljstva, osobito kada je prije toga aktivno sudjelovao u komunikaciji o svim relevantnim pitanjima u postupku.
6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u račun Odvjetničkog ureda Domagoj Miličević broj 235/ODV1/1/2023 od 19.studenog 2023., tuženikov prigovor od 13.studenog 2024., u račun Odvjetničkog ureda Domagoj Miličevića broj 234/ODV1/1/2023 od 19.studenog 2023., u rješenje Općinskog suda u Požegi broj O- 453/2020-6 od 23.ožujka 2021., u žalbu protiv navedenog rješenja od 10.travnja 2021., u presliku zapisnika s pripremnog ročišta održanog u predmetu broj P-208/2021-9 od 20.lipnja 2022., u podnesak tužitelja u navedenom predmetu od 11.lipnja 2022., u zapisnik s održanog pripremnog ročišta u predmetu broj P-208/2021-11 od 12.prosinca 2022., u email prepisku između stranaka, u opoziv punomoći od 23.listopada 2023., u disciplinsku prijavu protiv odvjetnika ZĆ **.**.2024., u dopis disciplinskog tužiteljstva Hrvatske odvjetničke komore od 24.travnja 2025., saslušao je svjedoka ČĆ, te tuženika u svrhu dokazivanja, te je izvršio uvid u sve priloge i podneske u spisu.
7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio je zahtjev tužitelja osnovan.
8. Nesporno je da je tuženik opunomoćio tužitelja, koji je odvjetnik, da ga zastupa u predmetu Općinskog suda u Požegi broj P-208/2021, da je tužitelj zastupao tuženika u navedenom predmetu, da mu je tuženik otkazao punomoć za zastupanje te da mu je nakon toga tužitelj ispostavio račun za odvjetničke usluge u iznosu od 136,81 EUR s PDV-om, koji račun mu tuženik nije platio jer nije zadovoljan tužiteljev zastupanjem u navedenom postupku. Nije sporna niti visina tužbenog zahtjeva.
9. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.
10. Provedenim postupkom utvrđeno je da se račun broj 235/ODV1/1/2023 od 19.studenog 2023. koji je predmet ovoga postupka odnosi na tužiteljevo zastupanje tuženika na pripremnom ročištu u predmetu broj P-208/2021 Općinskog suda u Požegi. U navedenom tuženik je tužitelju otkazao punomoć 23.listopada 2023., a nakon toga mu je tužitelj dostavio račun za plaćanje troškova zastupanja u iznosu od 136,81 EUR s PDV-om.
11.Tuženik smatra da navedeni račun, koji se odnosi na troška za zastupanje na pripremnom ročištu koje je trajalo 10-ak minuta, od 136,81 EUR, previsok, da su dogovorili da će tužitelj ispostaviti tuženiku račun za zastupanje samo tuženiku, a ne i njemu i njegovom bratu kojega je također zastupao u navedenom predmetu, svakom po pola iznosa te također prigovara navodima tužitelja da si je tuženik u predmetu na koji se odnosi račun angažirao drugog punomoćnika, što nije istina.
12. Svjedok ČĆ, brat tuženika iskazao je da im je njihov tadašnji punomoćnik odvjetnik ZĆ rekao da će na pripremnom ročištu moći osporiti argumente, ali do pripremnog ročišta nisu s njim mogli stupiti u kontakt te stoga smatraju da ih on na tome pripremnom ročištu nije zastupao kako je trebao. Upoznati su sa sadržajem podneska kojim se njihov tadašnji punomoćnik očitovao na odgovor na tužbu. Ne zna je li ga sud zvao na pripremno ročište. Ne zna je li ih odvjetnik upoznao sa sadržajem podneska tuženika od 18.kolovoza 2022. Nisu imali nikakvog kontakta s odvjetnikom do toga pripremnog ročišta, a u više navrata su pokušali doći do njega, ali nisu mogli doći te se zbog toga nisu mogli pripremiti za to ročište kako treba odnosno to je trebao odraditi odvjetnik. Odvjetnik je pristupio na pripremno ročište. Nije predlagao dokaze na pripremnom ročištu jer se nije s njima kontaktirao, a oni su mu htjeli dati argumente za pobijanje navoda suprotne strane. Odvjetnik im je dostavio zapisnik s pripremnog ročišta od 12.prosinca 2022. na kojem je odvjetnik bio kao i na pripremnom ročištu od 20.lipnja 2022.
13. Tuženik RĆ iskazao je da je odvjetnik ZĆ prisustvovao na pripremnom ročištu 12.prosinca 2022., ali prije prisustvovanja na ročištu nije se konzultirao s njim i bratom. Naime, napisao im je u e-mailu da će se na tome pripremnom ročištu moći očitovati na podnesak tuženika od 18.kolovoza 2022. Između njih nije bilo komunikacije i odvjetnik nije mogao predložiti dokaze koje su mislili predložiti. Nakon što je odvjetniku ZĆ otkazao punomoć nije ništa poduzimao u tome predmetu broj P-208/2021 i nije uzeo drugog punomoćnika. Nije se pokušao nagoditi s drugom stranom. Šalje požurnice sudu da to što prije riješi. Zapisnik s navedenog pripremnog ročišta primio je putem putem e-komunikacije, a nisu od odvjetnika primili nikakvu informaciju o tom ročištu. Zbog toga su mu otkazali punomoć i on im zbog toga ispostavlja račun. Osporava ispravnost računa jer je račun dostavio odvojeno njemu i bratu iako je bilo dogovoreno da će dostaviti račun na samo jednog od njih dvojice. Račun je ispostavio 344 dana nakon provedenog ročišta što nije dopušteno. Istaknuo je da je prema Zakonu o odvjetništvu račun bio dužan dostaviti odmah nakon obavljene usluge, odnosno 30 dana nakon otkaza punomoći, a on nije račun ispostavio odmah nakon izvršene usluge nego nakon otkaza punomoći, a osim toga račun je neispravan jer je kao datum izvršena usluge naveden 19.studeni 2023., a odnosi se na uslugu koja je pružena 12.prosinca 2022. Smatra da se pojavljivanje na ročištu samo po sebi ne može smatrati profesionalno pruženom uslugom ako je to pojavljivanje proizašlo iz višemjesečnog ne komuniciranja sa svojim strankama i samovoljnog postupanja. Ne osporava visinu računa nego samo njegovu osnovanost. Ne koristi se rezultatima njegovog zastupanja jer se ni jedna pravna korist s toga ročišta za njih nije dogodila. Nisu točni niti navodi punomoćnik tužitelja da su bili u kontinuiranoj komunikaciji jer za predmetno ročište nije bilo nikakve komunikacije. Nisu točni navodi tužitelja da je on subjektivan u ovome nego je sve potkrijepio dokazima. Tužitelj nije osporio njegove navode iz podneska od 4.ožujka 2025. Na poseban upit punomoćnice tužitelja odgovorio je da se nakon primitka zapisnika sa spornog pripremnog ročišta nije obratio sudu niti podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje jer ih je na tome ročištu zastupao tužitelj i on im je bio punomoćnik još oko 10 mjeseci.
Nisu naknadno predlagali nikakve dokaze sudu.
14. Tuženik je protiv tužitelja 13.studenog 2024. podnio disciplinsku prijavu Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi neodgovarajućeg zastupanja na pripremnom ročištu, ignoriranja osporavanja računa i zahtjeva za obrazloženjem, neispunjavanja obveze komunikacije s odvjetnikom suprotne strane, nepoznavanja spisa, nedostatka komunikacije s tuženikom kao klijentom, nemogućnosti zaštite interesa, ignoriranja dokaza o neistinitim podacima suprotne stane, neadekvatnog upravljanja računima i naplatom.
15. Hrvatska odvjetnička komora, Disciplinsko tužiteljstvo 24.travnja 2025. je obavijestilo tuženika da je provelo disciplinski postupak protiv ZĆ, odvjetnika u [adresa] te da nije utvrdilo dokazanim postojanje osnovane sumnje da je prijavljeni odvjetnik počinio težu ili lakšu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva, slijedom čega je, na temelju odredbe članka 110.stavak 1. t.1. Statuta hrvatske odvjetničke komore njegova prijava protiv prijavljenog odvjetnika odbačena.
16. Odvjetnik je obvezan obračunati nagradu za svoj rad kada ispuni nalog stranke u cijelosti, a odvjetnik je ispunio nalog stranke pravomoćnom i ovršnom odlukom u pravnoj stvari i/ili otkazom zastupanja i/ili opozivom punomoći odvjetniku.
17. Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika koju utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora (dalje: HOK) uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa (članak 18., stavak 1. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine" broj: 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/21), a pravo odvjetnika na nagradu i naknadu troškova ne ovisi o uspjehu u parnici. U slučaju kada je stranka tijekom trajanja sudskog ili drugog postupka opozvala punomoć, tada odvjetnik ima pravo obračunati nagradu i trošak u skladu s odredbama Tarife.
18. Provedenim postupkom je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj zastupao RĆ i dr. na pripremnom ročištu koje je održano pred Općinskim sudom u Požegi 12. prosinca 2022. u predmetu broj P-208/2021, na koje se odnosi trošak zastupanja koji je predmet ovoga postupka, a koje je održano nakon pripremnog ročišta koje je odgođeno 20.lipnja 2022., na kojemu je također sudjelovao odvjetnik ZĆ kao punomoćnik RĆ i dr. i koje je odgođeno kako bi se tuženik u navedenom predmetu očitovao na podnesak odvjetnika ZĆ. Na pripremnom ročištu održanom 12.prosinca 2022. odvjetnik ZĆ kao punomoćnik tužitelja RĆ i dr. ostao je kod tužbe i svih do tadašnjih navoda i dokaznih prijedloga te je očitovao na dokazni prijedlog za izvođenje medicinskog vještačenja. Budući je tuženik RĆ tužitelju otkazao punomoć za zastupanje u navedenom predmetu broj P-208/2021 dana 23.listopada 2023., tužitelj mu je 19.studenog 2023. dostavio račun broj 235/ODV1/1/2023 za plaćanje troškova zastupanja u iznosu od 136,81 EUR s PDV-om koji se odnosi na zastupanje više tužitelja na pripremnom ročištu održanom 12. prosinca 2022. kod Općinskog suda u Požegi u predmetu P-208/2021, 50% ukupnog iznosa nagrade (55 od 110 bodova) obračunate prema tarifnom broju 7. i 36. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
18.1. Budući je nesporno da je tužitelj zastupao tuženika i njegovog brata na navedenom pripremnom ročištu, za što prema odvjetničkoj tarifi ima pravo na naknadu za rad, koji iznos tuženik ne osporava, kao što ne osporava niti da mu nije platio naknadu po ispostavljenom računu, zahtjev tužitelja je osnovan te je stoga sud održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ante Brekala broj Ovrv-3026/2024, UPP/OS-Ovrv-1001/2024 od 31.listopada 2024. za iznos glavnice te pripadajuće zakonske zatezne kamate.
18.2. Naime, kao što je to utvrdilo i Disciplinsko tužiteljstvo Hrvatske odvjetničke komore, provedenim postupkom je utvrđeno da je tužitelj poduzeo pravnu radnju zastupanja tužitelja na predmetnom pripremnom ročištu i to kao stručna osoba, odvjetnik, za koje zastupanje , nakon što mu je otkazana punomoć, od tuženika traži naknadu za obavljeno zastupanje u skladu s Odvjetničkom tarifom za pravne radnje koje ovdje tuženik nikada nije osporio i za koje mu je dužan.
18.3. Navodi tuženika o izdavanju podijeljenog računa, ne javljanju nakon prigovora na ispostavljeni račun, neistinito tužiteljevo navođenje da si je tuženik nakon otkaza punomoći angažirao drugog punomoćnika, nije relevantno i nema utjecaja na ovaj postupak.
19. Sud je ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ante Brekala broj Ovrv-3026/2024, UPP/OS-Ovrv-1001/2024 od 31.listopada 2024. za iznos troškova ovršnog postupka jer se o troškovima ovršnog postupka odlučuje odlukom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga, a kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja odluke.
19.1. Budući je tužitelj u cijelosti uspio u ovome postupku tuženik mu je dužan na temelju odredbe članka 154.stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13 i 70/19) naknaditi nastali trošak u cijelosti. Tužiteljevi troškovi postupka iznose ukupno 413,27 EUR, a odnose se na sastav prijedloga za ovrhu (50,00 EUR), sastav podnesaka od 21.siječnja 2025., 13.ožujka 2025., 8.svibnja 2025. (3x50,00 EUR), zastupanje na ročištima održanim 8.travnja 2025. i 12.svibnja 2025. (2x50,00 EUR), sve s PDV-om (75,00 EUR), predujmljeni trošak javnog bilježnika (25,00 EUR) te sudsku pristojbu na presudu (13,27EUR) sve s pripadajućom zakonskom zateznom tekućom od 10.lipnja 2025.do isplate.
19.2. Tužitelj nema pravo na naknadu troška zastupanja na ročištu 4.ožujka 2025. jer na isto nije pristupila punomoćnica tužitelja nego tužitelj osobno.
20. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.
Požega, 10.lipnja 2025.
Sutkinja:
Melita Novak
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu a o istoj odlučuje županijski sud.
Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Dna:
1. Tihana Ranđelović, odvjetnica, Osijek
2. RĆ, [adresa]