Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1743/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Paula Eškinja Orešković, odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko- upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. travnja 2025. u prisutnosti osobno tužitelja te punomoćnice tužitelja Paule Eškinja Orešković, odvjetnice u Biogradu na Moru, na ročištu za objavu presude 10. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“Utvrđuje se da je pogrešan upis Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, kao vlasnika nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] oznake Krč u naravi dvorište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, oranica, oranica i pašnjak ukupne površine 17587 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru, za 17018/17587 dijela, te se određuje ispravak upisa suvlasništva na toj nekretnini na ime tužitelja EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 17018/17587 dijela, uz istovremeno brisanje postojećeg upisa prava suvlasništva za 17018/17587 dijela na toj nekretnini s imena tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru, da izvrši brisanje upisa prava suvlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] oznake Krč u naravi dvorište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, oranica, oranica i pašnjak ukupne površine 17587 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, za 17018/17587 dijela uz istovremeni upis prava suvlasništva predmetne nekretnine na ime tužitelja, EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to za 17018/17587 dijela.”

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ I Utvrđuje se da je tužitelj EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo suvlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] oznake Krč u naravi dvorište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, oranica, oranica i pašnjak ukupne površine 17587 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru, za 17018/17587 dijela, a što je tuženik Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove Presude, a nakon njezine pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava suvlasništva na svoje ime, i to za 17018/17587 dijela, uz istovremeno brisanje postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini s imena tuženika sve u roku od 15 dana.

II U slučaju opiranja tužbi, nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove predmetnog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije nefinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana. “

II Nalaže se tužitelju VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 200,00 EUR (dvjesto eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 12. kolovoza 2024. navodi da je izvanknjižni vlasnik i posjednik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 17587 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za cijelo. U zemljišnim knjigama, nakon provedene obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] tužitelj da je upisan kao suvlasnik za 569/17587 dijela, a tuženik za 17018/17587 dijela što ne odgovara stvarnom stanju. Vlasništvo predmetne nekretnine tužitelj da je stekao usmenim darovanjem od svog oca ĆŽ (zv. FŽ). Na predmetnoj nekretnini tužiteljev otac ĆŽ da je sagradio obiteljsku kuću još 1974. te kasnije gospodarske objekte tužitelj zajedno s ocem te da se gradnji nitko nije protivio. Nadalje navodi da je 1982. prednik tužitelja sklopio Ugovor i priključenju novog potrošača s Elektrom Zadar. ĆŽ da je predmetnu nekretninu stekao od svog oca pok. ĐŽ (rođ. 1914.), a on od svog oca pok. HŽ koji je rođen krajem 1800-tih. Još 1905. IŽ da daruje sve svoje imanje HŽ (odnosi se i na predmetnu nekretninu) i taj dokument iz Pokrajine Dalmacije na talijanskom i hrvatskom jeziku da se dostavlja kao dokaz. Kako je obitelj HŽ predmetnu nekretninu posjedovala i uživala, a kako zemljišnoknjižno stanje nije bilo sređeno – to da je obitelj HŽ radi ishodovanja dozvola – podnijela zahtjev Skupštini Općine Benkovac – iako su već bili posjednici predmetnog zemljišta dugi niz godina – da im i formalno dodijeli predmetno zemljište pa je predmetno zemljište ĆŽ i dodijeljeno radi izgradnje stambene zgrade, iako je već tada i stambena zgrada bila sagrađena. Predmetna nekretnina da se ranije nalazila u k. o. [katastarska općina], a danas je u granicama k. o. [katastarska općina]. LŽ da je posjedovao dio ove predmetne nekretnine, a koji dio je kasnije prepustio obitelji ĆŽ dogovorom između obitelji s namjerom da ista tvori jednu jedinstvenu cjelinu koja se gospodarski iskorištava. Uvidom u skicu Rješenja o dodjeli da jasno proizlazi da je LŽ na desno od ĆŽ - ranije k. o. [katastarska općina], sada k. o. [katastarska općina] – bio posjednik dijela predmetne – koji dio je prepustio obitelji ĆŽ sve kako je prethodno navedeno. Pok. ĐŽ da je evidentiran posjednikom d 109/2 k. o. [katastarska općina] – kuća i dvorište – ali zapravo ta nekretnina da predstavlja ovdje predmetnu što razvidno proizlazi iz skice Rješenja o davanju na korištenje predmetnog zemljišta (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se u papirima vodi i kao čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Nadalje navodi da je za ovdje predmetnu nekretninu izdano i rješenje o obnovi – u kojem rješenju je naznačena predmetna nekretnina kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – a iz obrazloženja rješenja jasno proizlazi da se radi o ovdje predmetnoj i da je to ta nekretnina gdje je ĆŽ sagradio kuću 1974., da je u toj kući i sin EŽ sa svojom suprugom E i da se obvezuju vratiti i u njoj prebivati – što da je tako i bilo te prebivaju i danas. Da se oznake nekretnina dovedu u svezu odnosno dokaz da se radi o istoj nekretnini – potrebno je usporediti Rješenje o obnovi zajedno s obrazloženjem od 31. prosinca 1997. 1997. te Potvrdu o obnovi od 13. travnja 2017. – iz koje Potvrde proizlazi sljedeće – da se obnovljena kuća nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je rješenje o pravu na obnovu doneseno 31. prosinca 1997. KLASA: UP/I-361-01/97-01/596, URBROJ 2198/9-97-1. Također da proizlazi i sljedeće, da je predmetna nekretnina ranije vođena pod oznakom d 109/2 k. o. [katastarska općina]. Prednik tužitelja – njegov djed ĐŽ da je bio upisan posjednik još 1997. u starom katastarskom operatu za dio predmetne nekretnine. ĆŽ da je plaćao za predmetnu nekretninu i katastarski prihod. Tužitelj da je za predmetnu nekretninu ishodovao i rješenje o izvedenom stanju. Predmetna nekretnina, kako je već navedeno od davnina da predstavlja jedinstvenu cjelinu koja se tako i iskorištavala. Predmetna nekretnina da je ograđena žicom i živicom te da se na istoj nalaze i stara stabla bajama, a ranije da su se uzgajali krumpir, kapula, žito. Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja kuću s dvorištem i gospodarskim objektima te oranicama. Posjed tužitelja da nitko nikada nije uznemiravao niti ometao niti na bilo koji drugi način osporavao. Tuženik da nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine, pa ni danas. Tužiteljev prigovor Z-23042/2019 da je odbijen pa time podnosi ovu tužbu sukladno uputi ročišnog rješenja posl.br. Z-24266/2024 od 23. srpnja 2024. Budući je tužitelj sam i putem svojih prednika u neprekinutom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine preko sto godina, te da je njegov posjed ujedno istinit i pošten, te da njegovo pravo vlasništva nikada nije bilo osporavano od strane tuženika ili trećih osoba, to isti predlaže, da naslovni sud donese presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja. Ujedno tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje da je stekao pravo suvlasništva i to za 17018/17587 dijela predmetne nekretnine.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 19. kolovoza 2024. se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarno pravnog karaktera, te sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige. Tužitelj u konkretnom slučaju prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud naprijed navedenim rješenjima nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako tužitelj bi trebao dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. Međutim, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Što se tiče dokumentacije koja prileži tužbi, a za koju tužitelj navodi da je temeljem iste stekao navodno pravo vlasništva na gore navedenim nekretninama, ističe se da ista nije podobna za upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja, niti iz iste proizlazi da bi tužitelj ispunio pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. U postupku obnove zemljišne knjige sud je upisao tužitelja u suvlasničkom udjelu od 569/17587 budući u tome udjelu tužitelj ima sagrađenu kuću, dok je u odnosu na preostalih 17018 m[2] izvršen upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, koji upis je bio i u staroj zemljišnoj knjizi. Po mišljenju tuženice riječ je grabežu (uzurpaciji) velike površine (oko 17.000 m2) državnog zemljišta. Naime, tužitelj u tužbi navodi, premda o tome ne dostavlja dokaz, da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao dodjelom od Općine Benkovac radi izgradnje stambene zgrade. Sasvim je jasno da tužitelju nije dodijeljena nekretnina u površini od 17587 m[2] u svrhu izgradnje kuće. Slijedom svega navedenog, tužena smatra da je u postupku obnove zemljišne knjige izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao vlasnice predmetne nekretnine, pa kako tužitelj ničim nije dokazao svoje pravo vlasništva predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici. Tuženica se protivi i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu koji glasi na utvrđenje prava vlasništva te ističe prigovor da nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom iz čl.186a Zakona o parničnom postupku.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: dosudnica Kotarskog suda u Benkovcu posl. br. A 680/19 od 26. prosinca 1919. (list spisa 6), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 7-8), izjava ĆŽ sačinjena kod ovog suda 24. veljače 2017. (list spisa 9), dosudnica, posl. br. A 680/19 (list spisa 10-15), izvadak iz katastarskog operata Zadarske županije, Ureda za katastarske i geodetske poslove, Ispostava Benkovac, klasa: 935-07/97-01/3175, urbroj: 2198-02/04-97-2 od 9. rujna 1997. (list spisa 16), preslik katastarskog plana od 10. listopada 2005. (list spisa 17), uvjerenje Ureda za geodetske i katastarske poslove, Ispostava Benkovac od 11. kolovoza 1997. (list spisa 19), skica katastarske čestice prema prijedlogu nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] (list spisa 20), rješenje Zadarske županije, Upravnog odjela za razvitak i obnovu, klasa: UP/I-361-01/97-01/596, urbroj: 2198/9-97-1 od 31. prosinca 1997. (list spisa 21-22), preslik katastarskog plana od lipnja 2020. (list spisa 25), potvrda DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina [adresa] od 19. srpnja 2024. (list spisa 26), izvod iz Matične knjige umrlih Općine Benkovac – Mjesni ured Polača, broj: 204-01/88-03/02, 2101-01-05-88-1 od 29. srpnja 1988. (list spisa 31), smrtni list za ĐŽ izdanog od strane Matičnog ureda Zadar 11. kolovoza 1994. (list spisa 32), smrtni list za Sabatoni HŽ izdanog od Matičnog ureda Benkovac 9. srpnja 2010. (list spisa 33), izvod iz Matične knjige umrlih Općine tada Šibenik od 19. svibnja 1977. (list spisa 34), izvod iz Matične knjige vjenčanih Općine Zadar, Mjesni ured Zemunik od 8. srpnja 1975. (list spisa 35), potvrda Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, klasa: 370- 01/17-01/450, urbroj: 510-02-01-02/2-17-02 od 13. travnja 2017. (list spisa 37), rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, klasa: UP/I-361-03/18-11-440, urbroj:

2198-1-07-03-1-20-12 od 17. kolovoza 2020. (list spisa 38-40), rješenje o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu Skupštine Općine Benkovac broj: 756/1-1974 od 18. listopada 1974. (list spisa 41-45), zaključak Sekretarijata za društvene službe, imovinskopravne poslove i opću upravu, broj:

02/651-1974 od 5. lipnja 1974. (list spisa 46), zapisnik sačinjen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina], posl. br. Z-24266/2024 (list spisa 47), ugovor o priključenju novog potrošača električne energije od 30. kolovoza 1982., s radnim nalozima (list spisa 49- 55), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z- 10211/2015/1361 od 13. rujna 2017. (list spisa 56-58), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu posl. br. O-107/94 od 11. studenog 1996. (list spisa 59- 60), identifikacija čestica DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograda na Moru od 9. kolovoza 2024. (list spisa 81-82), dosudnica iza pok. HŽ posl. br. A 680/19 (list spisa 89-94), nalaz i mišljenje Stalnog sudskog vještaka s priloženim fotografijama Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 100-107), rješenje o obnovi Upravnog odjela za razvitak i obnovu od 31. prosinca 1997. s prilozima (list spisa 111-135), nalaz i mišljenje Stalne sudske vještakinje Marije Jurić, dipl. ing. agr. (list spisa 136-150), povijest promjena na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 171-173), povijest zk. upisa (list spisa 175-218), povijest promjena na katastarskim česticama od 19. veljače 2025. (list spisa 220), te je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta, saslušani su svjedoci: RŽ (list spisa 163), BŽ (list spisa 164), GŽ (list spisa 164-165), ČŽ (list spisa 165-166), JŽ (list spisa 166-167) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 224).

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je (glavni) zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjiženu kao suvlasništvo tuženice za 17018/17587 dijela u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine u 17018/17587 dijela upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika. Ujedno postavljen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo suvlasništva predmetne nekretnine u naprijed navedenom suvlasničkom dijelu.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana suvlasnicom predmetne nekretnine u suvlasničkom udjelu od 17018/17587 u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Nije sporna identifikacija predmetne nekretnine odnosno da ista odgovora dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere i dijelu kat.čest.

68/20 k. o. [katastarska općina] stare izmjere.

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, primjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja EŽ podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-24266/2024 (Z-23042/2019) (list spisa 47-48), razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], posl. br. Z-10211/2015/1361 od 13. rujna 2017. (list spisa 56-58) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu posl. br.O-107/94 (list spisa 59-60) razvidno je da su iza smrti pok. ĐŽ rođenog **.**.1914., a preminulog **.**.1994. kao nasljednici proglašeni: sin ČŽ, sin CŽ, sin UŽ te sin FŽ, svaki za ¼ dijela. Nadalje uvidom u citirano Rješenje o nasljeđivanju ne proizlazi da bi predmetna nekretnina činila ostavinsku imovinu (knjižno ili izvanknjižno vlasništvo) pok. ostavitelja.

11. Uvidom u Rješenje o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu bivše Skupštine općine Benkovac od 18. listopada 1974., broj: 756/1-1974 ( list spisa 41-43) razvidno je da je dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1.200 m[2] dodijeljena na korištenje ĆŽ, V, uz naknadu od tadašnjih 2.400 dinara, uz obvezu korisniku zemljišta, ĆŽ da u roku od šest mjeseci od primitka tog rješenja, mora započeti gradnju i u roku od dvije godine završiti gradnju. Sastavni dio Rješenja je i skica lica mjesta koja u predmetu dodjele zemljišta prikazuje dio navedene čestice za predaju na korištenje tužitelju za izgradnju zgrade.

12. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac, KLASA: 930-04/25-05/31, UR.BROJ: 541-24-05/3-25-2 od 19. veljače 2025. proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u korist OP dobro Vrana od 1956. do 1987. godine za cijelo. Na temelju promjena 26/1987 izvršena je provedba prijavnog lista diobe za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kat. čest. [katastarska čestica]-1002/12 k. o. [katastarska općina] te upis novonastale kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak površine 229081 m[2] u korist Društvenog vlasništva. Dana 5. travnja 2023. u klasi predmeta 932-01/2023-09/1327 od strane vanjskih suradnika RH Državne geodetske uprave Središnjeg ureda izvršena je homogenizacija granica katastarskih općina te je navedenom homegenizacijom promijenjen oblik kat. čest. [katastarska čestica] u skladu s homogeniziranom granicom katastarske općine [katastarska općina].

13. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa dvije strane ograđena žičanom ogradom, a sa zapadne strane graniči sa asfaltnim putem. Utvrđeno je da na predmetnoj nekretnini egzistira više objekata, stambenih i gospodarskih, dok se na predmetnoj nekretnini nalazi niz stabala starih bajama te tri masline i jedan orah.

13.1. Iz sačinjene skice sudskog očevida od strane vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. razvidno je da na skici predmet spora je obojan žutom bojom, a koji nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Vještak geodetske struke je također skici sudskog očevida uklopio predmet spora u plan stare izmjere za k. o. [katastarska općina].

14. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Marije Jurić, dipl. ing. agr. od 7. studenog 2024. (list spisa 136-150) proizlazi da se na predmetnoj nekretnini nalazi deset stabala bajama, tri stabla maslina i jedno stablo oraha koja su posađena u neposrednoj blizini stambenih i gospodarskih objekata. U pogledu procijenjene starosti stabala, vještakinja je navela da stablo bajama označenih brojevima 1, 2 i 4 su približne starosti pedeset godina, bajami broj 3 i 10 su približne starosti 45 godina, bajami broj 5, 6, 7, 8 i 9 su procijenjene starosti 40 godina, stabla maslina su procijenjene starosti od 35 godina te stablo oraha približne starosti 40 godina, koji su također fotografirani i koje fotografije prileže nalazu i mišljenju. U sačinjenom nalazu i mišljenju stalna sudska vještakinja je navela da procjena starosti stabala može varirati ovisno o sorti, geografskom položaju, klimatskim uvjetima, reljefu, tlu, uvjetima uzgoja i ostalim činjenicama koji utječu na rast i razvoj biljaka. Navedene godine starosti mogu odstupati iz spomenutih razloga pa da zbog tog razloga sačinjeni nalaz i mišljenje obuhvaća približnu procjenu.

14.1. U odnosu na sačinjeni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

15. Svjedok RŽ je u svom iskazu (list spisa 163) naveo da mu je poznata predmetna nekretnina koja se nalazi u [adresa] jer da je gotovo svaki dan tamo. Poznato mu je da je ta nekretnina pripadala njegovom pokojnom stricu ĐŽ koji je na njoj radio, koristio je jedan dio za oranje, za sadnju povrtlarskih kultura, a na drugom dijelu je držao jaru i sjeno za stoku. Pokojni stric je rođen 1914. a umro 1944. Istaknuo je da se rodio u [adresa] kada zna za sebe da je viđao pok. strica na ovoj parceli, a i sam da je radio na toj parceli tj. pomagao orati i sl. Danas se na zemlji nalazi jara, nalaze se dvije do tri kuće. Što se tiče tih kuća navodi da su one sagrađene 70-ih godina prošlog stoljeća, a gradio ih je EŽ i njegov otac EŽK, a zna da su kuće obnovljene poslije rata. Na zemlji se nalaze i stabla masline koje je sadio EŽK, Karlov otac, nalaze se stabla bajama, a također postoje i stara stabla maslina koje je zasadio još pok. ĐŽ. Napominje da je iza smrti pok. ĐŽ ova zemlja pripala u nasljedstvo ĆŽ, a poslije ĆŽ nekretnina je pripala ovdje tužitelju VŽ. Predmetna parcela ima između 15 do 20 tisuća kvadrata, ne može se točno izjasniti glede njene površine. Predmetna nekretnina je ograđena sa tri strane žicom i dračom. Na poseban upit suda je iskazao da mu je poznato da je ĆŽ išao u općinu radi ove zemlje i zna da je nešto plaćeno, ali ja točno ne zna koliko i o čemu se točno radi. Ali mu je poznato da su na ovu predmetu parcelu dolazili iz općine i to prije nego što je ova kuća izgrađena.

16. Svjedok BŽ je u svom iskazu (list spisa 164) naveo da mu je poznata predmetna nekretnina jer je još kao dijete tamo dolazio zajedno sa svojim ocem. Ta parcela je pripadala njegovom stricu FŽ, a poslije FŽ nekretnina je pripala VŽ. Zna da se na predmetnoj nekretnini nalaze tri kuće i štala. Sjeća se stric FŽ na ovoj parceli koji je držao ovce te je sadio povrtlarske kulture i sl. Ne može se sjetiti kada su ove kuće izgrađene jer je bio dijete, ali kao i dijete tu su postojala kuće. Od kada se ja sjeća nekretnina je ograđena dračom, a danas žicom, ali ne sa svih strana, koliko zna, navodi da je ograđena sa tri strane. Poznato mu je da je ova nekretnine ranije pripadala djedu pok. ĐŽ, koji se rodio 1913./14., a umro je negdje u vrijeme rata. Nikada nikakvih sporova u njihovoj obitelji nije bilo glede ove nekretnine, niti bi netko treći svojatao pravo korištenja/posjedovanja ove nekretnine.

17. Svjedok GŽ je u svom iskazu (list spisa 164-165) naveo da mu je poznata predmetna nekretnina i zna da je tu zemlju najprije uživao pok. djed ĐŽ koji je rođen 1914., a umro 1994. Poslije smrti pok. ĐŽ ovu predmetnu parcelu je naslijedio njegov sin ĆŽ, a koji je onda istu darovao svome sinu ovdje prisutnom tužitelju VŽ, darovanje je bilo prije otprilike 10-12 godina, možda i 15. Poznato mu je da je stric ĆŽ negdje otprilike kada sam je imao deset godina na ovoj predmetnoj nekretnini sagradio kuću. Sjeća se i kada je ĆŽ kada je bio dijete i kopao zemlju radi izgradnje gusterne (spremnik za vodu). Poznato mu je da je stric i ishodio nekakvo odobrenje od Općine radi izgradnje te kuće. Poznato mu je da je prije Općina dodjeljivala zemljišta u određenoj kvadraturi za izgradnju kuća. Napominje da je kuća sagrađena na tom dijelu gdje je dobio odobrenje, ali sve ostalo da je pok. djed ĐŽ ranije uživao. Poznato mu je da je pok. djed ĐŽ ovu zemlju koristio na način da je istu orao, sadio poljoprivredne kulture, imao je konja s kojim je orao, držao je ovce i konje. Nikada nikakvih sporova nije bilo glede ove zemlje, niti bi netko treći svojatao pravo na ovu zemlju.

18. Svjedok ČŽ je u svom iskazu (list spisa 165-166) naveo da je sve do 1983. godine kada se oženio i otišao živjeti u [adresa], živio u kući koja se nalazi u susjedstvu, udaljenosti nekih 150-ak metara od ove predmetne parcele gdje danas živi EŽ sa svojom obitelji. EŽ je na ovoj parceli sagradio kuću 1977., a on osobno da je na njoj radio na način da sam ju žbukao 1976. kada se vratio iz vojske. Ova parcela je ograđena, ranije suhozidom, dračom i žicom, a to sve zna zato što je na parceli držao Karlov otac ĆŽ blago zato da je siguran da je parcela ograđena. Na ovoj parceli blago je držao i djed tužitelja pok. ĐŽ, tu su išli na ispašu, ĐŽ je rođen 1914., a umro je negdje kroz Domovinski rat. Još kao dijete da je prolazio pored ove nekretnine i viđao je pok. ĐŽ koji osim što je čuvao blago na ovoj zemlji bavio se i poljoprivredom. Poznato mu je da je tužitelj tj. njegov otac imao odobrenje od Općine za gradnju, zna da je nešto i plaćeno, tj. vjerojatno je nešto i plaćeno jer ne bi gradio da nije imao odobrenje. Zaključno je naveo da predmetna parcela ima negdje otprilike od oko hektar, hektar ipo površine.

19. Svjedok JŽ je u svom iskazu (list spisa 166-167) naveo da mu je jako dobro poznata predmetna nekretnina jer zemlja njegove obitelji se nalazi na udaljenosti otprilike 500 do 600 m od ove nekretnine gdje danas tužitelj živi sa svojom obitelji. sam Odkad je još bio dijete od 7 do 8 godina da je dolazio pomagati pok. ĐŽ, Jedan konj je imao njegov otac ,a jedan je imao pok. ĐŽ te su jedan kod drugoga orali. Taj dio gdje je orao pok. ĐŽ da je siao žito za blago, a u drugom djelu koji je također ograđen dračom, jedan uz drugi, ĐŽ je sadio krumpire, bob i sl. Još kao dijete pamti da je nekretnina ograđena dračom sa svih strana s tim da je u jednom dijelu bilo malo suhozida. Napominje da mu je pok. ĐŽ bio kao otac jer je odrastao s njim i pomagao mu je, Nadalje je naveo da je 1973. kupio traktor i u više navrata im je orao zemlju s tim traktorom. Pok. ĐŽ je imao i tzv. sjenicu gdje je držao blago. Negdje malo prije rata su sagrađene kuće, a gradio ih je tužiteljev otac FŽ, Iz priče ĆŽ poznato mu je da je on od Općine ishodio nekakvu dozvolu za gradnju kuće i da je nešto platio, ja točno ne zna je li on što i koliko platio, ali misli da je on morao ishoditi nekakvu dozvolu jer se ova parcela vodila kao državna. Mogu još napomenuti da je na ovo područje dolazio lugar i plaćala se pašarina, međutim na ovu predmetnu parcelu od ĆŽ nikada nije dolazio lugar i oni nisu ništa plaćali što znači da je bilo poznato da je to njihovo. Na poseban upit je naveo pamti kada je još orao kao dijete da parcela ima između 15 do 20 tisuća kvadrata. Od kada zna za sebe ova parcela je bila uvijek istog oblika.

20. Tužitelj EŽ je u svom stranačkom iskazu (list spisa 224) naveo da je ova parcela je u posjedu njegove obitelji od davnina i to još od njegovog pradjeda pok. HŽ koji je došao na ovo područje, tu je živio i obrađivao ovu zemlju. On je imao dvojicu sinova, njegovog djeda ĐŽ i ĆŽ, a poslije ĐŽ ovu parcelu je nastavio posjedovati njegov otac ĆŽ koji je mu je istu darovao. Nikada pa ni danas nema spora unutar obitelji vezano za ovu parcelu i ona danas njemu pripada Još djed, kao i otac su prije na ovoj parceli čuvali blago, pa je njegov djed pok. ĐŽ na ovoj parceli sagradio staru štalu od suhozida, a još jednu štalu je sagradio njegov otac još negdje 70-tih godina. Ova predmetna parcela se također koristila i za obrađivanje, njegog djed pok. ĐŽ i otac ĆŽ su tu sadili i sijali poljoprivredne kulture, a potom je otac 1974. započeo gradnju kuće. Poznato mu je da je otac prije gradnje kuće otišao u općinu jer je procedura bila takva da se trebala ishoditi dozvola za gradnju. Poznato mu je da je ocu dodijeljeno 1200 m[2] za gradnju kuće koju kvadraturu je platio, a nakon čega je započeta gradnja. Tako su svi u to vrijeme u selu radili. Napominje da se ova kvadratura odnosi samo za gradnju kuće, dok se ukupna površina cijela ove parcele koja se nalazi u posjedu njegove obitelji oduvijek, točnije od kad ja zna za sebe i po priči oca i djeda ima oko 17 000 m[2] . Pamti još kao dijete da je ova parcela oduvijek ograđena, ranije je bila ograđena žicom, dračom i dijelom suhozidom. Poslije su to uklonili pa su postavili žicu i betonske stupove.

21. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno ne proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana suvlasnicom na predmetnoj nekretnini.

22. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

22.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

22.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

23. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

24. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

25. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

26. Odredbom članka 18. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), stavkom 2. je propisano da je posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Stavkom 3. je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

27. U skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP-a), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

28. U konkretnom slučaju, nesporno je da je tužitelj kao osnovu za stjecanje prava vlasništva putem svojih pravnih prednika naveo dosjelost, a koju osnovu da bi dokazao, sukladno naprijed citiranim odredbama, morao je predočiti dokaz da su njegovi prednici, kao pošteni posjednici, osobno i putem svojih pravnih prednika bili u posjedu sporne nekretnine zakonom propisano vrijeme. Za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva po osnovi dosjelosti, odlučna je činjenica kvalitete posjeda.

29. Svi svjedoci saslušani tijekom postupka su doista iskazivali u pogledu načina i vremena posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika (oca ĆŽ i djeda pok, ĐŽ), ali isto tako su iskazivali da imaju određena saznanja da je otac tužitelja za izgradnju predmetne kuće ishodio dozvolu od tadašnje Općine. Isto tako, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je „obitelj ĐŽ radi ishodovanja dozvola- podnijela zahtjev Skupštini Općine Benkovac, iako su već bili posjednici predmetnog zemljišta dugi niz godina..“. Među strankama, navedena činjenica nije sporna odnosno nije sporno da je predniku tužitelja ĆŽ **.**.1974. od strane Skupštine općine Benkovac, [adresa] i [adresa] dano na korištenje građevinsko zemljište na dijelu predmetne nekretnine u površini od 1.200 m[2] . Da je doista na predmetnoj nekretnini stambeni objekt izgrađen sedamdesetih godina prošlog stoljeća tj. nakon navedene dodjele građevinskog zemljišta tužiteljevom ocu, potvrdili su saslušani svjedoci, kao i tužitelj u svom stranačkom iskazu, a stambeni objekt egzistira i danas kako je utvrđeno uviđajem na licu mjesta. Međutim, potpuno je neživotno i nelogično da bi tužiteljev prednik, otac ĆŽ od tadašnje Skupštine podnio zahtjev za dodjeljivanje tog istog zemljišta za koji navodi da je oduvijek ograđen i u posjedu njegove obitelji dugi niz godina. Po ocjeni ovog suda, tužiteljev prednik se nije ponašao kako vlasnik predmetne nekretnine, jer da je tome tako, zasigurno ne bi od tadašnje Skupštine podnio zahtjev za dodjelu tog istog zemljišta radi izgradnje. Dakle, po stavu ovog suda, tužitelj je znao da ne raspolaže valjanim aktom za dijelove nekretnine koji prelaze površinu od 1.200 m[2] koja je njegovom predniku dana na korištenje za izgradnju kuće, a na kojoj je izgrađena obiteljska kuća tužitelja, dok je prednik tužitelja u posjed preostalog dijela zemljišta po stavu ovog suda ušao samoinicijativno, te se ograđivanjem nekretnine proširio na zemljište koje mu nije dodijeljeno. Da je tužitelj svjestan navedenih činjenica proizlazi i iz njegovog navoda kako je njegov otac prije gradnje otišao u Općinu jer da je procedura bila takva da mora ishoditi dozvolu za gradnju, a tada da je ocu dodijeljeno 1.200 m[2] , što je i platio. U ovom kontekstu, s obzirom na prednje utvrđen nedostatak savjesnosti tužitelja i njegovih prednika, ukazuje se i irelevantnim činjenica da se na predmetnoj nekretnini nalaze stabla bajama i oraha približne starosti 40-50 godina, što odgovara sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kada je nesporno tužiteljevom predniku dodijeljena površina predmetne nekretnine od 1.200 m[2] za izgradnju stambene zgrade.

30. Poštenje (savjesnost) posjeda je subjektivni element stjecanja vlasništva dosjelošću, ono zavisi od posjednikovog faktičkog znanja ili mogućnosti saznanja za okolnosti iz kojih se može pouzdano zaključiti da je stvar koju posjeduje njegova ili da nije njegova. Bez obzira koliko dugo je samostalan i nesmetan posjed tužitelja (i njegovog pravnog prednika) trajao, kraj izostanka poštenja takva posjeda, isti ne može biti zakonita osnova - ona koju zahtjeva odredba čl. 159. i čl. 160. ZVDSP-a, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

31. Osim prethodno navedenog razloga u vidu nedostatka poštenja koji upućuje na nepostojanje zakonom propisanih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u pogledu dugotrajnost posjeda predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika, tužitelj dostavlja izvadak iz katastarskog operata DGU, Ispostave Benkovac od 9. rujna 1997. ( list spisa 16) iz koje proizlazi da bi pok. ĐŽ, djed tužitelja bio evidentiran posjednikom dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, međutim u površini od 293 m[2] , dok predmetna nekretnina ima površinu od čak 17587 m[2] , a kao što je naprijed obrazloženo predmetna nekretnina ( niti dio predmetne nekretnine ) nije evidentirana niti kao izvanknjižno vlasništvo pok. ĐŽ. Nadalje, tužitelj se poziva Dosudnicu, posl.br. A-680/19 iza pok. HŽ, pradjeda tužitelja navodeći da bi se kao ostavinska masa spominjale i predmetne nekretnine u Tinju koje da bi naslijedio pok. ĐŽ, prednik tužitelja. Međutim uvidom u priloženu Dosudnicu ( list spisa 89-94) razvidno je samo da bi njegov nasljednik bio i sin pok. ĐŽ, dok se iz priložene Dosudnice ne može iščitati koje bi to nekretnine činile ostavinsku imovinu pok. ostavitelja. Nadalje, u pogledu navoda da bi predmetna nekretnina bila ograđena ( i to po navodima svjedoka sve donedavno suhozidom) i činila jedinstvenu cjelinu, za navesti je da je stalni sudski vještak priloženoj skici sudskog očevida izradio i uklop predmeta spora sa DOF kartom iz 1968. uvidom u koju skicu nisu vidljivi niti tragovi objekta niti suhozida. Slijedom naprijed iznijetog, po stavu ovog suda tužitelj nije adekvatnim dokazima dokazao niti činjenicu dugotrajnosti posjeda predmetne nekretnine.

32. Zaključno je za navesti, iako tužitelj raspolaže valjani aktom nadležnog tijela kojim je njegovom predniku ĆŽ dano na korištenje zemljište u površini od 1.200 m[2] u svrhu izgradnje stambenog objekta, koji je i izgrađen, sud nije mogao niti djelomično udovoljiti zahtjevu tužitelja, zbog procesnih nedostataka, jer zahtjev tužitelja u tom dijelu nije bio određen.

33. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži neosnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava suvlasništva na svoje ime, pa je odlučeno kao u pod točkama I. izreke ove presude.

34. S obzirom da je odbijen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud je odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu usmjerenim na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo suvlasništva predmetne nekretnine za 17018/17587 dijela.

34.1. Odredbom članka 186. a ZPP propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba, dok je stavkom 2. propisano da se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu, sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu uz obavijest stranci.

34.2. Odredbom članka 186. a točkom 6. ZPP-a propisano je da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

34.3. Dakle, iz naprijed citiranih odredbi Zakona o parničnom postupku, proizlazi da zahtjev za mirno rješenje spora predstavlja procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske te ako tužitelj ne može dokazati da je doista takav zahtjev uputio, sud će odbaciti tužbu. U konkretnom slučaju, tuženica je u odgovoru na tužbu osporila činjenicu da se tužitelj prije podnošenja tužbe ( u odnosu na ovako postavljeni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev) obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a tužitelj nije dostavio dokaz da je tako postupio, slijedom čega je sud odbacio tužbu koja je sadrži eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, kao nedopuštenu, u skladu s odredbom članka 186. a stavka 6. ZPP-a. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

34.4. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tužitelj je u obvezi tuženici naknaditi troškove postupka jer je tuženica u cijelosti uspjela u sporu.

34.5. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 200,00 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Biograd na Moru, 10. lipnja 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćnici Pauli Eškinja Orešković, odvjetnici u Biogradu na Moru

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel.