REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1236/2021-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužiteljice VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zrinko Markota, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 10. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 9. srpnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, OIB: 61817894937, isplatiti tužiteljici VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 4.711,28 eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. svibnja 2021. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, OIB: 61817894937, naknaditi tužiteljici VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 2.539,91 eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je 9. listopada 2019. stradala kada je hodajući nogostupom Ožujske ulice kod kbr. 1. u naselju Vrbani u Zagrebu zapela nogom za dublju rupu u asfaltu promjera cca 15 cm uslijed čega je pala na pločnik. Predmetnu rupu nije vidjela zbog otpalog lišća koje se nalazilo svugdje po nogostupu i u samoj rupi. Tužiteljica je pala i zadobila teške tjelesne ozljede. Obzirom da se radi o nogostupu, tužiteljica je u tužbi navela da je isti dužan održavati Grad Zagreb odnosno da je on odgovoran za propuste nadzora nad pravnom osobom koja je bila dužna održavati predmetni nogostup. Stoga je tužiteljica u tužbi predložila sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti joj ukupan iznos 3.848,96 eura (29.000,00 kuna) sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate, kao i naknaditi joj parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama, sve u roku 15 dana.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost te osnov i visinu zahtjeva. Također je osporio postojanje uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužiteljice sa postupanjem tuženika. Smatra da ukoliko je do štetnog događaja došlo na opisani način, da je isti nastao isključivo krivnjom same tužiteljice. Osporio je i tijek zateznih kamata te predložio obavijestiti Croatia osiguranje d.d. o otpočetoj parnici. Zaključno je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnih troškova.

3. Podneskom od 13. travnja 2022. Croatia osiguranje d.d. prijavila je miješanje. U cijelosti se pridružila navodima i prigovorima tuženika te predložila odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti.

3.1. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-1236/2021-14 od 5. svibnja 2022. prihvaćeno je sudjelovanje Croatia osiguranje d.d. u ovoj pravnoj stvari kao umješača na strani tuženika (list 95 spisa).

4. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 9. srpnja 2024. tužiteljica je predložila sudu donijeti presudu kojom će tuženiku naložiti isplatiti joj iznos 4.711,28 eura sa zateznim kamatama od 10. svibnja 2021. do isplate, uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama (listovi 158-159 spisa).

4.1. U podnesku od 17. srpnja 2024. tuženik se protivio preinaci tužbe.

4.2. Navedenu preinaku sud je dopustio temeljem odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), jer je tužiteljica svoj zahtjev povećala nakon što je tijekom glavne rasprave izveden dokaz medicinskim vještačenjem, imajući pri tome na umu da preinakom nije došlo do promjene istovjetnosti tužbenog zahtjeva, već je tužiteljica tek povećala postojeći tužbeni zahtjev nakon izvedenog dokaza medicinskim vještačenjem, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (listovi 4-12 spisa), policu osiguranja s privitkom (listovi 20-22 spisa), Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. (listovi 29-33 spisa), fotografije (listovi 44- 49 spisa), prijepis posjedovnog lista (listovi 50-51 spisa), izvod iz katastra (list 52 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 53 spisa), dopis Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost (listovi 92-93 spisa), zdravstveni karton (listovi 189-259 spisa), saslušani su svjedokinja ĐA (listovi 145-146 spisa) i tužiteljica (listovi 145 i 270 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (listovi 150-152, 167 spisa).

5.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim u cijelosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim od tuženika potražuje naknadu štete povodom štetnog događaja od 9. listopada 2019. kada je pala dok je hodala nogostupom Ožujske ulice, jer je zapela za dublju rupu u asfaltu koja je bila prekrivena lišćem, kojom prilikom je tužiteljica pala i zadobila teške tjelesne ozljede.

6.1. Između stranaka su sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda te visina tužbenog zahtjeva.

7. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja i odgovornosti za nastanak štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ĐA i tužiteljice te uvidom u fotografije, prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana i izvadak iz zemljišne knjige.

7.1. Saslušana svjedokinja ĐA u svom iskazu navela je da je sa sestrom parkirala u Ožujskoj ulici te da su krenule u banku. Bio je jesenski dan, puhalo je te je bilo puno lišća po nogostupu. U jednom trenutku "sestra joj je nestala" tako što je samo pala pokraj nje. Onda su vidjele da je zapela za rupu u nogostupu. Pomogla joj je podići se sa poda te ju je odvezla u traumatološku bolnicu. Njezina sestra u trenutku štetnog događaja nosila je obuću ravnih potplata. Svjedokinja je iskazala da se mjesto štetnog događaja kao i rupa za koju je tužiteljica zapela vide na fotografijama koje prileže listovima spisa 44-49.

7.2 U svom iskazu tužiteljica je navela da je na dan štetnog događaja puhao vjetar, da je hodala pokraj sestre te je u jednom trenutku pala. Kasnije su vidjele da je nasred nogostupa bila rupa, koja je bila prekrivena lišćem. Sestra ju je odvezla u traumatološku bolnicu gdje su utvrdili da joj je ruka pukla. Posljedice pada osjeća i danas. U trenutku štetnog događaja imala je obuvenu obuću s ravnom potplatom. Pad se dogodio na nogostupu Ožujske ulice tako što su joj prsti upali u rupu te je zapela za asfalt, a sin je otišao fotografirati rupu nakon što mu je ispričala što se dogodilo. Iskazala je da su na fotografijama na listovima 44-49 spisa nogostup i rupa o koju se spotaknula i pala. Od lišća nije vidjela rupu. Na dan štetnog događaja nije pila alkohol, niti tablete.

7.3. Uvidom u fotografije na listovima 44-49 spisa utvrđeno je da je na istima vidljiv asfaltiran nogostup na kojem se na jednom dijelu nalazi dublja rupa. Također je vidljivo da se na nogostupu nalazi otpalo lišće.

7.4. Uvidom u dopis Gradskog ureda za mjesnu samoupravu od 15. travnja 2022. utvrđeno je da je površina Ožujske ulice k.br. 1 evidentirana kao ulica (način uporabe; list 93 spisa). Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i izvod iz katastarskog plana utvrđeno je da je tuženik vlasnik Ožujske ulice.

7.5. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušane svjedokinje ĐA, jer je ona o okolnostima štetnog događaja iskazivala uvjerljivo i životno logično.

7.6. O tome da je na asfaltiranom nogostupu postojala dublja rupa suglasno je iskazivala i tužiteljica, a navedeno proizlazi i iz fotografija dostavljenih u spis. Tužiteljica i svjedokinja suglasno su iskazale da je tužiteljica na nogama toga dana ima obuvenu obuću s ravnom potplatom.

7.7. Dovodeći u vezu iskaze saslušane svjedokinje i tužiteljice te fotografije koje prileže spisu, sud je utvrdio da je tužiteljica pala prilikom hoda Ožujskom ulicom, kojom prilikom je imala obuvenu obuću ravnog potplata te kojom prilikom se ozlijedila.

7.8. Također, temeljem iskaza saslušane svjedokinje i tužiteljice sud utvrđuje da je predmetna rupa bila prekrivena lišćem, zbog čega je tužiteljica nije mogla uočiti.

7.9. Dakle, sud je utvrdio da se tužiteljica, neposredno prije pada kretala uobičajeno hodajući, kojom prilikom je na nogama imala obuvenu obuću ravnih potplata. Sud nije utvrdio da bi tužiteljica neoprezno hodala ili se neoprezno kretala, a niti da ne bi upotrijebila dužnu pažnju pa da bi time doprinijela nastanku štetnog događaja. Tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi ponašanje ili kretanje tužiteljice makar i djelomično dovelo do štetnog događaja.

7.10. Zbog svega navedenog, sud utvrđuje da je u održavanju mjesta štetnog događaja bilo propusta.

8. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok prema odredbi čl. 1084. ZOO-a osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

8.1. U vrijeme nastanaka štetnog događaja bio je na snazi Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/2018 i 110/18, dalje ZKG) koji u čl. 4. određuje da jedinice lokalne samouprave i osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti u provedbi ovoga Zakona postupaju u skladu s načelima na kojima se temelji komunalno gospodarstvo, između ostalih i na načelu kontinuiteta obavljanja komunalnih djelatnosti i kakvoće obavljanja komunalnih djelatnosti.

8.2. Komunalnu djelatnost, u smislu čl. 22. st. 2. ZKG, između ostalog, čini i održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima. Pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijevaju se održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost.

8.3. Iz navedenog slijedi da je Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti što uključuje i održavanje javne površine na kojoj se u trenutku štetnog događaja nalazila te stradala i tužiteljica.

8.4. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 14/19) javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima čine trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste; (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i sl.), dok je čl. 75. iste Odluke određeno da pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće površina javne namjene dužna ih je održavati i čistiti sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture, time da prema čl. 74. iste Odluke površine javne namjene moraju biti uredne i čiste i služiti svrsi za koju su namijenjene.

8.5. Slijedom navedenoga, prema ocjeni ovog suda za štetni događaj isključivo je odgovoran tuženik i to u smislu čl. 1045. st. 1. u vezi čl. 1084. ZOO-a, jer je propustio održavati nogostup na način da bude siguran za nesmetano kretanje ljudi koji njime prolaze, što je rezultiralo padom i ozljeđivanjem tužiteljice, time da se u konkretnom slučaju radi o površini kojom se svaki dan kreće iznimno veliki broj ljudi.

8.6. U ponašanju tužiteljice u predmetnoj situaciji ovaj sud ne nalazi doprinosa nastanku štetnog događaja. Upravo suprotno, sud smatra da je tužiteljica kritične zgode imala prikladnu obuću te se kretala oprezno na način primjeren kretanju nogostupom od strane prosječnog čovjeka, ali je pala zbog dublje rupe prekrivene lišćem koja se nalazila na dijelu javne površine - nogostupu, namijenjenom kretanju ljudi pala, pritom se ozlijedivši.

8.7. Stoga ovaj sud smatra da ne postoje okolnosti koje bi oslobađale tuženika od odgovornosti te da je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici.

8.8. U odnosu na okolnost da je Grad Zagreb povjerio obavljanje komunalnih djelatnosti Zagrebačkom holdingu d.o.o. ističe se da se time tuženik ne oslobađa odgovornosti da nadzire rad te službe od javnog interesa te da poduzima mjere kojima se osigurava njezino funkcioniranje, zbog čega se niti ne oslobađa odgovornosti za štete koja nastane nepridržavanjem ugovorenih obveza održavanja (tako i VSRH u Rev-599/08 od 15. listopada 2013. i dr.).

8.9. Slijedom navedenog sud je našao neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

9. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva te uzročno posljedične veze između ozljeda tužiteljice i štetnog događaja sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

9.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Božidara Šebečića proizlazi da je tužiteljica 9. listopada 2019. pala na pješačkom nogostupu te zadobila prijelom kirurškog vrata i velikog tuberkula lijeve nadlaktične kosti u ramenu. Prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda, jer tužiteljica do predmetnog štetnog događaja nije imala ozljede niti se liječila zbog tegoba s lijevim ramenom prema preslici zdravstvenog kartona. Kod tužiteljice je zaostala manja slabost lijeve ruke, bolovi u ramenu kod većeg opterećenja ruke i kod promjene vremena te su kretnje u ramenu ograničene u srednjem stupnju i bolne. Kod tužiteljice je zaostalo smanjenje životne aktivnosti 8%. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 10 tjedana. Strah jačeg intenziteta kratkotrajno je trpjela u trenutku štetnog događaja, dok je u nastavku liječenja trpjela sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg intenziteta 4 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć i njega tužiteljici su bila potrebna 4 sata dnevno tijekom 2 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno tijekom 2 tjedna te u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za obavljanje kućanskih poslova, za nabavku i pripremu hrane i dr. Liječenje tužiteljice završeno je 19. veljače 2020.

9.2. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik u podnesku od 17. srpnja 2024. prigovorio činjenici da vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imao na uvid cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice (listovi 160-161 spisa).

9.3. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 2. prosinca 2024. vještak je naveo da je istu izradio nakon uvida u zdravstveni karton tužiteljice prije 2007. te da se novo dostavljeni zdravstveni karton odnosi na razdoblje od 19. rujna 1991. do 25. srpnja 2007. Vještak je naveo da u dostavljenoj preslici zdravstvenog kartona nema podataka o ozljedama ili bolesti lijevog ramena u navedenom periodu, zbog čega je vještak u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja (list 167 spisa).

9.4. U podnesku od 17. prosinca 2024. tuženik je ostao kod prigovora da vještak nije imao na uvid cjelokupni zdravstveni karton, već samo zdravstveni karton od 39. godine života tužiteljice.

9.5. U podnesku od 10. veljače 2025. tužiteljica je navela da je dostavila u spis zdravstveni karton kakav je uspjela pribaviti od svog doktora primarne zdravstvene zaštite, a koji datira od 1991.

9.6. Stoga je na ročištu održanom 4. lipnja 2025. tužiteljica dopunski saslušana te je iskazala da nikada u životu nije ozlijedila ruku niti rame koje je ozlijedila u štetnom događaju, kao i da nikada u životu nije imala bilo kakve bolesti ruke ili ramena koje je ozlijedila u štetnom događaju.

9.6.1. Sud je prihvatio kao istinit dopunski iskaz tužiteljice, jer je ona iskazivala iskreno i uvjerljivo.

9.7. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja prof.dr.sc. Božidara Šebečića budući da su isti sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sami sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja.

10. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

10.1. Dovodeći u vezu iskaze saslušane svjedokinje i tužiteljice nalaz i mišljenje vještaka dr. Šebečića u dijelu u kojem se očitovao da su ozljede iz medicinske dokumentacije tužiteljice u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, kojem dijelu nalaza i mišljenja nije prigovorila niti jedna od parničnih stranaka, sud je utvrdio postojanje uzročno posljedične vezu između ozljeda tužiteljice i štetnog događaja. Pri tome je sud osobito imao na umu slijed medicinske dokumentacije, činjenicu da je tužiteljica u spis dostavila zdravstveni karton za razdoblje od 1991. do štetnog događaja te činjenicu da je tužiteljica iskazala da nikada prije štetnog događaja nije ozlijedila ruku niti rame, niti je imala bilo kakve bolesti ruke ili ramena koje je ozlijedila u štetnom događaju, a koji iskaz je sud prihvatio kao istinit.

10.2. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te slijedeće kvalifikatorne okolnosti:

- vrstu i lokalitet ozljede (prijelom kirurškog vrata i velikog tuberkula lijeve nadlaktične kosti u ramenu),

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenih fizičkih boli (jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana te slabijeg intenziteta 70 dana),

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha (jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 28 dana kumulativno),

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice u opsegu 8%, uz njezinu životnu dob (rođena 1953.) i trajnost posljedica, kao i oblike u kojima se isti manifestiraju (slabost lijeve ruke, bolovi u ramenu kod većeg opterećenja ruke i kod primjene vremena, ograničene i bolne kretnje u ramenu).

10.3. Stoga ovaj sud smatra da tužiteljici u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice u iznosu 4.200,00 eura.

11. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužiteljici za 154 sata potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada.

11.1. Sud je temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdio visinu cijene sata pružanja nestručne pomoći i njege u iznosu 3,32 eura po satu, zbog čega tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u ukupnom iznosu 511,28 eura. Ističe se da je sud cijenu pružanja nestručne pomoći i njege utvrdio slobodnom ocjenom, uzevši u obzir vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege te činjenicu da se cijena tuđe pomoći određuje prema cijeni sata rada NKV radnika u mjestu prebivališta tužiteljice - [adresa].

12. Tužiteljici je dakle na ime naknade štete povodom štetnog događaja od 9. listopada 2019. dosuđen ukupan iznos 4.711,28 eura.

13. Tužiteljici je na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zatezna kamata dosuđena kako je traženo od dana podnošenja tužbe, temeljem odredbe čl. 1103. i čl. 1086. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 2. ZPP-a.

13.1. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

14.1. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 14. ožujka 2022. visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 31. ožujka 2022. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, zastupanja na ročištu 10. studenog 2022. u visini 100 bodova prema tbr. 9/1 Tarife, zastupanja na ročištu 20. ožujka 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 9. srpnja 2024. visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 11. prosinca 2024. visini 25 bodova prema Tbr. 8/4 Tarife, sastava podneska od 10. veljače 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife i zastupanja na ročištu 4. lipnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

14.2. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužiteljici pripada iznos 1.650,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 2.062,50 eura.

14.3. Tužiteljici je za sastav podneska od 11. prosinca 2024. nagrada odmjerena prema Tbr. 8/4 Tarife, a ne kako je zatraženo prema Tbr. 8/1 Tarife, jer se ne radi o obrazloženom podnesku iz Tbr. 8/1 Tarife.

14.4. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 42,47 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 84,94 eura.

14.5. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu 350,00 eura.

14.6. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 2.539,91 eura.

14.7. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.).

15. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužiteljice

- tuženiku

- umješaču