Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Gž Ovr-262/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji mr. sc. Bojani Skenderović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i predlagatelja osiguranja AB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Milanu Samardžiću, odvjetniku u Rijeci, protiv protivnika osiguranja LB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Buić, odvjetnici u Rijeci, radi određivanja privremene mjere, povodom žalbe protivnika osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne Službe u Krku od 28. ožujka 2025. poslovni broj Ovr-140/2025-4, dana 10. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protivnika osiguranja, ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne Službe u Krku od 28. ožujka 2025. poslovni broj Ovr-140/2025-4 i predmet vraća istom sudu na ponovno rješavanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka u cijelosti glasi:
„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja i to prava na zaštitu od ometanja prava vlasništva, sprječavanja opasnosti od rušenja zgrade i uspostave ranijeg građevinskog stanja zgrade k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova, određuje se
privremena mjera
kojom se zabranjuje protustranci LB da na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova izvodi građevinske radove koji utječu na stabilnost, statiku i izgled iste nekretnine, u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja.
II. Ako se protivnik nakon primitka ovog rješenja bude ponašao suprotno zabrani iz točke I. izreke zaprječuje mu se izricanjem novčane kazne u iznosu od 5.000,00 EUR.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će predlagatelji pokrenuti protiv protivnika osiguranja radi prestanka ometanja prava vlasništva, sprječavanja opasnosti od rušenja zgrade i uspostave prvobitnog građevinskog stanja zgrade.
IV. Nalaže se predlagateljima da u roku od 30 dana od primitka ovog rješenja pokrenu navedeni parnični postupak pred ovim sudom protiv protivnika osiguranja radi opravdanja privremene mjere iz točke I. izreke rješenja. "
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23.- dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. - Odluka USRH, 73/2017.,131/2020., 114/22. i 6/24.- dalje: OZ) te predlaže uvažiti žalbu i „poništiti“ pobijano rješenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba protivnika osiguranja osnovana je.
5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja za određenje privremene mjere radi zaštite od ometanja prava vlasništva, sprječavanja opasnosti od rušenja zgrade i uspostave ranijeg građevinskog stanja zgrade čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova, zabranom protustranci da na nekretnini izvodi građevinske radove koji utječu na stabilnost, statiku i izgled nekretnine, sve pozivom na odredbe čl. 346. i čl. 347. OZ-a. Naime, tijekom postupka sud je utvrdio kako iz priložene dokumentacije proizlazi da su predlagatelji osiguranja zajedno sa protivnikom osiguranja i gospođom BB, suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova, koja je u naravi stambena zgrada. Nadalje, sud je uvidom u fotografije utvrdio i da protivnik osiguranja izvodi građevinske radove zbog kojih su predlagateljima osiguranja popucali unutarnji i vanjski zidovi. Sud uvidom u prijave utvrđuje da su predlagatelji osiguranja izvođenje navedenih građevinskih radova prijavili Državnom inspektoratu, građevinskoj inspekciji, Policijskoj postaji Krk i Konzervatorskom odjelu Rijeka, a iz građevinske dozvole sud utvrđuje da je za adaptaciju krovišta predmetne nekretnine, koja je vršena 1969. bila potrebna građevinska dozvola i izrada statičkog računa, koju dokumentaciju sada protivnik osiguranja nema. Stoga, sud ocjenjuje da se usvajanjem privremene mjere omogućuje predlagateljima osiguranja nesmetano korištenje predmetne nekretnine, što je neophodno za njihov normalan život te iznosi stav da ukoliko bi protivnik osiguranja nastavio raditi na građevinskim radovima, da bi doveo u pitanje stabilnost same zgrade, čime bi postojala mogućnost od njezinog urušavanja, a već je i nastala šteta predlagateljima osiguranja, jer su im popucali vanjski i unutarnji zidovi. Konačno, sud zaključuje da su predlagatelji osiguranja u svojem prijedlogu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, budući bi nastavak radova mogao dovesti do eskalacije sukoba među strankama, jer postoji mogućnost nastanka nenadoknadive štete ukoliko dođe do rušenja zgrade, a time i do mogućeg nasilja među strankama.
6. Protivnik osiguranja žalbenim navodima ukazuje da se u vrijeme podnošenja privremene mjere nikakvi radovi nisu obavljali u predmetnoj nekretnini te ističe da nije rađena nikakva rekonstrukcija objekta, nego je rađeno unutarnje uređenje etaže A time da ništa nije nadograđivano, niti jedan zid nije srušen, niti jedan zid nije stanjen (otučen), nego da su zidovi još i ojačani armaturnim ljepilom u dvije ruke gletom, a na pod je stavljena armaturna mreža sa betonom čime se sama statika cijele nekretnine mogla samo ojačati. Također, pojašnjava kako je na pod postavljena nivelirajuća masa, ljepilo i keramika odnosno nužni radovi koji ne zadiru u tuđe vlasništvo i koji ne zadiru u vanjski prostor zgrade. Protivnik osiguranja ističe i da je kanal za struju prokopan tek nakon što je HEP izdao odgovarajući akt - elektroenergetsku suglasnost (EES) za priključak dana 25/02/25 i to na mjestu koje je označeno na grafičkom prilogu EES-a, od strane HEP-a, za postavu sandučića za priključenje. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja LB drži da se nisu ispunile pretpostavke iz čl. 346. st.1. čl. 347. OZ-a, odnosno da mjera nije potrebna.
7. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, dok protivnik osiguranja iako ukazuje na bitnu povredu postupka istu ne konkretizira niti ju obrazlaže u svojoj žalbi.
8. Za razliku od toga, zbog pogrešnog materijalno-pravnog pristupa prvostupanjskog suda ostalo je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje relevantno za donošenje odluke o prijedlogu predlagatelja. Naime, čl. 346. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
9. Imajući u vidu da je sud donio odluku bez dostave prijedloga drugoj strani na očitovanje, temeljem dokumentacije priložene u spis te uzimajući u obzir navode protivnika osiguranja iznesene u žalbu, ovaj sud nalazi da sud prvog stupnja sa potrebnom mjerom izvjesnosti za sada nije utvrdio postojanje zakonskih pretpostavki koje nužno moraju biti ispunjene za određivanje privremene mjere.
10. Naime, zaključak suda prvog stupnja da se usvajanjem privremene mjere omogućuje predlagateljima osiguranja nesmetano korištenje predmetne nekretnine, što je neophodno za njihov normalan život jer ako bi protivnik osiguranja nastavio raditi na građevinskim radovima, da bi doveo u pitanje stabilnost same zgrade, za sada se ne može prihvatiti pravilnim. Predlagatelji osiguranja imaju adresu prebivališta u [adresa] i trenutni prestanak radova na građevini nije presudan za njihov „normalan život“. Nadalje, protivnik osiguranja tvrdi da su radovi izvođeni ranije (godinu dana prije donošenja mjera) i to samo u unutrašnjosti njegove zasebne etaže i da njima nije narušena statika cijele zgrade, a da su pukotine na etažama predlagatelja osiguranja postojale od ranije.
11. I zaključak prvostupanjskog suda da su predlagatelji osiguranja u svojem prijedlogu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, budući bi nastavak radova mogao dovesti do eskalacije sukoba među strankama, jer postoji mogućnost nastanka nenadoknadive štete ukoliko dođe do rušenja zgrade, a time i do mogućeg nasilja među strankama nije zakonit niti ispravan, budući postojanje bilo kakvog pa i potencijalnog sukoba ne proizlazi iz činjeničnih navoda prijedloga predlagatelja, nego ga prvostupanjski sud vidi kao potencijalu mogućnost u slučaju nastanaka znatnije štete i rušenja zgrade.
12. Prvostupanjski sud je dakle bio dužan dati relevantne razloge za sve pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, pa s obzirom da je propustio sa potrebnom mjerom izvjesnosti utvrditi činjenice nužne za odluku, to je i njegov zaključak u osnovanosti prijedloga za određivanja mjere za sada neosnovan.
13. Zbog navedenog ovaj sud je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažio žalbu, ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnji postupak, prilikom čega će isti ponovno odlučiti o prijedlogu za određivanje privremene mjere, vodeći računa o razlozima ovog rješenja. Sud će uzimajući u obzir navode protivnika osiguranja provesti dokaze predložene po strankama postupka i to prije svega očevid na licu mjesta radi razjašnjenja kontrarnih navoda stranaka o okolnosti da li se trenutno provode radovi ili su oni već izvedeni, koji radovi su izvedeni te utvrđenja da li postupanje protivnika osiguranja na bilo koji način narušava statiku cijele zgrade. Tek nakon provedenih dokaza sud će ponovno ocijeniti da li su ispunjene zakonom kumulativno propisane pretpostavke za određenjem privremene mjere.
U Varaždinu 10. lipnja 2025.
Sutkinja
Mr. sc. Bojana Skenderović
