Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-24/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari tužitelja ALLIANZ HRVATSKA d.d., OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, koga zastupa punomoćnik Alan-Stjepko Sorić, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Adžije 22/2, protiv tuženika Lovačko društvo "ŠLJUKA" Bjelovar, OIB 21212988865, Predavac, Odvojak Stjepana Radića 23, koga zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave zaključene 24. travnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 9. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "ŠLJUKA" Bjelovar, OIB 21212988865, Predavac, Odvojak Stjepana Radića 23 isplatiti tužitelju ALLIANZ HRVATSKA d.d., OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70 iznos od 741,96 eura (sedamstočetrdesetjedaneurodevedesetšesteurocenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.640,58

EUR (dvijetisućešestočetrdeseteurapedesetosameurocenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. lipnja 2025. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi parnični trošak u iznosu od 156,25 EUR (stopedesetšesteuradvadesetpeteurocenti).

Obrazloženje

1. Tužitelj, ALLIANZ HRVATSKA d.d. je 19. veljače 2024. podnio tužbu protiv tuženika Lovačkog društva "ŠLJUKA" Bjelovar, Predavac, radi naplate regresne tražbine u iznosu od 741,96 eura u kojoj navodi da je 17. studenog 2021. oko 15,45 sati u Stanićima njegova osiguranica, ZPŠ upravljala osobnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], krećući se iz pravca juga u pravcu sjevera te dolaskom na oko 700 metara od postavljenog prometnog znaka opasnosti „Divljač na cesti“ prednjim lijevim dijelom vozila udarila u srneću divljač koja je na kolnik izašla s lijeve strane kolnika gledano u pravcu kretanja vozila, odnosno iz područja lovišta tuženika. Također, navodi da je srneća divljač nakon udara pobjegla u nepoznatom smjeru, dok su na osobnom vozilu pronađena oštećenja na prednjem lijevom dijelu, na kojem su pronađeni i tragovi dlake srneće divljači. Na dan štetnog događaja osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], bilo je osigurano kod tužitelja policom broj [broj police] te se oštećeni Erste & Steiermarkische S – Leasing d.o.o. obratio osiguravatelju tuženika sa zahtjevom za naknadom štete nastale kao posljedica predmetnog štetnog događaja, međutim isti je zahtjev otklonio kao neosnovan. Tužitelj ističe da je na temelju prijave štete i police osiguranja 04401026105, na ime nastale imovinske štete na osobnom vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] 1. rujna 2022. vlasniku vozila, Erste & Steiermarkische S – Leasing d.o.o. isplatio iznos od 5.590,30 kn odnosno 741,96 EUR te da navedeni iznos predstavlja iznos troškova popravka umanjen za PDV i ugovorenu franšizu, a sve sukladno uvjetima gore navedene police osiguranja. Tužitelj ukazuje da se u mirnom postupku obratio tuženiku, odnosno njegovu osiguravatelju, sa zahtjevom za isplatom gore navedenog iznosa s obzirom na to da je isti odgovoran za nastanak štetnog događaja, kojem zahtjevu osiguratelj tuženika nije udovoljio. Budući da tuženik gospodari okolnim lovištem i to lovištem VII/106, unutar kojeg lovišta se nalazi mjesto nastanka štetnog događaja, tužitelj smatra da je stekao pravo regresa prema tuženiku na temelju odredaba Zakona o osiguranju, Uvjeta osiguranja i Zakona o obveznim odnosima. Predlaže sudu da naloži tuženiku da mu isplati regresnu tražbinu s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U svom odgovoru na tužbu od 5. ožujka 2024. tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije zato što se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu, točnije u Kapeli, mjesto Stanići gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta te navodi da za područje naseljenog mjesta jedinice lokalne samouprave su dužne izraditi Program zaštite divljači, čime stječu prava/obveze lovoovlaštenika. Također, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da nije pronađena bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem u lovištu tuženika. Nadalje, tuženik napominje kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18., 32/19. i 32/20.) te da u vezi s tim u vrijeme predmetnog štetnog događaja 17. studenog 2021. u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti tako da posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH te je pod njezinom osobitom zaštitom te da divljač nije opasna stvar, a sve i kada bi divljač bila opasna stvar u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. Također, tuženik ističe kako u svom lovištu provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači. Osim navedenog, tuženik, navodi da je mjesto „naleta“ u konkretnom slučaju bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ te ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti, vozača za predmetni štetni događaj budući da isti nije postupio po znaku opasnosti „divljač na cesti“ tj. nije vozio prilagođenom brzinom sukladno članku 51. Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Uz to, tuženik smatra kako tužitelj nije bio u obvezi naknaditi štetu svom osiguraniku, a prema Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska, budući da u konkretnom slučaju nije na nedvojbeni način utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač pa posljedično nema ni zakonske subrogacije/aktivne legitimacije tužitelja. Tuženik prigovara i visini tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi. S obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U podnesku od 12. ožujka 2024. tužitelj ističe kako je povodom predmetnog štetnog događaja obavljen očevid od strane policijskih službenika Postaje prometne policije Bjelovar koji su prilikom obavljanja istog došli do utvrđenja da su na vozilu osiguranika tužitelja pronađena mehanička oštećenja nastala prilikom udara u divljač i da su na oštećenim dijelovima vozila pronađeni tragovi dlake nalik na dlaku srneće divljači, a da se divljač nakon naleta osobnog vozila udaljila u nepoznatom smjeru. Također, navodi da je utvrđeno da je do sporne prometne nezgode došlo na području kojim upravlja tuženik, odnosno da je srneća divljač izašla na kolnik s područja lovišta tuženika te da je tuženik, odnosno zamjenik lovnika tuženika obaviješten o štetnom događaju i da je isti izašao na mjesto događaja, a da kod vozačice nije pronađena koncentracija alkohola u krvi nakon predmetne nezgode. Također, tužitelj ukazuje da je iz dostavljene prijave štete vozačice ZPŠ razvidno kako je do štetnog događaja došlo uslijed naleta na divljač te da bi vozačica kao nepristrani svjedok i osiguranica ostvarila naknadu štete od tužitelja kao kasko osiguratelja čak i da se nije radilo o divljači te da činjenica prema kojoj divljač nije pronađena nakon nezgode ne znači sama po sebi da vozilo u trenutku nezgode nije udarilo u divljač. Tužitelj upućuje na činjenicu kako je u konkretnom slučaju riječ o ispravi koja se ima smatrati javnom ispravom u smislu odredbe članka 230. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, te kao takva dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje i određuje. Stoga, uzimajući u obzir utvrđenja navedena u predmetnoj ispravi kako je do štetnog događaja došlo naletom na divljač na tuženiku je da dokaže suprotno. Tužitelj naglašava da iz potvrde MUP-a razvidno kako je divljač došla s područja kojim upravlja tuženik odnosno iz lovišta uz predmetnu dionicu ceste gdje je došlo do štetnog događaja slijedom čega smatra neosnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije odnosno da se štetni događaj dogodio unutar „naseljenog mjesta“ jer je divljač potekla nesporno iz lovišta kojim upravlja tuženik i uzletjela na prometnicu izazvavši štetni događaj. Nastavno, tužitelj ukazuje da se odredba članka 80. stavka 6. Zakona o lovu ne može promatrati neovisno od ostalih odredaba ZL-a, kao i drugih pozitivno pravnih odredaba, a posebice odredbi Zakon o obveznim odnosima. S navedenim u vezi, tužitelj ističe kako divljač na cesti na kojoj se uobičajeno kreću vozila predstavlja opasnu stvar te je za štetu nastalu izlijetanjem divljači na cestu odgovoran tuženik, sve primjenom odredbe iz članka 1064. ZOO-a. Tužitelj ističe kako isti svoj tužbeni zahtjev temelji prvenstveno na odredbama Zakona o obveznim odnosima na što upućuje i odredba članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu koja navodi da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi tj. za nastalu štetu odgovara imatelj opasne stvari, dakle lovoovlaštenik sukladno općim propisima prava o odgovornosti za štetu, a što potvrđuje i Ustavni sud u svojoj odluci U-I/4249/2018 od 18. lipnja 2019. Nastavno, tužitelj ukazuje da su neosnovani i navodi tuženika kako isti nije pasivno legitimiran u pravnoj stvari jer da je na temelju članka 4. ZL-a divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu s obzirom na to da tuženik ne osporava da gospodari lovištem i divljači, a što obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Zbog navedenog, tužitelj smatra da upravo tuženik crpi iz odredbi ZL-a sva vlasničko-pravna ovlaštenja pa stoga i odgovara na temelju odredbi ZOO-a kao vlasnik opasne stvari za štetu što uzrokuje ta opasna stvar (srna na cesti). Ujedno, tužitelj ističe da nisu od značaja navodi tuženika o tome da se u radi o srazu dvije opasne stvari koji se rješava primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti po principu krivnje i to iz razloga što motorno vozilo u konkretnom slučaju ne treba smatrati opasnom stvari jer se radi o šteti koju je prouzročila divljač kao opasna stvar, a ne o šteti koju je na divljači kao opasna stvar prouzročilo, odnosno pričinilo motorno vozilo (Tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Pž 5722/16-3 od 2. studenog 2018.). Kako je u konkretnom slučaju do navedene prometne nezgode došlo zbog iznenadnog dolaska divljači na cestu, a za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta, te imajući u vidu sukladno članku 1064. ZOO-a da na strani oštećenika nisu utvrđeni prekršaji u prometu, odnosno nije ni na koji način pridonio nastanku štete, tužitelj smatra da je odgovoran tuženik koji gospodari lovištem i životinjama u njemu po načelu uzročnosti iz članka 1063. ZOO-a te da je isti u obvezi tužitelju regresirati iznos kojeg je tužitelj isplatio oštećeniku. Sukladno članku 1067. ZOO-a tužitelj ukazuje da je na tuženiku teret dokazivanja postojanja ekskulpacijskih razloga kako bi se u cijelosti ili djelomično oslobodio odštetne odgovornosti. U odnosu na prigovor tuženika na visinu tužbenog zahtjeva, tužitelj smatra da je dostavio adekvatne dokaze jer je iz priloženog izvida štete koji sadrži specifikaciju oštećenja te iz računa Autolimarskog i Autolakirerskog [obrt]“ vl. ZP razvidno je kako su troškovi popravka iznosili 8.862,88 kn / 1.176,31 EUR od čega je tužitelj oštećenom Erste & Steiermaerkische S – Leasing d.o.o. na ime nastale imovinske štete na osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka] isplatio iznos od 5.590,30 kn / 741,96 EUR, odnosno iznos računa popravka umanjen za PDV te ugovorenu franšizu.

4. Podneskom od 22. ožujka 2024. EUROHERC osiguranje d.d. obavijestilo je naslovni sud da ima pravni interes za sudjelovanjem u predmetnoj parnici, obzirom je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Umješač osporava činjenične tvrdnje tužitelja o štetnom događaju i navode o tome da je predmetne zgode došlo do udara divljači u vozilo osiguranika tužitelja te da bi na vozilu tužitelja nastala šteta uslijed udara divljači u vozilo. Napominje da nikakva životinja pa tako niti divljač nije ostala na mjestu nezgode niti je kasnije pronađena i da priložena potvrda PP Bjelovar ne predstavlja dokaz o udaru vozila u divljač. Umješač se protivi tužbi i iz razloga što u vrijeme štetnog događaja u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova. Kako je zakonom o lovstvu regulirano da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, umješač smatra da u konkretnom slučaju nema odgovornosti lovoovlaštenika, a niti tuženika za naknadu predmetne štete jer se lov nije provodio. Umješač ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i iz razloga jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta, dok ne osporava visinu štete. Na temelju navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja te da se naloži tužitelju da mu naknadi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

5. Podneskom od 22. ožujka 2024. tužitelj navodi da su netočni navodi umješača prema kojima potvrda PP Bjelovar ne predstavlja dokaz o udaru vozila u divljač, jer je potvrda osim na temelju iskaza tužiteljeve osiguranice, sačinjena i na temelju opažanja policijskih službenika Postaje prometne policije Bjelovar koji su proveli očevid te da potvrda PP Bjelovar, kao javna isprava, sadrži presumpciju istinitosti, a tuženik i umješač su ovlašteni dokazivati suprotno. U odnosu na navode umješača prema kojima do štete nije došlo zbog provođenja lova, slijedom čega tuženik ne bi odgovarao za nastalu štetu, tužitelj u cijelosti ostaje kod navoda odnosno na pozivanje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu broj U-I/4249/2018. U odnosu na prigovor pasivne legitimacije umješača da je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta tužitelj navodi da činjenica da sama cesta ne predstavlja sastavni dio lovišta, nema za posljedicu otklanjanja bilo kakve odštetne odgovornosti tuženika te da je teško zamisliti kako bi divljač mogla uzrokovati bilo kakvu štetu na motornim vozilima, a da do toga nije došlo na cesti. Ukazuje da pozitivni propisi i opsežna sudska praksa govore u prilog činjenici da divljač na prostoru gdje obitava (lovište) nije opasna stvar, ali u situaciji kada iznenada skoči na kolnik pred vozilo svakako je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari prema odredbi članka 1064. ZOO-a odgovara njezin vlasnik odnosno u konkretnom slučaju lovoovlaštenik lovišta na čijem području se dogodio štetni događaj. Iz navedenog proizlazi da tuženik kao lovoovlaštenik lovišta s kojeg potječe divljač koja je uzrokovala štetu odgovara za štetu nastalu na vozilu osiguranika tužitelja kao za štetu nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Tužitelj ukazuje da eventualna odgovornost pravne osobe koja upravlja predmetnom cestom može biti predmetom eventualnog regresnog zahtjeva tuženika ili umješača prema toj osobi, ali to ne isključuje pasivnu legitimaciju i regresnu odgovornost tuženika u ovoj pravnoj stvari, a to što je šteta nastala na cesti, a ne u lovištu, ne ekskulpira tuženika od odgovornosti za štetu.

6. Tuženik je podneskom od 29. travnja 2024. obavijestio naslovni sud kako ne raspolaže informacijom je li u vrijeme štetnog događaja provođena lovna aktivnost na području mjesta nastanka predmetnog štetnog događaja budući da mjesto predmetnog štetnog događaja ne spada u područje lovišta tuženika. Međutim tuženik navodi kako 17. studenog 2021. u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti.

7. Dopisom od 6. svibnja 2024. broj: Klasa: 323-01/24-01/3, Urbroj: 2103-11- 03-24-2 Općina Kapela obavijestila je sud da nema izrađen Program zaštite divljači te da ne raspolaže traženim podacima je li mjesto nastanka štete/mjesto na kojem se dogodila prometna nesreća lovna površina.

8. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu Postaje prometne policije Bjelovar od 2. prosinca 2021. (list 5-6 spisa), prijavu štete Euroherc osiguranje d.d. (list 7-8 spisa), kartu lovišta (list 9 spisa), SLE

– Detalji lovišta (list 10-11 spisa), SLE – Pregled LGP-ova (list 12 spisa), policu a moj auto br. 04401026105 (list 14-15 spisa), uvjete osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list 16-115 spisa), fotoelaborat Euroherc osiguranja d.d. (list 116-122 spisa), prometnu dozvola (list 123-124 spisa), vozačku dozvola (list 125 spisa), izvid štete KA01716/22/1/1 (list 126 spisa), račun broj: 22183/S1/1 od 16. kolovoza 2022. (list 127 spisa), račun broj: 22184/S1/1 od 16. kolovoza 2022. (list 128-129 spisa), nalog za isplatu štete od 31. kolovoza 2022. (list 131 spisa), promet izvadaka po zadanim uvjetima od 2. rujna 2022. (list 132 spisa), potvrda banke o isplati od 1. rujna 2022. (list 133 spisa), e-mail korespondencija od 7. rujna 2022. (list 134 spisa), dopis od 7. rujna 2022. (list 135 spisa), opomena od 25. listopada 2022. (list 136 spisa), dopis od 7. prosinca 2022. (list 136 spisa), presuda VTS Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. (list 150-153 spisa), presuda VTS posl.br.: Pž-3870/2022-2 od 6. studenog 2023. (list 154-159 spisa), presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, broj P-1216/2019 od 26. ožujka 2021. (list 170-179 spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-3858/2022 od 21. veljače 2023. (list 180-187 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede Zagreb od 2. lipnja 2016. (list 193 spisa), dopis Općine Kapela, Jedinstvenog upravnog odjela od 6. svibnja 2024. (list 207 spisa), dopis Policijske postaje Bjelovar od 9. svibnja 2024. s kompletnom dokumentacijom očevida (list 208-215 spisa), iskaz z.z. tužitelja SP (list 225 spisa), iskaz svjedoka VP (list 230 spisa), iskaz svjedoka ZPŠ (list 230-231 spisa), presuda VTS RH broj Pž-1812/2024-2 od 19. kolovoza 2024. (list 233-239 spisa), nalaz i mišljenje vještaka od 3. veljače 2025. sa skicom prometne nesreće (list 257-270 spisa), iskaz vještaka na ročištu 24. travnja 2025.

9. Na prijedlog tužitelja kojem se nije protivio tuženika sud je odustao od dokaznog prijedloga da se ispita svjedok HP s obzirom na to da isti nema saznanja o neposrednim relevantnim činjenicama u ovome postupku.

10. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

11. Među strankama nije sporno da se je 17. studenog 2021. oko 15,45 sati, u Stanićima, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovala osiguranica tužitelja ZPŠ kao vozačica osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] te da je 700 m prije mjesta prometne nezgode postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ i da je u vrijeme prometne nesreće brzina na licu mjesta bila ograničena na 50 km/h.

12. Također nije sporno da na dan štetnog događaja navedeno osobno vozilo bilo je osigurano kod tužitelja policom broj [broj police] te da je tužitelj na temelju prijave štete i police osiguranja, na ime nastale imovinske štete na osobnom vozilu 1. rujna 2022. vlasniku vozila, Erste & Steiermarkische S – Leasing d.o.o. isplatio iznos od 5.590,30 kn odnosno 741,96 EUR-a te da navedeni iznos predstavlja iznos troškova popravka umanjen za PDV i ugovorenu franšizu.

13. Nije sporno niti da je tuženik bio osiguran kao lovoovlaštenik Jedinstvenom policom osiguranja od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama br. 804271894 kod umješača EUROHERC osiguranja d.d. s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. te da se u trenutku prometne nezgode nije provodio organizirani lov na području lovišta tuženika.

14. Među strankama je sporna visina i osnov tužbenog zahtjeva odnosno sporno je li tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari s obzirom na mjesto nastanka prometne nezgode i granice lovišta tuženika, zatim je li do štetnog događaja došlo uslijed naleta automobila kojim je upravljala osiguranica tužitelja na divljač te je li osiguranica tužitelja upravljala osobnim vozilom sukladno ograničenjima i uvjetima na cesti.

15. Sukladno članku 7. točki 11., 10. i 17. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19 i 32/20; dalje: ZL) lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo lova na temelju ZL-a, a lovište je određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, pri čemu pojam otvoreno lovište znači lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači.

16. Prema članku 17. stavku 1. i 2. ZL-a zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, dok se ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

17. Prema članku 80. stavku 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19. i 32/20.; dalje: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18. Člankom 76. stavak 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

19. Prema članku 1063. i 1064. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

20. Člankom 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Vlasnik se može osloboditi odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

21. Člankom 963. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

22. U svome iskazu zakonski zastupnik tužitelja SP navodi da isti nije bio na samom mjestu nesreće u mjestu Stanići, već da ga je slijedeći dan vezano za sporni događaj obavijestio zamjenik lovnika gosp. VP. U odnosu na samu prometnu nesreću sjeća se da mu je lovnik VP napomenuo da na mjestu nesreće divljač nije pronađena te da iz toga zaključuje da je moglo doći i do naleta na neku domaću životinju, budući da se radi o naseljenom mjestu. Također navodi da u vrijeme prometne nesreće nije bilo organiziranog lova od strane LD "ŠLJUKA" Bjelovar. Kada mu se pokaže karta lovišta LD "ŠLJUKA" na listu 9 spisa navodi da se mjesto prometne nesreće nalazi na ulazu mjesta Stanići iz smjera Starih Skucana i to na samom početku sela te da se s obje strane ceste na kojoj se dogodila prometna nesreća nalazi lovište LD "ŠLJUKA".

23. Iz iskaza svjedoka VP, zamjenika lovnika tuženika proizlazi da se sporni dogodio u studenom 2021. godine te da ga je kasno predvečer kontaktirao glavni lovnik UP, koji zbog spriječenosti nije mogao izaći na mjesto prometne nezgode. Isti ga je obavijestio da ga je policija kontaktirala vezano za nalet divljači na ulasku u mjesto Stanići iz smjera Starih Skucana. Napominje da je došao na mjesto nezgode za vrijeme danjeg svijetla, te je vidio tristotinjak metara od ribnjaka na ulazu u Staniće automobil marke Citroen parkiran s lijeve strane u kojem je sjedila gospođa PP, a koja mu je rekla da je naletjela na srnu, odnosno da joj je istrčala s lijeve strane, te da je srna bila velika. Navodi da je u međuvremenu došla i policija te izvršila očevid, a da je on poslikao auto te vidio manje oštećenje s prednje lijeve strane auta i par dlaka na vozilu za koje nije mogao utvrditi porijeklo. Napominje da je moguće da je u konkretnom slučaju došlo i do naleta neke druge životinje. Nakon toga pokušao je na obližnjoj oranici pronaći divljač, ali to nije uspio. Navodi da nije bilo usjeva na oranici, odnosno da je kukuruz bio pobran, te da se po njegovoj procjeni nekih 500 metara moglo vidjeti. Također navodi da je mjesto nesreće naseljeno mjesto i da nema saznanja je li na tom mjestu dolazilo do još nekih naleta vozila na divljač, a da sto metara od naseljenog mjesta i prometnica nema lova, jer to nije lovno područje. Kada mu se pokaže karta lovišta LD "ŠLJUKA" na listu 9 spisa navodi da se mjesto prometne nesreće nalazi na ulazu mjesta Stanići iz smjera Starih Skucana i to na samom početku sela te da se s obje strane ceste na kojoj se dogodila prometna nesreća nalazi lovište LD "ŠLJUKA".

24. Iz iskaza svjedokinje ZPŠ proizlazi da je 17. studenog 2021. godine oko 16,00 sati, prilikom povratka kući s posla, u ulasku u mjesto Stanići, nakon oštrog zavoja u brijeg, između dvije kuće, naletjela vozilom marke Citroen DS 3 na srneću divljač. Napominje da je tom prilikom bila sama u automobilu, zatim da je kolnik bio suh te da je preglednost bila dosta dobra s obzirom na to da je još bio dan. Vezano sa sami nalet divljači navodi da joj je srneća divljač izletjela s lijeve strane iz kukuruzišta i to s njezine lijeve strane gledajući u smjeru pravca kretanja, te da je ista udarila u lijevi blatobran i lijevi dio vrata osobnog vozila, tako da se vrata nisu mogla do kraja otvoriti. Što se tiče same srneće divljači navodi da ista nije imala rogove, zatim da je bila smeđe boje, zbog čega joj je bilo teško ju primijetiti dok je iskočila iz kukuruzišta, te da je divljač bila odrasla i veća, tako da je njena glava bila otprilike u visini retrovizora. Također, navodi da je nakon udara u srneću divljač ista ostala ležati par sekundi na cesti, te se pridigla i udaljila se desno od mjesta nesreće, prvo u livadu, pa zatim u kukuruzište. Kako je srneća divljač skočila s povišenog dijela direktno ispred automobila, ističe da ju nije mogla izbjeći bez obzira što se po njenoj procjeni kretala od 40 do 50 km/h. S obzirom na to da se kretala navedenim zavojem u brijeg nije bilo mogućnosti da razvije neku veću brzinu. Napominje kako živi u mjestu Stanići da joj je poznato da mjesto prometne nesreće uobičajeno za prelazak srneće divljači, te da ih je i prije viđala kako na tom dijelu prelaze cestu jer je u blizini livada i ribnjak. Što se tiče oštećenja na autu navodi da je nakon udara vidjela da su oštećeni lijevi blatobran zbog kojeg se lijeva vrata nisu mogla do kraja otvoriti, da je oštećena maglenka, dnevno svijetlo, te da je oko maglenke i na blatobranu s prednje strane ostala srneća dlaka. S obzirom na to da je auto bio u vlasništvu Erste Leasinga i kasko osiguran, u ovlaštenom servisu Klasan izvršen je popravak limarije i zamjena maglenke u vrijednosti od 700-800 eura. Također, svjedokinja odgovarajući na pitanja punomoćnika tuženika navodi da je sigurna da se u konkretnom slučaju radi o srni, jer zna kako ta životinja izgleda te ih je često na tom dijelu ceste susretala kako istu prelaze, a da prije samog naleta nije dobro vidjela srneću divljač jer je ista iskočila ispred auta iz kukuruzišta uz samu cestu s povišenog dijela. Naglašava da je tom prilikom uspjela kočiti, te da je nakon kočenja zaustavila osobno vozilo i na tom mjestu pričekala policiju.

25. Sud prihvaća iskaz svjedokinje ZPŠ kao vjerodostojan jer je kao jedina sudionica prometne nezgode iskazivala detaljno, životno i uvjerljivo o relevantnim činjenicama o kojima ima neposredna saznanja, a koja su skladu s izvedenim dokazima tijekom postupka, dok sud ne prihvaća iskaze svjedoka lovnika VP i z.z. tuženika SP jer osim što isti nemaju neposrednih spoznaja o pravnom relevantnim činjenicama u ovom postupku, također niti dokazi izvedeni tijekom postupka ne govore u prilog njihovim tvrdnjama da je u konkretnom slučaju možda došlo do naleta na domaću životinju i da se ista životinja mogla vidjeti prije izlijetanja na cestu.

26. Dakle, imajući u vidu utvrđenja iz zapisnika o očevidu, a prvenstveno činjenicu da su na vozilu pronađeni tragovi dlaka na vozilu nalik na srneću divljač, zatim iskaz svjedokinje, ZPŠ koji je sud u cijelosti prihvatio te činjenicu kako je vještak dozvolio mogućnost kako se radilo o naletu srneće divljači u vozilo, sud je utvrdio kako je u konkretnom slučaju srneća divljač udarila u vozilo, odnosno kako se radilo o naletu uprave te vrste životinje prilikom nastalog štetnog događaja.

27. Vezano za spornu činjenicu mjesta prometne nesreće odnosno je li došlo do naleta srneće divljači na vozilo osiguranice tužitelja u lovištu tuženika sud je ponajprije iz iskaza z. z. tuženika i lovnika, ali i karte lovišta, zaključio da se lovište tuženika nalazi s obje strane ceste gdje se dogodila predmetna prometna nesreća tako da se smatra da je sukladno članku 7. točki 10., 11. i 17. ZL-a i članku 17. ZL-a srneća divljač živjela u lovištu tuženika te da tuženik kao lovoovlaštenik i kao vlasnik opasne stvari-divljači odgovora za štetu nastalu na vozilu tužitelje osiguranice sukladno odredbi članka 1064. ZOO-a. Naime, iz navedenih zakonskih odredbi ZL-a sud utvrđuje da prilikom određivanja granica lovišta nije bitno pitanje u čijem se vlasništvu nalazi zemljište ili cesta koja ulazi u površinu lovišta, jer odgovornost tuženika kao lovoovlaštenika ne prestaje na granici javne ceste koja prolazi kroz njegovo lovište zato što je on lovoovlaštenik lovišta na kojemu je divljač, kao opasna stvar, živjela i na čijem se području nesreća dogodila.

28. Također, sud ukazuje da navodi tuženika i umješača da se prometna nesreća dogodila u naseljenom području nisu relevantni u ovom postupku jer lovoovlaštenik odgovara tužitelju za štetu na temelju činjenice što je štetu prouzročila divljač iz njegovog lovišta.

29. Nadalje, odgovornost osoba koje gospodare lovištem, a time i pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku utvrđuje se također prema propisima Zakona o lovstvu, a u slučaju kad nije bilo nepravilnog postupanja vozača i kada šteta nije nastala zbog provođenja lova, na rješenje upućuje odredba članka 76. stavka. 2. ZL- a odnosno primjena odredaba Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se divljač odnosno konkretno vepar na javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a.

30. S obzirom na to da iz iskaza z.z. tuženika nedvojbeno utvrđeno da 17. studenog 2021. u trenutku predmetne prometne nesreće nije bilo organiziranog lova od strane tuženika, da bi se tuženik kao lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na srneću divljač kada se nije provodio lov, on je morao u smislu čl. 1067. ZOO-a tijekom postupka dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno, dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći niti otkloniti.

31. Kako bi se utvrdilo je li šteta na predmetnom vozilu nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, konkretno vozačice ZPŠ, sud je za utvrđenje spornih činjenica vezanih za eventualno nepravilno postupanje vozačice odnosno na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće, ali i sporne visine štete na vozilu osiguranika tužitelja izveo pravovremeni predloženi dokaz prometno- tehničkog vještačenja s očevidom na mjestu nesreće koje je obavio stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila Zlatko Jareš, dipl.ing. cestovnog prometa i kriminalist iz Daruvara.

32. U svom nalazu i mišljenju od 3. veljače 2025. vještak navodi da se prometna nesreća dogodila se dana 17. studenog 2021. oko 15,45 sati u Stanićima na oko 80 m iza kbr. 28. tako da je došlo do naleta osobnog vozila Citroen kojim je iz smjera Starih Skucana u smjeru Kapele, odnosno iz smjera juga u smjeru sjevera upravljala ZPŠ na srneću divljač, koja je najvjerojatnije u skoku prelazila cestu s lijeve prema desnoj strani u odnosu na smjer kretanja vozila Citroen te da je u vrijeme prometne nesreće brzina na licu mjesta bila ograničena na 50 km/h, a da je 700 m prije mjesta nesreće postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“. Vještak navodi kako je analiza pokazala da je primarni kontakt kod naleta vozila Citroen na srneću divljač uspostavljen između prednjeg lijevog ugla vozila i prednjeg desnog dijela tijela srneće divljači, a u trenutku primarnog kontakta uzdužne osi kretanja vozila i srneće divljači zatvarale su kut od 90°. Ističe kako se vozilo Citroen kretalo se brzinom od 58 km/h, bez znakova kočenja prije naleta, a srneća divljač brzinom od 25 km/h te je iskočila je iz kukuruzišta, zbog čega je vozačica imala tek 0,54 sekunde da reagira. Slijedom navedenog, vještak zaključuje da se nezgoda mogla izbjeći isključivo da se vozilo kretalo brzinom manjom od 32 km/h, odnosno 21 km/h uz pravovremeno kočenje. U odnosu na visinu štete vještak zaključuje da procijenjena šteta na vozilu iznosi 1.528,34 eura s PDV-om.

33. Na ročištu održanom 24. travnja 2025. vještak je detaljno odgovorio na prigovore punomoćnika tuženika vezano za dinamiku predmetne prometne nezgode i iznio razloge zbog kojih i on smatra da je kritične zgode došlo do naleta na srneću divljač, dok vezano za utvrđenu visinu štete nije bilo posebnih prigovora.

34. Utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka sud je u cijelosti prihvatio s obzirom na to da je vještak objektivno, stručno i nepristrano dao odgovore na sve sporne činjenice koje se tiču dinamike predmetne prometne nesreće i visine nastale štete, a odgovori vještaka na prigovore jasno ukazuju da je procjena izvršena na temelju objektivnih tehničkih pokazatelja i dokumentacije iz spisa.

35. Budući da je vještak u nalazu i mišljenju na temelju raspoloživih podataka i iskaza vozačice ZPŠ koji je sud u cijelosti prihvatio, jasno utvrdio da u okolnosti nastanka predmetne nesreće nije bilo mogućnosti da vozačica krećući se brzinom od 58 km/h pravovremeno reagira na istrčalu srneću divljač iz polja odnosno iz lovišta tuženika niti je bilo za očekivati da vozačica samo zbog saznanja činjenice da je na tom dijelu ceste znalo biti naleta na divljači značajno uspori brzinu kretanja za 36 % ili 58 % od dopuštenog ograničenja brzine odnosno na 32 km/h ili 21 km/h, sud smatra da u postupanju vozačice nije bilo nepravilnog postupanja.

36. Kako sud tijekom postupka nije utvrdio niti jedan ekskulpacijski razlog za oslobođenje od odgovornosti za štetu tuženika predviđen odredbom članka 1067. ZOO-a, tuženik u konkretnom slučaju kao lovoovlaštenik sukladno članku 1064. ZOO-a odgovora za štetu koju počini srneća divljač koji potiče iz njegovog lovišta na javnoj cesti.

37. Budući da je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kojim je utvrđeno da je visina nastale štete u spornom događaju manja od iznosa koji je tužitelj potražuje i koje je tužitelj nesporno platio svom osiguraniku i vlasniku vozila 2. rujna 2022., to tužitelj na temelju odredbe članka 963. ZOO-a osnovano od tuženika na ime naknade isplaćene štete potražuje ukupni iznos od 741,96 EUR.

38. Kako tuženik novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću, na temelju odredbe članka 1086. ZOO-a te odredbe članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a, dužan je platiti tužitelju i zakonske zatezne kamate tekuće od 2. rujna 2024. na iznos od 741,96 EUR-a kao dana kada je tužitelj isplatio iznos štete svojem osiguraniku na ime imovinske štete nastale u predmetnom događaju, pa do isplate.

39. Iz navedenih razloga valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke.

40. Na temelju odredbe članka 154. i članka 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju kao troškove potrebne za vođenje postupka naknaditi trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP) i vrijednosti predmeta spora odnosi na trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 12. ožujka 2024. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 22. ožujka 2024. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 12. veljače 2025. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. travnja 2024. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 26. lipnja 2024. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 17. rujna 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 12. prosinca 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 24. travnja 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak PDV-a u iznosu od 337,50 EUR (Tbr. 46. OT), zatim na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR te trošak sudskog vještačenja u iznosu od 900,00 EUR, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 2.640,58 EUR.

41. Sud nije priznao tužitelju trošak podneska od 2. listopada 2025. uvećan za PDV u ukupnom iznosu od 62,50 EUR-a, jer trošak istog nije bio potreban za vođenje parnice s obzirom na to da iz sadržaja podneska proizlazi da tužitelj samo obavještava sud da je uplatio predujam za provođenja vještačenja.

42. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tužitelja pristupiti na ročište za objavu presude, sud tužitelju nije niti dosudio zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude uvećan za PDV u ukupnom iznosu od 93,75 EUR. Ako punomoćnik tužitelja pristupi na ročište za objavu presude, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

43. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. i III. izreke.

U Bjelovaru 9. lipnja 2025.

Sudac

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e-Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, Savska cesta 62, a putem ovog suda. Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević.