REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-223/2023-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnica Adrijana Jovanović, odvjetnica iz Rijeke, protiv tuženika LOVAČKA UDRUGA "VEPAR" PAZIN, OIB 65491143638, Pazin, 154.brigade Hrvatske Vojske 19, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik iz Zagreba, te umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šćulac, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, iz Rijeke, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 9. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI „VEPAR“ PAZIN, 154. brigade Hrvatske vojske 19, Pazin, OIB 65491143638 da tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862, isplati iznos od 2.130,01 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 809,61 eura kn teku od 19. svibnja 2022. do isplate a na iznos od 05.2022.godine do isplate, a na iznos od 1.320,41 eura od dana 25. kolovoza 2022. do isplate, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI „VEPAR“ PAZIN, 154. brigade Hrvatske vojske 19, Pazin, OIB 65491143638 da tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862, naknadi parnični trošak u iznosu od 2.206,57 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 9. lipnja 2025. pa do isplate, koja se određuje, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 14. kolovoza 2023. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da je 30. travnja 2022. oko 00,20 sati došlo do prometne nezgode na nerazvrstanoj cesti u [adresa] Đ [adresa], u smjeru Štranjge, kada se navedenom cestom, osobnim vozilom marke VW Golf reg. oznake i broja [registarska oznaka], kretao vozač ĐH iz [adresa], te je prednjim dijelom vozila naletio na divlju životinju-srneća divljač, koja je iznenada istrčala na kolnik, u smjeru kretanja vozila, te je nakon naleta uginula na mjestu događaja. Lovištem iz kojeg je srneća divljač istrčala na kolnik da gospodari tuženik Lovačka udruga „Vepar“ Pazin. Vozač osobnog vozila ĐH tom prilikom nije bio pod utjecajem alkohola, a također nije utvrđena prekršajna odgovornost vozača zbog eventualnog prekoračenja brzine niti kršenja nekog drugog prometnog pravila. O događaju je telefonski obaviješten tajnik tuženika gospodin BH koji je izašao na mjesto događaja. Policijskim očevidom odnosno pregledom dionice nerazvrstane ceste (kružni tok Asfaltna baza DC48-ulica Štranjga), u smjeru Štranjge, utvrđeno je da prometni znak „divljač na cesti“ nije postavljen, te da je brzina kretanja vozila na mjestu događaja gledano u smjeru kretanja vozila ograničena na 60 km/h. Na oštećenom vozilu [registarska oznaka] utvrđena su oštećenja prednjeg branika, prednjeg lijevog svjetla, prednjeg lijevog blatobrana i lijevih vrata, što je također evidentirano zapisnikom policije. Vozač ĐH iz [adresa] upravljao je osobnim vozilom [registarska oznaka] u njegovom vlasništvu, vozilo marke VW Golf reg.oznake i broja [registarska oznaka] je u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti s dopunskim kasko osiguranjem „Sudar sa životinjama, br. police 011612657052 s valjanošću osiguranja od 3. rujna 2021. do 3. rujna 2022. Tužitelju se u mirnom postupku, kao osiguravatelju vozila obratio vlasnik oštećenog vozila/osiguranik ĐH sa zahtjevom za naknadu štete/isplatu osigurnine zbog pretrpljene imovinske štete na oštećenom vozilu. Zahtjev je utvrđen osnovanim u cijelosti, te je na temelju izvida i procjene štete, oštećenom/osiguraniku isplaćen u mirnom postupku iznos od ukupno 2.130,01 EUR/16.048,60 kn, koji iznos je isplaćen u dva navrata i to iznos od 809,61 EUR/6.100,00 kn isplaćen je dana 19. svibnja 2022., dok je iznos od 1.320,41 EUR/9.948,60 kn isplaćen 25. kolovoza 2022. Tužitelj se u vansudskom regresnom postupku obratio osiguravatelju tuženika Euroherc osiguranju d.d., međutim isti je odbio refundirati tužitelju isplaćenu odštetu/osigurninu, slijedom čega je tužitelj bio prisiljen podnijeti tužbu protiv tuženika.

1.1. U svezi sa regresnim zahtjevom posebno je naglasio da se za štetu nastalu od divljači odgovara po objektivnoj odgovornosti sukladno članku 1064. Zakona o obveznim odnosima prema kojemu za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Naime, divlja životinja na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Odgovornost lovačkih društva valja cijeniti kroz odredbe Zakona o lovstvu i ZOO- a. To proizlazi iz Rješenja Ustavnog suda RH broj: U-I/6264/14 OD 4. ožujka 2015. kojim nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 50. stavka 1. Zakona o cestama. Stajalište je Ustavnog suda da se članak 50. stavak 1. Zakona o cestama ni na koji način ne odnosi na pitanje odštetne odgovornosti osoba koje gospodare lovištima odnosno da odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja Zakona o cestama, već je njihova odgovornost i to kao objektivna odgovornost, uređena i nadalje Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava, a članak 50. stavak 1. Zakona o cestama (odgovornost po načelu krivnje) tiče se isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste.

1.2. Tužitelj dodatno naglašava da su prema članku 31. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN br.99/99,29/02,49/01) odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba. Divljač, u konkretnom slučaju srneća divljač, koja istrči na cestu predstavlja opasnu stvar. Prema članku 1063. Zakona o obveznim odnosima šteta nastala u svezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Prema članku 86. Zakona o lovstvu za štetu koju divljač počini u lovištu odgovara lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo potrebne mjere za sprječavanje štete od divljači koje je bio dužan poduzeti, a smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta ako lovoovlaštenik ne dokaže suprotno, no ako dokaže suprotno i dalje je deliktno odgovoran, ali stječe pravo na odstrjel divljači koja je pričinila štetu. Iz priloženih dokaza ne proizlaze okolnosti koje bi upućivale na odgovornost vozača PH koji je upravljao vozilom [registarska oznaka] jer prema policijskoj potvrdi i provedenom alkotestiranju vozač nije bio utjecajem alkohola, a niti proizlazi da je bila prekoračena brzina, pa dakle ne proizlaze niti okolnosti za oslobođenje lovačkog društva odnosno tuženika od odgovornosti u smislu članka 1067. stavka1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (viša sila, radnja oštećenika ili treće osobe). Stoga tužitelj temeljem članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva sadržaja kao u izreci.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 8. studenog 2023. naveo da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe da je pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač uređeno odredbom članka 80. stavka 6. Zakona o lovstvu. S tim u vezi, da na dan, odnosno u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju da nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

2.1. Napomenuo je da je Zakon o lovstvu lex specialis pa da stoga njegove odredbe derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Osim navedenog, ističe da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (ustavna kategorija), a ne opasna stvar, pa da je stoga pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Stav je tuženika da divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, da bi se u konkretnom slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja.

2.3. U vezi označavanja ceste, odnosno opremanja ceste prometnom signalizacijom i opremom tuženik je istaknuo da je to u isključivoj nadležnosti i odgovornosti osobe koja upravlja javnom cestom. Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi sudionici kojima su iste namijenjene, što je sve ponovo u isključivoj nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom, sukladno odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i dr. Tuženik tvrdi da je u konkretnom slučaju razvidno da osobe koja upravlja javnom cestom nije poduzela adekvatne mjere radi sprječavanja prodora divljači na cestu budući da mjesto naleta nije bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“. Zbog svega navedenog, tuženik ističe prigovor isključive a podredno podijeljene odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio.

2.4. U odnosu na postupanje tuženika, isti tvrdi da provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti primjerice uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, da je broj divljači u skladu s lovno gospodarskom osnovom i drugo. Zbog svega navedenog, tuženik predlaže tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom i u cijelosti ga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka stranke su ustrajale na već ranije istaknutim navodima, dok je tuženik istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako se štetni događaj - prometna nesreća dogodila u naseljenom mjestu a prema Zakonu o lovstvu zabranjeno je ustanovljavanje lovišta u naseljenom mjestu, već su za područje naseljenog mjesta jedinice lokalne samouprave dužne izraditi Programa zaštite divljači, čime stječu prava i obveze lovoovlaštenika.

4. Sud je raspravnim rješenjem od 26. ožujka 2025. dopustio stupanje u parnicu društva EUROHERC OSIGURANJE d.d. na strani tuženika, cijeneći da navedeno društvo ima pravni interes za stupanje u parnicu na strani tuženika budući je u vrijeme štetnog događaja tuženik sa društvom Euroherc osiguranje d.d. imao zaključenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja], u skladu sa izjavom društva EUROHERC OSIGURANJE d.d. (stranica 86a-88 spisa) a temeljem odredbe članka 206. i 207. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu: ZPP).

4.1. Umješač EUROHERC OSIGURANJE d.d. je tijekom postupka ustrajao na navodim koji su u bitnome istovjetni tuženikovim navodima sadržajno istovjetnima tuženikovima.

5. Sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije u spisu, čitanjem pisanih iskaza zakonskog zastupnika tuženika te svjedoka, čitanjem iskaza svjedoka sa raspravnih zapisnika te čitanjem nalaza i mišljenja vještaka sa iskazom vještaka.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

7. Predmet spora je subrogacijski zahtjev tužitelja prema tuženiku kao odgovornoj osobi za štetni događaj u visini isplaćene naknade oštećeniku, tužiteljevu osiguraniku, na temelju odredbe članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022; u daljnjem tekstu - ZOO). Tužitelj, naime, zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 2.130,01 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 809,61 eur teku od 19. svibnja 2022. pa do isplate a na iznos od 1.320,41 od 25. kolovoza 2022. pa do isplate, a koje iznose je tužitelj prethodno isplatio svom osiguraniku na ime popravka vozila oštećenog 30. travnja 2022. u prometnoj nesreći koja se dogodila na nerazvrstanoj cesti u [adresa] u smjeru Štranjge, uslijed naleta srneće divljači na vozilo tužiteljeva osiguranika i to unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik.

8. Među strankama je sporna osnova i visina štete.

9. Uvidom u Potvrdu od 11. svibnja 2022. (stranica 7 spisa), Izvješće o poduzetom od 30. travnja 2022. te Zapisnik o očevidu od 30. travnja 2022., sastavljenima po Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi Istarskoj, Policijskoj postaji Pazin (stranica120-126 spisa) utvrđeno je da je 30. travnja 2022. oko 00,20 sati došlo do prometne nesreće u [adresa] na kolniku Ulice Šime Kurelića kojim se kretao ĐH upravljajući vozilom marke i tipa VW Golf iz smjera Plodina u smjeru Štranjge kada je na ravnom cestovnom potezu prije skretanja za industrijsku zonu sa lijeve strane na kolnik istrčala srneća divljač u koju je prednjim lijevim dijelom vozila udario ĐH. Nikakva prekršajna odgovornost PH nije utvrđena. Uginulu divljač preuzeo je g. BH, tajnik lovačkog društva Vepar. Iz fotodokumentacije očevida vidljiv je sadržaj štete koji odgovara opisu štete danoj po svjedocima MH i PH, o čemu će se obrazlagati u nastavku, dok je iz iste fotodokumentacije vidljiva i uginula srneća divljač (stranica 40-43 spisa).

10. Prema polici osiguranja od automobilske odgovornosti (stranica 10-23 spisa) u vrijeme štetnog događaja vozilo oštećenog PH bilo je osigurano kod tužitelja.

11. Iz pisanog iskaza svjedoka BH (stranica 94-95 spisa), koji iskaz sud prihvaća kao vjerodostojan budući da ga stranke nisu osporile, proizlazi da je 30. travnja 2022. na mjestu događaja u [adresa] preuzeo uginulu divljač.

12. Iskaz zakonskog zastupnika tuženika AH (stranica 92-93 spisa) kao i iskaz BH sud prihvaća vjerodostojnim budući ga stranke postupka nisu osporile. međutim, pravna shvaćanja izražena u navedenim iskazima o (ne)odgovornosti tuženika budući da je do štetnog događaja došlo u naseljenom mjestu, sud nije prihvatio budući da je u dokaznom postupku utvrdio da se štetni događaj desio izvan naseljenog mjesta na prometnici, unutar lovišta kojim gospodari tuženik.

13. Iz pisanog iskaza svjedoka NH (stranica 101-102 spisa) koji iskaz sud prihvaća vjerodostonim budući da ga stranke nisu osporile, niti je isti u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima, u bitnome proizlazi da je kritične prilike 30. travnja 2022. bio suvozač u osobnom vozilu marke i tima VW Golf kojim je [adresa] u [adresa] upravljao ĐH, da je moglo biti oko 00,00 sati kada su se kretali navedenom dionicom TC Plodine-grad [adresa] a kada im je iz smjera sjeveroistoka iz šumarka prešavši lijevi kolnički trak izletjela srna te se svom snagom zaletjela u njihov lijevi bok vozila, da se kritične prilike ĐH kretao brzinom od oko 40-45 km/h, da je kolnik bio suh, vidljivost dobra, da je zbog udarca srne u vozilo nastala šteta na prednjem braniku, prednjem lijevom blatobranu, lijevim vratima i prednjem lijevom svijetlu, da su odmah pozvali 112, da je lovočuvar preuzeo stradalu srnu.

14. Iz pisanog iskaza svjedoka PH (stranica 103-104 spisa) koji iskaz sud prihvaća kao vjerodostojnim budući da ga stranke nisu osporile, niti je isti u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima, u bitnome proizlazi da je kritične prilike 30. travnja 2022. upravljao osobnim vozilom marke i tima VW Golf [adresa] u [adresa], da je moglo biti oko ponoć kada je došlo do naleta srneće divljači na njegovo vozilo, da se kretao brzinom od oko 40-50 km/h kada je iz šumarka s lijeve strane punom brzinom na njih naletjela srna te udarila u prednju lijevu stranu vozila, da je kolnik bio suh, vidljivost dobra, da je zbog udarca srne u vozilo nastala šteta na prednjem braniku, prednjem lijevom blatobranu, lijevim vratima i prednjem lijevom svijetlu, da je odmah pozvao 112, da je ukupan iznos popravka vozila bio 16.048,60 kn, da je su s njime u vozilu bili JH i NH.

15. Iz računa br. A 28/1/1 od 20. srpnja 2022. obrta [obrt], vlasnika OH proizlazi da su troškovi popravka iznosili 16.048,60 kn (stranica 33 spisa), dok iz izvida štete po tužitelju proizlazi procjena štete od 13.343,89 kn (stranica 18-31 spisa).

16. Iz izvatka po transakcijskom računu tužitelja (stranica 36-37 spisa) proizlazi da je tužitelj uplatio PH **.**.2022. iznos od 6.100,00 kn te 25. kolovoza 2022. iznos od 9.948,60 kn.

17. Iz dopis od 24. rujna 2022. (stranica 38 spisa) razvidno je da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu 2.130,01 eur kojeg su isplatili svom osiguraniku PH, pozivajući se na odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima, dok je tuženik dopisom od 19. travnja 2023. (stranica 39 spisa) naveo kako odštetni zahtjev od 29. rujna 2022. nije pravno osnovan te je stoga zahtjev odbijen.

18. Uviđaj lica mjesta proveden je 17. prosinca 2024. uz sudjelovanje stranaka i vještaka prometne struke Saše Monasa koji je na okolnost uzroka, dinamike štetnog događaja te visine štete izradio nalaz i mišljenje. Na uviđaju je saslušana svjedokinja JH, čiji iskaz sud prihvaća kao vjerodostojan budući da je svjedokinja kazivala uvjerljivo, neposredno i sukladno dokumentaciji u spisu. Iz iskaza svjedokinje u bitnome proizlazi da je kritičnog dana, u proljeće 2022., vozilom marke VW Golf ulicom Šime Kurelića u smjeru od Plodina prema centru upravljao ĐH, dok se na suvozačevom mjestu nalazio NH, a svjedokinja je sjedila na stražnjem sjedalu odmah iza suvozača. Moglo je biti oko 0,00 sati kada im je s njihove lijeve strane iz šume na cestu istrčala srna. Usporili su kretanje vozilom, a odmah iza te srne dotrčala je druga srna koja je udarila u auto. Srna se kretala vrlo brzo a udarila je u lijevu prednju bočnu stranu vozila. Tijekom vožnje imali su upaljena duga svjetla i kretali su se sporo jer su razgovarali. Između prve i druge srne bio je razmak od 3-4 metra. Ova prva je pretrčala u šumu s njihove desne strane, a ova druga je udarila u vozilo. Kretali su se oko 40 km/h."

18. Uviđajem je utvrđeno da na mjestu događaja nije postavljen znak „divljač na cesti“ , dok je znak za naseljeno mjesto „Pazin“ nakon mjesta događaja gledano u pravcu kretanja za grad [adresa], a što je razvidno iz fotodokumentacije uviđaja koja prileži nalazu i mišljenju vještaka Saše Monasa.

19. Iz karte lovišta za lovačko društvo Vepar iz [adresa] (stranica 137 spisa) proizlazi da se štetni događaj desio unutar granica lovišta kojim gospodari lovačko društvo Vepar iz [adresa].

20. Nalaz i mišljenje vještaka Saše Monasa, stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila (stranica 161-178 spisa) sud prihvaća u cijelosti budući da je riječ o stručnom, objektivnom i nepristranom nalazu danom u skaldu s dokazima utvrđenima tijekom postupka. Iz nalaz i mišljenja proizlazi da je vještak uzimajući u obzir zaostala oštećenja i njihov položaj na osobnom automobilu osiguranika tužitelja VW Golf 2.0 TDI, reg. oznake [registarska oznaka], te uzimajući u obzir Zapisnik o očevidu i fotodokumentaciju sve izrađeno od strane policijskih službenika koji su obavili očevid predmetne prometne nesreće, te iskaz svjedokinje JH sa uviđaja na licu mjesta od 17. prosinca 2024., te izjavu osiguranika tužitelja, svjedoka PH ovjerenu kod javnog bilježnika dana 19. travnja 2024. godine, a koja izjava prileži spisu predmeta, zaključio da je osiguranik tužitelja, svjedok ĐH kritične zgode izvan grada [adresa] upravljao predmetnim osobnim automobilom VW Golf kolnikom ulice Đ [adresa], iz smjera TC Plodine u smjeru [adresa], (smjer zapad-istok, u Skici mjesta događaja označeno slovom B), gdje je dolaskom na oko 7m (prema pokazivanju svjedokinje JH na uviđaju) od PTM u smjeru zapada došlo do naleta srneće divljači na prednju lijevu bočnu stranu predmetnog vozila VW Golf. Srneća divljač je, prema iskazu svjedokinje JH na uviđaju i prema izjavi svjedoka PH, istrčala sa lijeve strane iz šume na kolnik ulice Šime Kurelića na način da se kretala sa lijeva na desno (u Skici mjesta događaja označeno slovom A) u odnosu na smjer kretanja osobnog automobila VW Golf. Na temelju prikazanih oštećenja na lijevom boku vozila VW Golf, nakon primarnog bočnog naleta srneće divljači na prednji lijevi blatobran i prednji lijevi far predmetnog vozila, došlo je do rotacije tijela divljači oko vertikalne osi u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, pri čemu je ista kontaktirala prednja i stražnja lijeva vrata predmetnog vozila, nakon čega je uginula, te je po izjavi svjedoka PH ostala na kolniku. Na temelju Zapisnika o očevidu proizlazi da je vozilo VW Golf uklonjeno radi nesmetanog odvijanja prometa, dok zatečeni položaj uginule srneće divljači po dolasku policijskih službenika nije evidentiran i ucrtan u Skicu mjesta događaja, već je samo prikazan u fotodokumentaciji očevida. Položaj vozila VW Golf na kolniku ulice Šime Kurelića u trenutku naleta srneće divljači na prednji lijevi blatobran i prednji lijevi far je u Skici mjesta događaja označen rednim brojem 1, dok je samo mjesto naleta označeno slovom K, te se isto nalazi na udaljenosti 7m od PTM u smjeru zapada i od sjevernog ruba kolnika u smjeru juga za od oko 7,15m. Kako je u ovoj prometnoj situaciji došlo do naleta srneće divljači na lijevu bočnu stranu vozila osiguranika tužitelja VW Golf, to vještak navodi da na temelju zaostalih prikazanih oštećenja na vozilu nije moguće definirati brzinu kretanja vozila VW Golf u trenutku naleta. Prema izjavi svjedoka PH koja prileži spisu, kretao se brzinom od 40km/h do 50km/h u trenutku kada je iz šumarka sa lijeve strane kolnika istrčala srneća divljač, pa je u ovom vještvu prikazana prostorno vremenska analiza dinamike nastanka prometne nesreće za slučaj da se vozilo VW Golf u trenutku kontakta sa srnećom divljači kretalo brzinom od oko 45 km/h. Za zaustavljanje osobnog automobila VW Golf pri brzini kretanja od oko 45km/h, a uzimajući u obzir vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnu situaciju u prometu u noćnim uvjetima od oko 1s, potreban je zaustavni put od oko 27,2m i vrijeme od oko 3,2 s. Od mjesta prelaska sjevernog ruba kolnika ulice Šime Kurelića do mjesta naleta predmetne srneće divljači na prednju lijevu bočnu stranu vozila VW Golf (u Skici mjesta događaja označeno slovom K), srneća divljač bi prešla put od oko 7,15m trčanjem u vremenu od oko 0,73s. Vremenski 0,73s prije naleta srneće divljači na lijevu bočnu stranu vozila VW Golf, odnosno naleta srneće divljači na prednji lijevi blatobran i prednji lijevi far, a koje vrijeme predstavlja trenutak ulaska srneće divljači na kolnik ulice Šime Kurelića preko sjevernog ruba kolnika, vozilo VW Golf se svojim prednjim čeonim dijelom nalazilo na udaljenosti koja prethodi mjestu naleta K za oko 8,6m, a koji položaj vozila VW Golf je u Skici mjesta događaja označen rednim brojem 2. Na dužini puta od 8,6m (udaljenost prednjeg čeonog dijela vozila VW Golf do mjesta naleta K, u trenutku ulaska srneće divljači na kolnik) moguće je zaustavljanje predmetnog vozila prije mjesta naleta, za sve brzine kretanja vozila VW Golf koje su manje od 19,1km/h. Iz navedenog proizlazi da osiguranik tužitelja koji je upravljao osobnim automobilom VW Golf 2.0 TDI, reg. oznake [registarska oznaka], od trenutku ulaska predmetne srneće divljači na kolnik do trenutka njenog naleta na lijevu bočnu stranu predmetnog vozila, pri brzini kretanja predmetnog vozila od oko 45km/h, nije imao tehničke mogućnosti niti poduzeti radnju kočenja prije mjesta naleta životinje, kao niti zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnu situaciju u prometu u noćnim uvjetima, nakon koje poduzima radnju snažnog kočenja iznosi od oko 1s, a što je za 0,27s više od vremena koje je proteklo od trenutka ulaska srneće divljači na kolnik do trenutka njenog naleta na lijevi bok vozila VW Golf. Vještak je utvrdio da visina imovinske štete na osobnom automobilu VW Golf 2.0 TDI, reg. oznake [registarska oznaka], iznosi 2.130,01 eur (PDV je uključen).

20.1. Tužitelj je podneskom od 12. veljače 2025. u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka navodeći u bitnome kako je zaključkom vještaka potvrđeno da je osiguranik tužitelja kritične prilike vozio u skladu s propisima te da isti, s obzirom na uvjete na cesti te brzinu kretanja divljači i potrebno vrijeme za reakciju, nije imao nikakve mogućnosti za izbjegavanje naleta čak ni poduzimanjem radnje kočenja.

20.2. Tuženik je podneskom od 24. veljače 2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka navodeći da isti nije sačinjen u skladu s pravilima struke, cjelovito ni objektivno budući da se štetni događaj dogodio u [adresa], u [adresa], a što je razvidno iz MUP-ova, Zapisnika o očevidu, dakle u naseljenom mjestu te da Ulica Šime Kurelića ni u kojem slučaju ne spada u lovište tuženika već spada u naselje/Grad Pazin, a koji grad [adresa] je isključivo nadležan za upravljanje i održavanje Ulica Šime Kurelića budući da se ne radi ni o županijskoj niti o državnoj cesti za koju bi bila nadležna 3. osoba, a ne Grad Pazin. S tim u vezi, mjesto na kojem se uz kolnik Ulice Šime Kurelića nalazi tabla „naseljeno mjesto Pazin“ nije od utjecaja na to da se predmetni štetni događaj in concreto nije dogodio u području lovišta tuženika, a što vještak u pobijanom nalazu kao i na zapisniku od 17. prosinca 2024. pogrešno zaključuje. Uz to, ukazuje da administrativne granice naseljenog mjesta ne moraju „poklapati“ s tablama koje se nalaze uz cestu budući da je iz nesporne činjenice da se predmetni štetni događaj dogodio u Ulica Šime Kurelića razvidno da se dogodio u naselju, na području Grada Pazina. Eventualno utvrđivanje spornih činjenica, konkretno spada li Ulica Šime Kurelića u lovište tuženika, granicama lovišta tuženika i PZD-a Grada Pazina, spada li Ulica Šime Kurelića u naseljeno mjesto, granicama naseljenog mjesta i sl., nije u nadležnosti „prometnog“ vještaka veću nadležnosti vještaka geodetske struke. Nadalje, tuženik upozorava da se vještak u pobijanom nalazu i mišljenju niti jednom riječju ne referira na dio iskaza svjedoka JH iz koje proizlazi da su na cestu kritične prilike izletjele dvije srneće divljači, pa tuženik postavlja pitanje o mogućoj implikaciji na dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja obzirom da su na cestu istrčale dvije srne, a da je kolizija s jednom izbjegnuta. Tuženik također smatra kako je vještak bio u mogućnosti utvrditi naletnu brzinu obzirom na zaostala oštećenje i eventualno obzirom na položaj odbačene divljači. Međutim, vještak da uzima iskaz svjedoka „zdravo za gotovo“ te dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja elaborira prema ulaznom parametru brzine kretanja od 45 km/h.

20.3. Umješač na strani tuženika je podneskom od 7. svibnja 2025. osporio tvrdnju vještaka da je mjesto prometne nesreće izvan naseljenog mjesta grada [adresa] pozivajući se na javno objavljene podatke grada [adresa], konkretno Odluke o nerazvrstanim cestama na području grada [adresa] prema kojoj cijela ulica Šime Kurelića je nerazvrstana cesta kojom upravlja Grad Pazin. Umješač dodatno osporava dinamiku nastanaka prometne nesreće budući da je iz iskaza JH razvidno da je ĐH upravljajući vozilom poduzeo radnju kočenja nakon što je ugledao srneću divljač pa da stoga ne stoji zaključak vještaka kako vozač nije imao mogućnosti reakcije.

21. Na glavnoj raspravi održanoj 8. svibnja 2025. sud je proveo dokaz saslušanjem vještaka Saše Monasa koji je, cijeneći prigovore tuženika i umješača na strani tuženika, ustrajao na pisanom nalazu i mišljenju. Vještak je u svom usmenom izlaganju u cijelosti otklonio prigovore tuženika i umješača. Vještak je, naime, u bitnome iskazao da je uzimajući u obzir činjenicu da se nalet divljači na lijevi bok vozila dogodio na cestovnoj prometnici, te uzimajući u obzir Zakon o sigurnosti prometa na cestama u pogledu definiranja naselja te Pravilnik o prometnim znakovima signalizaciji i opremi na cestama te dodatno uzimajući u obzir položaj ugrađenog prometnog znaka C76 "ulaz u naseljeno mjesto Pazin" u odnosu na pokazano mjesto naleta divljači na vozilo, zaključio da se sa prometno tehničkog stajališta nalet divljači dogodio izvan naselja odnosno izvan grada [adresa]. Mjesto naleta nema obilježja naselja po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Prometni znak naseljenog mjesta označava naziv mjesta odnosno naziv naselja u koje ulazi cesta i granicu od koje počinje to mjesto. Predmetni znak se postavlja na ulaz u naselje i označava s kojeg se mjesta moraju primjenjivati prometni propisi u naselju. Vještak je nadalje glede mogućnost postojanja naleta dvije srneće divljači kritične prilike iskazao da navedena okolnost ne proizlazi iz iskaza PH, vozača i Antonia Šćulca kao suvozača kritične prilike, međutim čak i da se uzme u obzir dio iskaza svjedokinje JH u dijelu u kojem navodi da je postojala prva srna sa kojom predmetno vozilo nije imalo fizički kontakt jer je ista pretrčala kolnik ispred predmetnog vozila, te da je između prve i druge srne postojao razmak od 3-4 metra, onda bi dopuna nalaza bio slijedećeg sadržaja: „Nastanak opasne situacije u prometu kada je prva srna istrčala na kolnik, a uzimajući u obzir da je razmak između prve i druge srna iznosio 3 do 4 metra do trenutka naleta druge srne u lijevi bok vozila iznosi vremenski od oko 1,09 sekundi, uzimajući u obzir da su srne trčale i da su se kretale jedna iza druge u pravcu. Vremenski 1,09 sekundi prije naleta druge srne na lijevu bočnu stranu vozila, isto se vozilo svojim prednjim čeonim dijelom nalazilo u položaju koji prethodi mjestu naletu za oko 13,1 metar. Na dužini puta od oko 13,1 m moguće je zaustavljanje predmetnog vozila prije mjesta naleta za sve brzine kretanja vozila koju su niže od 25,9 km/h ali uz uvjet da vozač percipira ulazak prve srne na kolnik kao opasnost nakon čega bi poduzeo radnju snažnog kočenja. Vremenski period od 1,09 sekundi omogućavao je vozaču da percipira opasnost i da nakon toga prebaci svoju nogu sa gasa na kočnicu. Navedeno vrijeme nije bilo dostatno da započne snažno kočenje vozila sa punim koeficijentom usporavanja jer navedeno slijedi po proteku vremena od 1,2 sekunde za reakciju prosječnog vozača na opasnu situaciju u prometu normalne složenosti u noćnim uvjetima. “ Nadalje, vještak je cijeneći pitanja tuženika odgovorio da u predmetnom spisu ne postoje parametri na temelju kojih bi vještak mogao dati odgovor gdje su se nalazile prva i druga srna kada ih je vozač ugledao. To ovisi o samom vozaču i usmjerenosti njegovog pogleda u danom trenutku. Ono što vještak može reći je da je opasna situacija u prometu nastala ulaskom srneće divljači na kolnik, a to je bilo vremenski 0,73 sekunde prije naleta za prvu srnu odnosno vremenski 1,09 sekundi prije naleta za drugu srnu. Nastavno na pitanje kako je prva srna izbjegnuta, a druga nije, odgovara da s obzirom na prostornu vremensku ovisnost kretanja prve i druge srne te vozila osiguranika tužitelja pojašnjava da u trenutku kada se desio nalet druge srne na lijevi bok vozila prva srna je već prešla kolnik i ušla je u šumovit predio sa desne strane ceste gledajuće iz smjera vozila osiguranika tužitelja. Nastavno na pitanja kako je vozač reagirao/kako je trebao reagirati kada je ugledao prvu srnu na cesti te je li kočio, odgovara da u ovoj prometnoj situaciji ukoliko su postojale i dvije srne koje bi se međusobno kretale na udaljenosti od 3 do 4 m, vozač predmetnog vozila nije imao na raspolaganju vremena da poduzme radnju snažnog kočenja prije nego što se dogodio nalet druge srne na njegov lijevi bok. Nastavno na pitanje koliko je vozilo usporeno, ponavlja da je već dao odgovor kako vozač nije imao mogućnosti usporavanja kretanja vozila. Nastavno na komentar u poglavlju 4. podneska tuženika da je vještak bio u mogućnosti utvrditi naletnu brzinu obzir na zaostala oštećenja na vozilu te eventualna na položaj odbačene divljači, iskazao je da s obzirom da se u ovoj prometnoj situaciji nije dogodio puni čeoni nalet vozila na srneću divljač već je srneća divljač naletjela na lijevu bočnu stranu predmetnog vozila to nije bilo moguće definirati brzinu vozila na temelju zaostalih oštećenja na lijevom boku. Na temelju duljine odbačaja divljači nije moguće općenito definirati brzinu naleta čak i kada bi se radilo o punom čeonom naletu vozila na divljač jer prometna literatura takve slučajeve ne opisuje a niti su po njegovim saznanjima rađena prometna istraživanjima čeonim naletima vozila na divljač. Dodatno napominje da policijski službenik koji je izvršio očevid predmetne prometne nesreće nije evidentirao materijalne tragove u zapisniku o očevidu u odnosu na njihov položaj prema FTM/PTM, kao što ih nije niti ucrtao u skicu mjesta događaja. Nastavno na pitanje u podnesku tuženika da li su zaostala oštećenja mogla nastati i kod naletne brzine više od 45 km/h, iskazuje da s obzirom da se radi o bočnom naletu divljači na vozilo to proizlazi da obim oštećenja na vozilu nije moguće povezati sa prometnog tehničkog stajališta sa brzinom kretanja vozila. Nastavno na pitanja koja je bila brzina kretanja vozila prije poduzimanja radnje kočenja tj. prije nego što je uočena prva srna na cesti te koja je bila brzina kretanja vozila nakon poduzimanja radnje kočenja tj. nakon što je uočena prva srna na cesti, iskazuje da je već odgovorio na predmetna pitanja te da vozač nije imao na raspolaganju dovoljno vremena prije trenutka naleta da poduzme radnju snažnog kočenja sa maksimalnom koeficijentom usporenja već je isti mogao biti u fazi prebacivanja svoje noge sa gasa na kočnicu.

21.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocjenjujući da je isti objektivan te u skladu s pravilima struke. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka te njegova usmenog kazivanja jasno proizlazi da je vještak detaljno proučio dostavljenu mu dokumentaciju, fotodokumentaciju, cijenio iskaze svjedoka, razmotrio predmet vještačenja, dokaze utvrđene tijekom uviđaja, te u konačnici na temelju detaljnog nalaza iznio zaključak kojeg sud prihvaća u cijelosti.

21.2. Kako je sud nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti, a istim je u skladu s nalogom suda utvrđen uzrok štetnog događaja, dinamika štetnog događaja te visina štete, to sud nije prihvatio tuženikov dokazni prijedlog glede provođenja vještačenja po novom vještaku.

22. Slijedom svega navedenog, na temelju dokaza obrazloženih pod toč. 9- 21 obrazloženja, a napose iz nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno proizlazi da je do naleta srneće divljači kritične prilike na vozilo osiguranika tužitelja, koji nije imao mogućnosti izbjegavanja naleta divljači unatoč upravljanju vozilom u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, došlo izvan naselja grada [adresa], unutar područja kojim gospodari lovačko društvo Vepar iz [adresa], te da je uslijed naleta srneće divljači (štetnog događaja) na vozilu osiguranika tužitelja počinjena materijalna šteta u vrijednosti 2.130,01 eur (PDV je uključen).

22.1. S time u svezi, sud nije proveo ostale dokaze predložene po strankama postupka, budući da je već na temelju provedenih dokaza mogao izvesti zaključak o osnovanosti tuženog zahtjeva.

23. Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova (članak 80. stavak 6. Zakona o lovstvu).

23.1. Sukladno pravnom shvaćanju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (rješenje poslovni broj Pž-4407/2022-2 od 20. veljače 2023.), premda je člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano da je lovoovlaštenik odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naprotiv, upravo zbog toga što je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar (da je divljač koja se kreće cestom opasna stvar proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008.), to u slučaju kada je do štete nastale u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu. Vrhovni sud Republike Hrvatske je još u odluci Rev-1816/90 od 5. prosinca 1990. zauzeo stav da za štetu koju učini divljač naletom na motorno vozilo, na javnoj prometnici, lovačko društvo odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Unatoč prigovoru tuženika, tuženik u tijeku postupka nije dokazao da bi u konkretnom slučaju odgovornost za nastanak štetnog događaja bila na jedinici lokalne samuprave ili pravnoj osobi koja je ovlaštena za održavanje ceste.

24. Kako je već obrazloženo, u ovoj pravnoj stvari ne proizlazi da je oštećenik pridonio nastanku štete. Tuženik je stoga po načelu objektivne odgovornosti u obvezi tužitelju naknaditi štetu (članak 1063. i 1064. ZOO-a). Provedbom vještačenja utvrđeno je da je na vozilu tužiteljeva osiguranika uslijed naleta divljači nastala šteta u iznosu od 2.130,01 eur (PDV je uključen) pa tužitelj osnovano zahtijeva isplatu utuženog iznosa. Nije sporno da je tužitelj izvršio plaćanje utuženog iznosa, kako je ranije obrazloženo, pa su sva osiguranikova prava isplatom naknade prešla na tužitelja kao osiguratelja (članak 963. ZOO-a). Tužitelj od dana isplate naknade ostvaruje pravo na zatezne kamate i to po stopi koja se primjenjuje za ostale odnose (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Pž-3321/2022-4 od 5. rujna 2024.). Odluka o stopi je sukladna članku 29. stavka 2. ZOO-a (''Narodne novine'' broj 114/22., 156/22., i 155/23.).

25. Sud je prilikom utvrđivanja činjenica bitnih za ovaj predmet izvršio uvid te ocijenio sve isprave u spisu, dakle i one koje nije posebno obrazlagao obzirom da iste nisu od utjecaja na odluku o glavnoj stvari.

26. Slijedom navedenog odlučen je kao u toč. I. izreke presude.

25. Budući da je u ovom sporu uspio u cijelosti, sukladno odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi odredbe Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 1. i Tbr. 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23; dalje: Tarifa) tužitelju su priznati kao potrebni i osnovani troškovi sastava podnesaka od 24. studenoga 2023., 8. travnja 2024. i 12. veljače 2025., u iznosu od po 200,00 eura po radnji, zatim trošak zastupanja na ročištima održanima 26. ožujka 2024., 10. svibnja 2024., 17. prosinca 2024. te 8. svibnja 2025. u iznosu od po 200,00 eura po radnji, zatim troškovi vještačenja u ukupnom iznosu od 680,20 eura, troškovi ovjere pisanih iskaza svjedoka u iznosu od 12,64 eura, troškovi uviđaja (putni troškovi sutkinje, službenice i namještenika sa djelomičnim dnevnicama) u ukupnom iznosu od 45,97 eura, dakle ukupno iznos od 2.138,81 eura.

26. Tužitelj je zatražio i naknadu troškova sudskih pristojbi. Tužitelj je za pristojbu za tužbu platio 81,02 eura (pristojba za tužbu iznosi 67,76 eura, odnosno polovica iznosi 33,88 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama u svezi Uredbe o tarifi sudskih pristojbi), pa osnovano potražuje troškove pristojbe za tužbu u vrijednosti polovice određenog iznosa, dakle u vrijednosti od 33,88 eura. Pristojba za presudu, s obzirom na vrijednost predmeta spora u ovom postupku iznosi 67,75 eura. Odredbom članka 7. stavka. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/18, 51/23) propisano je da se na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, pristojba plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ako je uplaćena u roku od tri dana od dana elektroničke dostave odluke. S obzirom da je tužitelju dana mogućnost da plati polovicu sudske pristojbe, u konkretnom slučaju u iznosu od 33,88 eura, koju je dužan platiti po Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/23), ukoliko to učini u roku od tri dana od objave presude (takav stav izražen je i u odluci VTS RH Pž-5308/2019), to je njegov zahtjev za naknadom sudske pristojbe na presudu osnovan u tom dijelu (33,88 eura), jer tuženik nije dužan snositi povećani trošak pristojbe kojeg bi tužitelj sam prouzrokovao plaćanjem sudske pristojbe izvan roka od tri dana.

27. Slijedom iznijetog, tuženiku je naloženo da tužitelju na ime troškova ovog postupka isplati iznos od 2.206,57 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima („ostali odnosi“) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, o čemu je odlučeno u toč. II. izreke presude.

U Pazinu 9. lipnja 2025.

Sutkinja

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 467. ZPP-a).

DNA:

- Tužitelju po pun. - uz rješenje za pristojbu na presudu

- Tuženiku po pun.