Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Stalna služba u Sinju

    Sinj, Petrovac 3

    Broj: Pp-7471/2025-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐG i LG, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/2021., 114/22., 36/24.), postupajući po optužnom prijedlogu PU Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Sinj, pod brojem klasa: 211-07/25-5/14821 od 8. lipnja 2025., nakon održanog žurnog postupka, temeljem članka 143., članka 221. i članka 222. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13. , 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.i 114/22.), 9. lipnja 2025.

    presudio je

    Prvookrivljenik ĐG, sin JG i KG, rođen **.**.1997. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], kuhar, pismen, SSS, neoženjen, bez djece, nezaposlen, bez mjesečnih primanja, lošeg imovnog stanja, prekršajno osuđivan,

    Drugookrivljenik LG, sin ĐG i AG, dj. Đ, rođen **.**.1972. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], konobar, pismen, SSS, razveden/živi u izvanbračnoj zajednici, troje djece, umirovljenik, mjesečna primanja 600,00 eura, srednjeg imovnog stanja, prekršajno neosuđivan,

    krivi su

    I. što su 7. lipnja 2025. u 18:30 sati u [adresa], ispred obiteljske kuće u [adresa], počinili psihičko i fizičko nasilje jedan naspram drugog kako sin i otac, na način da je došlo do međusobnih nesuglasica između ĐG i LG oko vožnje osobnog vozila koje je u vlasništvu djeda ĐG, potom ĐG glasno viče i vrijeđa oca LG riječima "što je lažni branitelju, jebem ti mater, pička ti materina", nakon čega dolazi do fizičkog obračuna istih na način da su jedan drugog hvatali za ruke i prsa te se naguravali kojom prilikom su obojica pala na tlo, te ih je od daljnjeg fizičkog sukoba razdvojila OG (rođ.1971.), nevjenčana supruga LG, a uslijed fizičkog sukoba LG je zadobio vidljive ozljede u vidu ogrebotine na vratu, a ĐG je zadobio vidljive ozljede ruke i to ogrebotinu lakta i na lijevoj ruci podljev (modrice), što je kod istih izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime su postupili protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/2021., 114/22., 36/24.), a što je kažnjivo po članka 22. stavak 1. istog Zakona, te se okrivljenicima temeljem istog propisa te članka 33. Prekršajnog zakona („ Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

    izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO 300,00 eura (tristo eura), SVAKOM.

    Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona okrivljenicima se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme prema izvješću o uhićenju Policijske postaje Sinj od 8. lipnja 2025. od 12:30 sati, te im se izrečena novčana kazna umanjuje za 39,82 eura, računajući svaki započeti dan uhićenja kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) ili dan zatvora, te okrivljenici imaju platiti ostatak izrečene novčane u iznosu od po 260,18 eura (dvjesto šezdeset eura i osamnaest centa).

    Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti ostatak izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine ostatka izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.

    II. Temeljem članka 138. stavka 1. i 3. u svezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 25,00 eura (dvadeset pet eura) u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Obrazloženje

    1. PU Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Sinj podnijela je 8. lipnja 2025. ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, koji su uhićeni i dovedeni pred ovaj sud 8. lipnja 2025., a zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Prvookrivljenik ispitan iskazuje da mu branitelj nije potreban, da je razumio što mu se stavlja na teret se smatra krivim. Da je istina da je te prigode došlo do psihičkog i fizičkog nasilja između njega i njegovog oca, te je istina da je došlo do međusobnih nesuglasica oko vožnje osobnog vozila koje se nalazi u vlasništvu njegovog djeda ĐG, te je istina da je glasno vikao i vrijeđao oca LG riječima iz optužnog prijedloga, te je istina da je došlo do fizičkog obračuna te je točno da su se hvatali za ruke i prsa, naguravali se, obojica su pali na tlo, kako je bio pao, otac se nalazio na njemu te ga on oca u jednom momentu uhvatio rukama za vrat u cilju da ga makne sa sebe, a on je njega uhvatio za ruku, te ih je od daljnjeg fizičkog sukoba razdvojila OG. Tom prigodom da je zadobio ozljede ruke i to ogrebotine lakta prilikom pada na pod i na lijevoj ruci podljev, modricu, a sve to da ga je uznemirilo i povrijedilo. Inače živi i radi u Austriji, a ima mjesec dana da je došao iz Austrije, ostaje još možda mjesec dana, imao je nešto obaviti, a radi se o obiteljskoj kući koja ima prizemlje i dva kata, da on živi u prizemlju, na prvom katu živi njegov otac, a na drugom katu djed ĐG. Da mu je žao što je došlo do prekršaja, te iskazuje da nema daljnjih dokaznih prijedloga.

    3. Drugookrivljenik ispitan iskazuje da mu branitelj nije potreban, da je razumio što mu se stavlja na teret se ne smatra krivim. Da je istina da je te prigode došlo do međusobnih nesuglasica između njega i ĐG, istina je da ga je ĐG vrijeđao riječima iz optužnog prijedloga, te je između njih došlo do naguravanja, malo su se pogurali, istina je da su se hvatali za ruke i prsa i naguravali pri čemu su oboje pali na tlo, nisu se udarali rukama po glavi i tijelu, OG je uletjela između njih te je došlo do prestanka sukoba. Da je on zadobio ogrebotine na vratu, misli da nije zadobio ogrebotine na lijevoj ruci, da ih nje vidio, a niti je gledao je li ĐG zadobio ozljede. Sve to da ga je uznemirilo i povrijedilo. Radi se o obiteljskoj kući s prizemljem i dva kata, u prizemlju živi ĐG, a da on živi na prvom katu, a njegov otac na drugom katu. Ove prigode nalazili su se u [adresa] ispred obiteljske kuće njegovog oca. Okrivljenik iskazuje da nema daljnjih dokaznih prijedloga.

    4. U dokaznom postupku pročitane su prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naredbe o određivanju mjere opreza te izvješća o uhićenju.

    5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je dokazano da su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci presude.

    6. Odredbom članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    7. Odredbom članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora u do 90 dana.

    8. Prvookrivljenik priznaje počinjenje prekršaja navodeći da se smatra krivim, dok drugookrivljenik iskazuje da se ne smatra krivim, međutim iz njegovog iskaza u kojem navodi da je te prigode došlo između njega i njegovog sina ĐG do naguravanja, da su se pogurali, hvatali za ruke i prsa i u tom naguravanju da su oboje pali na tlo, a njegova nevjenčana supruga OG da je uletjela između njih te da je došlo do prestanka sukoba, te da je tom prigodom zadobio ogrebotine na vratu, proizlazi da je i on kritične prigode počinio nasilje prema svom sinu ĐG, te stoga njegov iskaz u kojem navodi da nije kriv za prekršaj, nije osnovan, te imajući u vidu naprijed navedeno te da okrivljenici iskazuju da ih je sve to uznemirilo i povrijedilo, nedvojbeno je da su takvim svojim radnjama ostvarili sva bitna obilježja prekršaja opisanog u izreci presude, pa ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti.

    9. Pri odlučivanju o vrsti kazne okrivljenicima su uzete u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti kao što su stupanj krivnje, način počinjenja prekršaja, težina počinjenog prekršaja, imovno stanje, što do sada nisu osuđivani za nasilje u obitelji, što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a prema istoj evidenciji prvookrivljenik je osuđivan za prekršaje u prometu, a drugookrivljenik nije osuđivan, okrivljenicima je izrečena novčana u visini Zakonom propisanog posebnog minimuma za ovu vrstu prekršaja, smatrajući da je ista razmjerna težini počinjenog prekršaja te da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, odnosno kako generalna tako i specijalna prevencija.

    10. Budući da su okrivljenici nakon počinjenja prekršaja uhićeni od strane Policijske postaje Sinj, temeljem odredbe članka 40. Prekršajnog zakona, vrijeme uhićenja uračunato im je u izrečenu novčanu kaznu.

    11. Iz izreke presude izostavljeno je da su okrivljenici jedan drugog udarali rukama po glavi i tijelu, sve stoga što iz njihovih iskaza proizlazi da do toga nije došlo, a isto tako je izostavljeno da je drugookrivljeni zadobio ogrebotine na lijevoj strani ruke, što proizlazi iz njegovog iskaza, te je slijedom navedenog isto izostavljeno iz izreke presude.

    12. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavka 1. i 3. u svezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

    13. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Sinju 9. lipnja 2025.

    Zapisničar:

    Sutkinja:

    Martina Šušnjara v.r.

    Vinka Kulić v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

    Dostaviti: 1. okrivljenicima

    2. tužitelju

    4. ovdje

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.