Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-137/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Željku Ćapinu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Remetinu, odvjetniku u Trogiru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-645/2021-25 od 3. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se žalba tužiteljice kao neosnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-645/2021-25 od 3. siječnja 2025.

II. O žalbenom trošku tužiteljice odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21000 isključiva i jedina vlasnica za 9/10 idealnog dijela nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Solin upisanim u KO [katastarska općina] i označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], upisanim u Verificirani ZK uložak: [broj ZK uloška], slijedom čega je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu – zemljišnoknjižni odjel Solin uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime za 9/10 idealnog dijela uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika za 9/10 idealnog dijela, koju uknjižbu je tuženik dužan trpjeti. 2.Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove postupka."

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični troška u iznosu od 600,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 475,00 eura.

3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužiteljice i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju prvostupanjske presude i u postupku koji joj je prethodio počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2.točka 11. ZPP-a, budući pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude proturječi sama sebi i razlozima presude, odnosno presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni, na koju povredu se poziva tužiteljica u svojoj žalbi.

6. Počinjena je i daljnja bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a na koju se također poziva tužiteljica jer joj je postupanjem prvostupanjskog suda onemogućeno raspravljanje pred sudom.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je pobijanom presudom odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisanim u verificirani zk. ul. broj [broj ZK uloška], s obrazloženjem da tužiteljica nije dokazala načine stjecanja prava vlasništva jer njen iskaz pred sudom nije logičan i uvjerljiv pa sud u postupnosti poklanja vjeru iskazu tuženika koji je pred sudom dao logičan, uvjerljiv i životan iskaz.

8. Ovakvo pravno stajalište prvostupanjskog suda nije prihvatljivo i na zakonu utemeljeno.

9. Tako je u obrazloženju predmetne pobijane presude izričito navedeno da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku razgledao dokumentaciju priloženu u spisu dok dokaze koje je predložila tužiteljica tijekom postupka i to saslušanje svjedoka LŽ, BŽ, GŽ i ČŽ sud nije naveo, kao da niti ne postoje, čime je počinio naprijed citiranu bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.

10. Dakle, u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud nije postupio sukladno odredbama ZPP-a na način da je izložio zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile budući uopće ne navodi činjenice niti personalne dokaze koje je predložila tužiteljica, a niti je to obrazložio.

11. Neobrazlaganjem zbog čega nisu provedeni predloženi dokazi, odnosno neobrazlaganjem koje od izvedenih dokaza je sud uzeo u obzir i zašto, narušen je princip jednakosti stranaka u postupku, a zbog te i takve povrede ovog načela Europski sud za ljudski prava utvrdio je povredu prava na pravično suđenje (odluka Hodžić protiv Hrvatske).

12. Nadalje, u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud nije obrazložio ni pravnu, kao niti činjeničnu neosnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, slijedom čega je nejasno i neobrazloženo da li je tužbeni zahtjev odbijen jer iskaz tužiteljice dan pred sudom prvog stupnja nije logičan i uvjerljiv, pa sud u potpunosti poklanja vjeru iskazu tuženika koji je pred sudom dao logičan, uvjerljiv i životan iskaz ili zbog toga što se tužiteljica poziva na različite pravne osove stjecanja prava vlasništva ili iz nekih drugih razloga.

13. Prvostupanjski sud također u obrazloženju presude uopće ne navodi odlučne činjenice ni razloge prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja pravne i činjenične eventualne osnovanosti tužbenog zahtjeva već iste činjenice iznesene tijekom postupka zanemaruje, kao da nisu niti iznesene u samom postupku iako za to ima zakonsku obvezu.

14. Tako nije jasno zašto sud uopće ne navodi da je u predmetu priložen dopis od Državne geodetske uprave, Odjel za katastar nekretnina Solin iz kojeg dopisa proizlazi da je vidljiv upis posjednika na ime ZŽ, prednika tužiteljice. Nije sporno da navedeni dokaz nije ocijenjen, a niti obrazložen.

15. Odredbom članka 338. ZPP-a propisano je da pisana presuda između ostalog mora sadržavati obrazloženje u kojem će sud izložiti zahtjeve stranka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje dokaze je utvrdio i zašto, te kako ih je cijenio, s time da posebno mora navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a po potrebi će se izjasniti i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge o odlukama koje je donio već tijekom postupka, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno budući nije jasno zbog čega sud nije proveo dokaze saslušanjem svjedoka predloženih od strane tužiteljice, a što nije posebno niti obrazložio.

16. Iz navedenih razloga, odnosno zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, a što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava, a sve zbog pogrešnog pravnog pristupa suda predmetu spora.

17. Stoga je valjalo prihvaćanjem žalbe tužiteljice temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, tijekom kojeg će sud pravilnim pristupom predmetu spora otkloniti naprijed navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, tj. prvenstveno će provesti sve predložene dokaze, a potom će pravilnim pravnim pristupom predmetu spora ponovno sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ocijeniti sve provedene dokaze i nakon toga donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

18. O žalbenom trošku tužiteljice odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Gospiću, 9. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić