REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] S 5
Poslovni broj: Us I-377/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić 1/III, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, radi utvrđivanja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, 9. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-18/22-01/186, URBROJ: 513- 04-25-2 od 31. siječnja 2025. i rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Rijeka, KLASA: UP/I-410-23/22-32/2, URBROJ: 513-07-08-01/22-1 od 14. ožujka 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (dvije tisuće i petsto eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Rijeka, KLASA: UP/I-410-23/22-32/2, URBROJ: 513-07-08- 01/22-1 od 14. ožujka 2022., kojim je utvrđeno da je tužitelj, vlasnik obrta za računalno programiranje [obrt], za razdoblje oporezivanja od 3. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020., korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, ostvario primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada u iznosu od 149.159,27 kn, na koje se obračunava porez i prirez na dohodak, te pripadajući doprinosi kako je to to opisano u točki II. izreke rješenja, te je naložena uplata utvrđenih obveza na propisan račun u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja uz napomenu da se na nepravodobno uplaćene obveze obračunava i plaća zatezna kamata.
2. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je u trenutku podnošenja žalbe imao 29 godina, a u 2020. godini ( razdoblje nadzora) da je imao 27 godina, dakle da su mu trebala pripasti prava iz članka 46. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak, te je predložio da nadležno tijelo izvrši uvid u vlastite evidencije. Budući da porezno tijelo, protivno odredbi članka 98. stavak 5. OPZ-a nije dalo obrazloženje zašto taj uvid nije i izvršilo to da su pobijana rješenja u ovom dijelu nezakonita. U konačnici navedeno postupanje drugostupanjskog tijela, ne sam da je protivno odredbi članka 6. stavak 2 OPZ-a i odredbi članka 98. stavak 5. OPZ-a, ono da je i protivno odredbi članku 7 i 8. Zakona o općem upravnom postupku. Tužitelj obavještava nadležni sud da je u cijelosti podmirio iznos iz točke II. točka 7, 8., 9 i 10 i točke IV.1 izreke rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Rijeka KLASA: UP/l- 410-23/22-32/2, URBROJ: 513-07-0801/22-1 od 14. ožujka 2022. i predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnom, izlaže kao i u obrazloženjima prvostupanjske i drugostupanjske odluke te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. U sporu je održana rasprava 2. lipnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: broj: 20/10, 36/24 dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. Opunomoćenik tužitelja je ostao u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te smatra kako je stajalište tuženika u potpunosti pogrešno te da isto predstavlja pretjerani formalizam. Naime, odredbom članka 58. st. 2. ZUP-a da je propisano da nije potrebno dokazivati činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, dok je odredbom članka 47. stavak 2. istog Zakona propisano da će službena osoba pribaviti po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. Slijedom navedenog a nastavno na načelo pomoći neukoj stranci i načelo utvrđenja materijalne istine, budući da porezna uprava kao tijelo koje je nadležno za vođenje evidencija o OIB-u na temelju odredbe članka 16. stavak 2. Općeg poreznog zakona koristi OIB za povezivanje i objedinjavanje podataka iz službenih evidencija koje vode javnopravna tijela to isto ima uvid u evidencije iz kojih je razvidan datum i godina rođenja tužitelja pa je isto moglo i trebalo, ako već ne po službenoj dužnosti tada na temelju prijedloga tužitelja izvršiti uvid u potrebne evidencije kako bi utvrdili činjenicu da je tužitelj osoba između 25 i 30 godina života slijedom čega je trebalo umanjiti poreznu obvezu tužitelja sukladno odredbi članka 46. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak. U prilog navedenom tužitelj ulaže u spis 3 porezna rješenja na kojima su anonimizirani podaci budući da su isti obuhvaćeni poreznom tajnom no iz kojih je razvidno kako je u istima porezna uprava samostalno i po službenoj dužnosti, bez da su porezni obveznici morali dostavljati dokaze o tome utvrdila da je riječ o osobama do 25, odnosno između 26 i 30 godina života te pravilno primijenila citirane zakonske odredbe i umanjila poreznu obvezu istih. Tužitelj u spis također ulaže i dokaze o izvršenom plaćanju po prvostupanjskom rješenju.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
8. Odredbom članka 27.a Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, dalje: ZPD), propisano je da za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada (stavak 1.). Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka (stavak 2.). Obilježja kriterija: - kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva, - financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te, - odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama (stavak 3.). Ministar financija pravilnikom propisuje elemente koji pobliže određuju kriterije te način provedbe ovoga članka u vezi s obilježjima nesamostalnog rada (stavak 4.).
9. Odredbom članka 32.a Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, dalje: Pravilnik), propisano je da u skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona i člankom 27.a Zakona za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada (stavak 1.). Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: 1. načina kako je ugovoren posao, 2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao, 3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka (stavak 2.). Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika (stavak 3.). U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni (stavak 4.). Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla (stavak 5.). U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 3. članka 12.a Općeg poreznog zakona plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika (stavak 6.). Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem (stavak 7.).
10. Odredbom članka 32.e Pravilnika, propisano je da u skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka (stavak 1.). Ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivat će se u odnosu na određenog isplatitelja primitka (stavak 2.).
11. Odredbom članka 32.f Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva): 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.
12. Odredbom članka 32.g Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada: 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.
13. Odredbom članka 32.h Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa: 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.
14. Odredbom članka 32.i Pravilnika, propisano je da ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada.
15. Odredbom članka 12.a Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24, dalje: OPZ), propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada: 1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama, 2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje drugih poreznih obveza, 3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze (stavak 1.). U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem, a isplatitelj primitka koji se u tom odnosu smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac (stavak 2.). Utvrđeni doprinosi pripisuju se osnovi osiguranja poreznog obveznika/posloprimca pri nadležnim zavodima (stavak 3.). U slučajevima iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba koja stvarno upravlja svim povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao jamci platci (stavak 4.). Obilježja nesamostalnog rada iz stavka 1. točke 1. ovoga članka određuju se u skladu s propisom kojim se uređuje porez na dohodak (stavak 5.).
16. Iz spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja proveden postupak utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, kojom prilikom je utvrđeno da je tužitelj upisan u Registar poreznih obveznika 5. prosinca 2008. odnosno 8. siječnja 2018. za glavnu djelatnosti J 6201 – Računalno programiranje (pretežita djelatnost) prema njegovom zahtjevu za paušalnim oporezivanjem budući se oglašava na tržištu putem web stranica i info portala. Prema navodima tužitelja, njegov najznačajniji isplatitelj primitaka da je društvo Web Summit Services Limited, sa kojim ima potpisan Ugovor, iz kojeg ugovora proizlazi da tužitelj nema nikakvog prava na programski kod koji je proizveo i da isti pripada navedenom društvu. Tužitelj ima pravo na slobodne dane, na dogovorenu naknadu, dok mu isplatitelj određuje što će programirati i kako aplikacija mora izgledati i raditi. Stoga je porezno tijelo razmotrilo sve kriterije iz gore navedenih članaka Pravilnika kako je to opisano u obrazloženju poreznog rješenja, iz čega proizlazi da postoje obilježja nesamostalnog rada, te da je tužitelj koristio porezne pogodnosti proizvodno svrsi zakona, a koje pogodnosti se očituju u korištenju nižih poreznih stopa.
17. Imajući u vidu naprijed citirane odredbe, porezno tijelo je obilježja nesamostalnog rada razmotrilo u odnosu na elemente tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka, te smatra da su se ostvarila obilježja nesamostalnog rada i to kroz:
- kriterij kontrole ponašanja koji obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, da tužitelj mora obavijestiti društvo isplatitelja najmanje četiri tjedna prije svakog planiranog dopusta, da će pružati usluge najmanje 5 dana tjedno i u bilo koje drugo vrijeme i kako se slaže s uvjetima iz Sporazuma o vjernosti, intelektualnom vlasništvu i povjerljivosti, te da je istom zabranjeno obavljanje poslova koji su isti ili slični poslovnim aktivnostima isplatitelja ili grupe,
- kriterij financijske kontrole koji obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada, ogleda se u činjenici da su isplatitelj tužitelju jednostrano nameće ograničenja i zabranu obavljanja djelatnosti koje obavlja za njega za vrijeme trajanja ugovora, ali i nakon njegova raskida jer da bi se to smatralo konkurencijom,
- kriterij odnosa stranaka koji obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa, proizlazi iz točke 9. ugovora i snosi određene posljedice ukoliko se iste prekrše, kao i činjenica da se prije sklapanja ugovara sklapa polica osiguranja i redovito plaćanja premija, što predstavlja jednostrano nametnut preduvjet da bi se sklopio ugovor.
18. Tužitelj uglavnom prigovara da pri izračunu poreza i prireza na dohodak nije uzeta u obzir odredba članka 46. stavak 2. ZPD-a, a u svezi s umanjenim iznosa porezne obveze obzirom na godine života, ističući da je razdoblju oporezivanja od 3. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. imao 27 godina života, dok je u trenutku podnošenja žalbe imao 29 godina života.
19. Odredbom članka 46. stavak 2. ZPD-a, propisano je da se godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona).
20. Sukladno navedenoj odredbi zakona, nesporno je da je tužitelj imao pravo na umanjenje porezne obveze, te Sud nije mogao prihvatiti obrazloženje tuženika kako tužitelj nije dokazao da je u navedenom razdoblju imao naprijed navedene godine života.
21. Odredbom članka 16. OPZ-a, propisano je da se poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra osobni identifikacijski broj propisan posebnim zakonom (stavak 1.). Porezna uprava koristi osobni identifikacijski broj za povezivanje i objedinjavanje podataka iz službenih evidencija koje vode javnopravna tijela te podataka prikupljenih na drugi način o imovini koju posjeduje fizička osoba (stavak 2.).
22. Odredbom članka 6. OPZ-a, propisano je da je porezno tijelo dužno zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa (stavak 1.). Porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu, određuje porezno tijelo (stavak 2.).
23. Iz spisa predmeta proizlazi da je porezno tijelo u provedenom postupku utvrdilo da je tužitelj u predmetnom razdoblju koristio porezne pogodnosti protivno svrsi zakona i istome je obračunalo novu poreznu obvezu. Prilikom obračunavanja porezne obveze, porezno tijelo je nedvojbeno koristilo osobni identifikacijski broj (OIB) kako bi objedinilo podatke iz službenih evidencija i tom prilikom je imalo uvid u godinu rođenja tužitelja i njegove godine života za nadzirano porezno razdoblje. Putem OIB-a, koji je bio upisan i u Upitniku radi utvrđivanja kriterija nesamostalnog rada i korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, porezna uprava ima pristup svim relevantnim podacima iz službenih registara, uključujući i datum rođenja tužitelja. Stoga se ovaj Sud ne može složiti sa obrazloženjem tuženika da tužitelj nije dostavio dokaz o svojim godinama života, obzirom da je porezno tijelo dužno utvrđivati i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika.
24. Slijedom svega navedenog Sud ocjenjuje da je osnovano utvrđeno da u konkretnom slučaju postoje obilježja nesamostalnog rada te slijedom toga da je tužitelj u 2020. koristio porezne pogodnosti protivno svrsi zakona iz članka 12. a OPZ- a, a koje pogodnosti se očituju u korištenju nižih propisanih poreznih stopa, odnosno za obavljeni posao koji je imao obilježja nesamostalnog rada kod isplatitelja primitka, tužitelj je primao uplate iskazane putem obrta koji dohodak je utvrđivao u paušalnom iznosu s namjerom korištenja nižih propisanih poreznih stopa.
25. Međutim, zbog neumanjivanja porezne obveze obzirom na godine života tužitelja, Sud smatra da je povrijeđen zakon na štetu tužitelja i to članka 46. stavak 2. ZPD-a.
26. Stoga slijedom svega gore navedenoga, Sud smatra da činjenično stanje u provedenom upravnom postupku nije u potpunosti utvrđeno te da stoga pobijana rješenja imaju nedostataka zbog kojih se ne mogu ispitati.
27. Slijedom svega navedenoga, to je odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, na temelju odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, Sud poništio osporavano tuženikovo rješenje i prvostupanjsko rješenje, te je predmet radi upotpunjavanja postupka vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
28. U ponovnom postupku nakon ove presude potrebno je, imajući u vidu prethodno navedeno, prvostupanjsko tijelo je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a dužno u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti novu odluku pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedbi ovog Suda iznesenih u ovoj presudi.
29. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku i to sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eura i pristup na ročište u iznosu od 1.000,00 eura, što uvećano za propadajući PDV ukupno iznosi 2.500,00 eura. Tužitelju su priznate i zatezne kamate sukladno članku 144. stavak 4. ZUS-a.
30. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, za tužitelja nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno odredbi članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, 51/23, dalje ZSP).
U Rijeci 9. lipnja 2025.
Sutkinja
Danica Vučinić, dipl. iur.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv točke I. ove presude nije dopuštena žalba.
Protiv točke II. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić 1/III,
- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5
