Poslovni broj: UsI-269/2025-9
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Marijane Jurić, u upravnom sporu tužitelja: MAYBE TWO d.o.o., Jesenice, Poljička cesta Krilo 23, OIB: 92856062920, zastupano po opunomoćeniku Ivanu Sumiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matulić Sumić & partneri d.o.o., Split, Lička 4A, protiv tuženika: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava sigurnosti plovidbe, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, radi poništenja rješenja, nakon javne rasprave zaključene dana 9. svibnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, dana 9. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Poništava se rješenje tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/I-342-36/25-03/2, URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od dana 15. siječnja 2025. i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.
i
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog tužitelja da se odgodi izvršenje rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/I-342- 36/25-03/2, URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od dana 15. siječnja 2025. do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora.
II Nalaže se tuženiku Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Upravi sigurnosti plovidbe, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, da tužitelju MAYBE TWO d.o.o., Jesenice, Poljička cesta Krilo 23, OIB: 92856062920, naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00€, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima.
III U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora, iznad dosuđenog, odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/I-342-36/25-03/2, URBROJ: 530-04-3- 1-25-1 od dana 15. siječnja 2025. kao i podnescima dostavljenim tijekom ovog upravnog spora, tužitelj je, u bitnom, naveo da su nesporni zakonom regulirani pojmovi i to temeljem čl. 5. točke 13. PZ-a jahta je plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika. Na temelju čl. 4. st. 1. Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama, jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade. Na temelju čl. 126. st. 2. PZ-a, jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja ukupno obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država. Jahta SCORPIOS je jahta gospodarske namjene, opremljena za međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora. Pojam jahte u međunarodnoj plovidbi da je u zakonodavstvo Republike Hrvatske uveden 2019. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (NN 17/19). Navedenim izmjenama da se uvela razlika između jahte i broda u međunarodnoj plovidbi koji je definiran kao brod koji plovi iz Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnost na pučini, dok je član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenim po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Iz navedenih definicija da je jasno da je plovidba relevantan kriterij za određivanje statusa broda u međunarodnoj plovidbi i obveza člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Zakonodavac da je jasno razgraničio regulaciju broda i jahte po pitanju statusa međunarodne plovidbe. Za razliku od broda u međunarodnoj plovidbi, jahta u međunarodnoj plovidbi je definirana kao jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom, koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje od 50% od broja ukupno obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država, dok je član posade jahte koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi. Iz navedenih definicija da je jasno da za razliku od broda, za utvrđivanje statusa jahte u međunarodnoj plovidbi nije bitan kriterij plovidbe već samo broj putovanja međunarodnog karaktera u odnosu na broj putovanja nacionalnog karaktera. U obrazloženju pobijanog rješenja da tuženik navodi kako je odlučeno kao u izreci rješenja jer da je jahta SCORPIOS u međunarodnoj plovidbi provela ukupno 10 od 366 kalendarskih dana. Takvi navodi obrazloženja da nisu u skladu sa Pomorskim zakonikom, drugim primjenjivim propisima i u konačnici da su pravno irelevantni u pogledu kriterija koji se primjenjuju na definiciju jahte u međunarodnoj plovidbi. Iz odredbe čl. 126. st. 2. Pomorskog zakonika da se jasno iščitava da broj dana provedenih u međunarodnoj plovidbi nije relevantan podatak u postupku utvrđivanja statusa jahte u međunarodnoj plovidbi, već broj obavljenih putovanja u 365 uzastopnih dana. Navedeno tumačenje da je sadržano i u Pravnom mišljenju Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, autora prof. dr. sc JŠ, redovite profesorice u trajnom izboru Pomorskog fakulteta u Splitu koja je i sudjelovala u radnoj skupini pri donošenju izmjena i dopuna PZ-a iz 2019. S obzirom da je jedini relevantan kriterij u postupku utvrđivanja statusa jahte u međunarodnoj plovidbi broj putovanja, da je ključno utvrditi što za predmetnu jahtu znači pojam putovanja. Pojam putovanja da nije definiran čl. 126. st. 2. PZ-a, a niti je pobliže definiran unutar samog PZ-a na mjestima gdje se koristi pojam putovanja. Ni drugi propisi koji se odnose na pomorsko pravo da ne sadrže posebnu definiciju putovanja. Analizirajući pravnu znanost kao sekundarni izvor prava (a koristeći i logičko razmišljanje i teleološko tumačenje pravnih normi) da se zaključuje kako je pojam putovanja potrebno tumačiti kroz gospodarsku svrhu predmetne jahte i način njezinog korištenja. Jahta SCORPIOS da se koristi isključivo za davanje u charter. Charter jahte da je oblik najma jahte reguliran Pomorskim zakonikom također od 2019. godine kada je ugovor o najmu jahte i brodice definiran kao ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati jahtu ili brodicu najmoprimcu na uporabu, a najmoprimac se obvezuje platiti najamninu, za plovidbu u svrhu rekreacije, sa ili bez usluge smještaja. Za razliku od drugih vrsta iskorištavanja jahte gdje je ugovaratelj usluge putnik na unaprijed određenom turističkom putovanju, kod komercijalnog nautičkog chartera da je ugovaratelj najmoprimac jahte koji ima pravo uporabe i odlučivanja o korištenju jahte u skladu s ugovorom i namjenom jahte te na taj način odlučivati o ruti plovidbe. Stoga, da jedno putovanje u obavljanju charter djelatnosti obuhvaća svu plovidbu unutar jednog realiziranog ugovora o najmu jahte pri čemu jahta na putovanju pristaje u određeni broj međuluka i zaustavlja se na međuodredištima, koje su sve dio jednog te istog putovanja. Navedeno proizlazi i iz priloženog Pravnog mišljenja. Tužitelj da je putem svojih revizora iz društva Moneo d.o.o. više puta tražio od tuženika pomoć i pojašnjenje u vezi s priznanjem statusa jahte u međunarodnom prometu, na što nikad nije dobio odgovor. Tuženik da je isto zatražio i od porezne uprave od kojih je dobio odgovor da prema njihovom stajalištu status jahte u međunarodnoj plovidbi utvrđuje registar. Također, da je i Hrvatska udruga privatnih brodara od tuženika tražila pojašnjenje o načinu utvrđenja statusa jahte u međunarodnoj plovidbi u kontekstu čl. 126. st. 2., također bez odgovora. Navedeni izostanak komunikacije i izjašnjavanja na izravne upite o činjenicama i tumačenjima o kojima ovisi odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u upravnom postupku da je suprotna načelima pomoći stranci i utvrđivanju materijalne istine iz Zakona o općem upravnom postupku. U cilju postizanja regulatorne jasnoće i jednakosti u primjeni prava, da je potrebno da sud jasno u ovom postupku utvrdi bitne činjenice, a posebno u pogledu kriterija za utvrđivanje statusa jahte u međunarodnoj plovidbi. Tuženik da se u izreci pobijanog rješenja u jednom dijelu poziva na broj međunarodnih i nacionalnih prijava i dolazaka, a u drugom dijelu na broj dana u međunarodnoj plovidbi, što da izreku pobijanog rješenja čini nejasnom, kontradiktornom i neprimjerenom za razmatranje. Na temelju čl. 47. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku da je tuženik propustio utvrditi bitne činjenice i okolnosti za rješavanje o upravnoj stvari tj. da je propustio utvrditi broj putovanja koje je jahta SCORPIOS obavila u 2024. godini i to koristeći definiciju putovanja iz točke 7. tužbe, odnosno utvrditi koje od putovanja je nacionalnoga koje međunarodnog karaktera (u sklopu kojeg je jahta plovila između hrvatske i strane luke, na otvorenom moru ili unutar teritorijalnog mora druge države) i u skladu s tim odlučiti o statusu jahte SCORPIOS. Umjesto toga, da je tuženik utvrdio broj prijava i dolazaka međunarodnog i nacionalnog karaktera i broj dana međunarodne plovidbe, što da nisu činjenice koje su bitne za rješavanje o upravnoj stvari. U 2024. godini da je tužitelj ugovorio i realizirao sljedeće chartere nacionalnog karaktera tj. ugovora o najmu u sklopu kojih je jahta SCORPIOS plovila isključivo unutar teritorijalnog mora Republike Hrvatske: Ugovor o najmu od 29.5.2024. za razdoblje od 1.7.2024. do 7.7.2024., Ugovor o najmu od 18.6.2024. za razdoblje od 8.7.2024. do 12.7.2024., Ugovor o najmu od 31.10.2023. za razdoblje od 17.7.2024. do 27.7.2024., Ugovor o najmu od 27.3.2024. za razdoblje od 29.7.2024. do 6.8.2024. , Ugovor o najmu od 6.9.2023. za razdoblje od 7.8.2024. do 12.8.2024., Ugovor o najmu od 22.1.2024. za razdoblje od 14.8.2024. do 21.8.2024., Ugovor o najmu od 1 1.3.2024. za razdoblje od 22.8.2024. do 26.8.2024., Ugovor o najmu od 28.9.2023. za razdoblje od 6.9.2024. do 13.9.2024., Ugovor o najmu od 26.8.2024. za razdoblje od 19.9.2024. do 25.9.2024. U 2024. godini da je tužitelj ugovorio i realizirao sljedeće chartere međunarodnog karaktera tj. ugovora o najmu u sklopu kojih je jahta SCORPIOS plovila između hrvatskih i stranih luka, unutar teritorijalnog mora druge države ili na otvorenom moru: Ugovor o najmu od 6.3.2023. za razdoblje od 22.6.2024. do 29.6.2024., Ugovor o najmu od 24.9.2024. za razdoblje od 25.9.2024. do 26.9.2024., Ugovor o najmu od 25.9.2024. za razdoblje od 26.9.2024. do 27.9.2024., Ugovor o najmu od 26.9.2024. za razdoblje od 27.9.2024. do 28.9.2024. , Ugovor o najmu od 27.9.2024. za razdoblje od 28.9.2024. do 29.9.2024., Ugovor o najmu od 28.9.2024. za razdoblje od 29.9.2024. do 30.9.2024., Ugovor o najmu od 29.9.2024. za razdoblje od 30.9.2024. do 1.10.2024., Ugovor o najmu od 7.10.2024. za razdoblje od 7.10.2024. do 9.10.2024., Ugovor o najmu od 8.10.2024. za razdoblje od 9.10.2024. do 10.10.2024. Slijedom svega prethodno navedenog da se predlaže naslovnom sudu donijeti presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika i nalaže tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove upravnog spora sa zateznom kamatom te da predlaže da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke na način da donese rješenje kojim se utvrđuje da jahta imena SCORPIOS upisana u središnji upisnik brodova Republike Hrvatske s lukom upisa Split, dodijeljenim nacionalnim identifikacijskim brojem 278818, upisanim vlasnikom MAYBE TWO d.o.o. OIB 92856062920 za 2024. godinu ispunjava uvjete propisane člankom 126. stavka 2. Pomorskog zakonika („Narodne novine4'br. 181/04, 76/07, 146/08,61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i člankom 3. stavka 1. točke 5. Pravilnika o pomorskim i brodarskim knjižicama te postupcima i načinu prijave i odjave na obvezno i mirovinsko osiguranje („Narodne novine" br. 21/24). Budući da je tužitelju pobijanim rješenjem naloženo da za ukrcanu posadu jahte SCORPIOS u razdoblju od 1.1.2024. do 3 1.12.2024. izvrši na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje promjenu kategorije osiguranika iz „Radnik/ica kod fizičke osobe i samostalni/na obveznik/ca doprinosa" u „Radnik/ica" kod pravne osobe" i promjenu osnove osiguranja iz „Pomorac - član posade broda u međunarodnoj plovidbi" u „Radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP i Švicarske konfederacije)" za sve članove posade, da će tužitelj morati retroaktivno za 2024. godinu platiti cca 200.000,00 EUR na ime doprinosa, a što da će mu bitno ugroziti likvidnost i financijske tokove, ugroziti buduće poslovanje i da tužitelju prijeti opasnost nastanka teško popravljive štete. Također, da je tužitelju zbog pobijanog rješenja onemogućeno u sustavu CIMIS unijeti status ukrcane posade za jahtu SCORPIOS za 2025. godinu kao članovima posade jahte u međunarodnoj plovidbi, čime da se praktički onemogućuje jahti SCORPIOS napuštanje teritorijalnog mora RH bez obzira na status jahte za međunarodnu plovidbu upisan u registru brodova. Navedeno da uzrokuje nenadoknadivu štetu tužitelju jer da u 2025. neće biti u mogućnosti napustiti teritorijalne vode RH, a ni ostvariti uvjete za priznanje statusa jahte u međunarodnoj plovidbi u 2025. godini pa da tužitelju prijeti opasnost nastanka teško popravljive štete. Slijedom navedenog, da se predlaže naslovnom sudu u skladu sa čl. 42. Zakona o upravnim sporovima, hitno po primitku tužbe donijeti rješenje kojim se odgađa izvršenje rješenja tuženika do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora. Čitajući odgovor na tužbu, da i dalje nije jasno koje točno kriterije tuženik primjenjuje pri određivanju statusa jahte u međunarodnoj plovidbi i što bi točno tužitelj trebao učiniti da bi zadovoljio kriterije tuženika, ali da je sigurno da ti kriteriji nisu jedini oni koji su propisani zakonom - broj putovanja. Tuženik da se poziva na podatke iz aplikacije C1M1S. CIM1S da je administrativni alat koji služi za praćenje kretanja unutar teritorijalnih voda RH, ali da aplikacija ne tumači i ne može tumačiti zakon. Posebno da su nejasni navodi tuženika da se stranke slažu da je čl. 126. st. 2. PZ-a propisana definicija jahte u međunarodnoj plovidbi, ali da se ne slažu da se taj članak odnosi isključivo na posadu jahte. Ovaj navod da nije ni elementarno logičan, a kamoli pravno logičan. PZ porezne obveze u odnosu na posadu jahte veže za status jahte. PZ status jahte veže za broj međunarodnih putovanja. Stoga je radi postizanja regulatorne jasnoće i rješavanja ovog spora jedino bitno odrediti što se u odnosu na predmetnu jahtu (komercijalnu jahtu za djelatnost chartera) smatra putovanjem. Jedino je tužitelj pružio jasne i smislene argumente kako se u ovom predmetu ima definirati putovanje, a koje tumačenje da je zasnovano na mišljenju stručnjaka za pomorsko pravo i pomorstvo koji su i sudjelovali u pisanju PZ-a.
2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 9. svibnja 2025. opunomoćenik tužitelja naveo je da izlaže i predlaže kao u tužbi te kao u podnesku od dana 25. ožujka 2025. U ovom predmetu da tužitelj ima dospjeli dug koji proizlazi iz pobijanog rješenja u iznosu od 270.000,00 eura te da se radi o iznosu plaćanje kojeg bi znatno narušilo poslovanje tužitelja. U slučaju uspjeha u sporu i postavljanja zahtjeva za povrat prema RH na taj iznos da bi tekle kamate. Stoga, da se moli sud za odlučivanje o prijedlogu o privremenoj mjeri odgode izvršenja do pravomoćnosti oluke u ovom sporu. Nastavno na navode iz tužbe i podneska tužitelja da se ističe da se pobijanim rješenjem i postupanjem Ministarstva u postupku donošenja tog rješenja krši i izravno primjenjivo pravo EU. Naime, da čl. 56. Ugovora o funkcioniranju EU propisuje zabranu ograničenja slobode pružanja usluga unutar EU u odnosu na države članica s poslovnim nastanom u državi članici. Dalje, da direktiva o uslugama 2006/123/EZ zahtjeva od država članica da uklone neopravdane ili diskriminirajuće zahtjeve koje utječu na uspostavu ili obavljanje relevantne usluge u njihovom državi. Postupanjem ministarstva prilikom odlučivanja u ovom predmetu, po kojem se o statusu jahte odlučuje isključivo na temelju podataka iz sustav CIMIS-a, koji je aktivan i prati kretanje jahte samo unutar teritorijalnih voda RH-a, u odnosu na pružanje usluge izvan RH koristeći nezakoniti kriteriji broja dana u plovidbi da predstavlja diskriminirajuće postupanje i da tužitelju ograničava pružanje usluga unutar EU. Unutar navedenog zahtjeva i direktive uz zabranu diskriminacije da se propisuje i obveza pružanja općih informacija i pomoći povezanih s pravnim zahtjevima. Uz prijepise ostavljene u tuži da proizlazi da je tužitelj, a i hrvatska udruga privatnih brodara u više navrata tražio od tuženika očitovanje o primjenjivim kriterijima vezanim za status jahte na što da nikada nije dobio odgovor pa niti u odgovoru na tužbu u ovom predmetu.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da jahta imena SCORPIOS ne ispunjava uvjete propisane člankom 126. stavka 2. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i člankom 3. stavka 1. točke 5. Pravilnika o pomorskim i brodarskim knjižicama te postupcima i načinu prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ broj 21/24). Nesporno je da se tuženik i tužitelj slažu da je člankom 126. stavak 2. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19) propisana definicija jahte u međunarodnoj plovidbi. Ono gdje se ne slažu je da se predmetni članak odnosi isključivo na odredbe članka 127., 128., 129. i 129.a Pomorskog zakonika odnosno na posadu jahte. U svojoj tužbi da je tužitelj napisao da je ugovorio i realizirao sljedeće chartere međunarodnog karaktera tj. Ugovora o najmu u sklopu kojih je jahta SCORPIOS plovila između hrvatskih i stranih luka, unutar teritorijalnog mora druge države ili na otvorenom moru: 1. Ugovor o najmu od 06.03.2023. za razdoblje od 22.06.2024. do 29.06.2024., Ugovor o najmu od 24.09.2024. za razdoblje od 25.09.2024. do 26.09.2024., Ugovor o najmu od 25.09.2024. za razdoblje od 26.09.2024. do 27.09.2024., Ugovor o najmu od 26.09.2024. za razdoblje od 27.09.2024. do 28.09.2024., Ugovor o najmu od 27.09.2024. za razdoblje od 28.09.2024. do 29.09.2024., Ugovor o najmu od 28.09.2024. za razdoblje od 29.09.2024. do 30.09.2024., Ugovor o najmu od 29.09.2024. za razdoblje od 30.09.2024. do 01.10.2024., Ugovor o najmu od 07.10.2024. za razdoblje od 07.10.2024. do 09.10.2024., Ugovor o najmu od 08.10.2024. za razdoblje od 09.10.2024. do 10.10.2024. Pravilnikom o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni, kao i o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom (Narodne novine broj 70/13, 55/15, 103/17, 13/20, 146/23) u članku 3. stavak 33. propisuje se da se odredbe predmetnog Pravilnika odnose na jahte duljine preko svega 45 metara i više. Uvidom u upisni list da je utvrđeno da jahta SCORPIOS duljine preko 51,12 metara. Nadalje, da je člankom 4. stavak 6. propisana obveza da jahte u međunarodnoj plovidbi moraju najaviti svoj dolazak u lučku kapetaniji. Obveza prijave odlaska iz luke da je propisana člankom 10. predmetnog Pravilnika. Prijava da se radi putem aplikacije CIMIS. Vezano za točku 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. Ugovora o najmu prilažemo prijave odlaska i dolaska u luku koje je ispunio ovlašteni predstavnik vlasnika pomorskog objekta: Jahta SCORPIOS je 22.06.2024. isplovila iz luke Krilo Jesenice u Split, Voyage ID – 5007266, Jahta SCORPIOS je 22.06.2024. isplovila iz luke Split u Šibenik - Gradska luka s 12 putnika, Voyage ID – 5007272, Jahta SCORPIOS je 23.06.2024. isplovila iz luke Šibenik - Gradska luka u Levmaka (Kornati) s 12 putnika, Voyage ID – 5007784, Jahta SCORPIOS je 24.06.2024. isplovila iz luke Levmaka(Komati) u Sali, Voyage ID-5009114, Jahta SCORPIOS je 25.06.2024. isplovila iz luke Sali u Čikat, Voyage ID – 5011338, Jahta SCORPIOS je 26.06.2024. isplovila iz luke Čikat u Rovinj s 12 putnika. Voyage ID-5012594, Jahta SCORPIOS je 28.06.2024. isplovila iz luke Rovinj u Krilo Jesenice, Voyage ID - 5016982, Jahta SCORPIOS je 25.09.2024. isplovila iz luke Dubrovnik u Kotor (Crna Gora), Voyage ID – 5148030, Jahta SCORPIOS je 30.09.2024. uplovila iz luke Zelenika (Crna Gora) u Dubrovnik, Voyage ID-5161777 o Ukupno pet dana u međunarodnim vodama, Jahta SCORPIOS je 30.09.2024. uplovila iz luke Dubrovnik u Krilo Jesenice i isplovila 04.10.2024. za luku Split, Voyage ID – 5162315, Jahta SCORPIOS je 07.10.2024. uplovila iz luke Split u Ploče i isplovila 08.10.2024. za luku Neum (Bosna i Hercegovina), Voyage ID – 5168239, Jahta SCORPIOS je 09.10.2024. uplovila u luku Ploče i isplovila 09.10.2024. za luku Krilo Jesenice, Voyage ID – 5169983 o Ukupno dva dana u međunarodnim vodama, Jahta SCORPIOS je 12.10.2024. isplovila za luku Split, Voyage TD – 5170094. Slijedom gore navedenoga da tužitelj nije dokazao da je od 22.06.2024. do 29.06.2024. i od 25.09.2024. do 10.10.2024. plovio u međunarodnim vodama u cijelosti jer da je samostalno putem aplikacije CIMIS prijavio drukčije podatke o uplovljenju i isplovljenju. Nadalje, da tužitelj nije prikazao plovidbu, Voyage Id 5028173, prema kojoj je iz luke Dubrovnik isplovio prema luci Tivat (Crna Gora) 04.07.2024. godine i vratio se u luku Dubrovnik 07.07.2024 čime je proveo tri dana u međunarodnim vodama. Vezano za plovidbu za koje je tužitelj prikazao u tužbi da su započele 22.06.2024. godine, da se skreće pažnju na prijave koje su podnesene da su započele ranije: Jahta SCORPIOS je 11.06.2024. isplovila za luku Postira, Voyage ID
– 4988077, Jahta SCORPIOS je 11.06.2024. isplovila za luku Bobovišća s 12 putnika, Voyage ID-4994357, Jahta SCORPIOS je 21.06.2024. isplovila za luku Krilo Jesenice, Voyage ID – 4994771, Jahta SCORPIOS je 22.06.2024. isplovila za luku Split, Voyage ID – 5007266. Sukladno gore navedenom tvrdnja tužitelja da su putovanja započela tek 22.06.2024. da ne stoji jer je tužitelj samostalno u sustav CIM1S prijavljivao putovanja počevši od 11.06.2024. Slijedom svega navedenoga, da je nesporno da je tuženik utvrdio da je jahta SCORPIOS od 11.06.2024. do 12.10.2024. bila u plovidbi ukupno sto dvadeset i tri (123) dana od čega je u međunarodnim vodama provela ukupno deset (10) dana čime nije ispunjen uvjet propisan člankom 126. stavka 2. Pomorskog zakonika („Narodne novine" broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i člankom 3. stavka 1. točke 5. Pravilnika o pomorskim i brodarskim knjižicama te postupcima i načinu prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje („Narodne novine" broj 21/24).
4. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/I-342-36/25-03/2, URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od dana 15. siječnja 2025. utvrđeno je da jahta imena SCORPIOS upisana u središnji upisnik brodova Republike Hrvatske s lukom upisa Split, dodijeljenim nacionalnim identifikacijskim brojem 278818, upisanim vlasnikom MAYBE TWO d.o.o., OIB 92856062920, za 2024. godinu ne ispunjava uvjete propisane člankom 126. stavka 2. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i člankom 3. stavka 1. točke 5. Pravilnika o pomorskim i brodarskim knjižicama te postupcima i načinu prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ br. 21/24). Potom je naloženo tvrtki MAYBE TWO d.o.o., OIB 92856062920, da za ukrcanu posadu u razdoblju od 01.01.2024 godine do 31.12.2024. godine izvrši na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje promjenu kategorije osiguranika: iz „Radnik/ica kod fizičke osobe i samostalni/na obveznik/ca doprinosa“ u „Radnik/ica kod pravne osobe“ i promjenu osnove osiguranja iz „Pomorac - član posade broda u međunarodnoj plovidbi“ u „Radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP i Švicarske konfederacije) za navedene članove posade. Zatim je naloženo Upravi sigurnosti plovidbe tog Ministarstva da u središnjoj bazi podataka Integriranog pomorskog informacijskog sustava (CIMIS) za gore navedene članove posade izvrši ispravku unesenih podataka iz međunarodna plovidba u nacionalna plovidba.
5. Izvedeni su dokazi uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.
6. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.
7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
8. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.
9. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/I-342-36/25-03/2 utvrđeno je: da je tuženik uvidom u središnju bazu podataka Integriranog pomorskog informacijskog sustava (CIMIS) utvrdio da je za razdoblje od 01.01.2024. do 31.12.2024., od strane tvrtke MAYBE TWO d.o.o. podneseno 99 prijava dolaska i odlaska jahte imena SCORPIOS te da je od 99 prijava: 96 prijava dolaska nacionalnog karaktera, 3 prijave dolaska da su međunarodnog karaktera; da je uvidom u detalje odlaska u međunarodnu plovidbu utvrđeno da je jahta imena SCORPIOS 04.07.2024. godine isplovila iz luke Gruž - putnička luka (Dubrovnik) za Tivat (Crna Gora) nakon čega da se vratila u luku Gruž - putnička luka (Dubrovnik) 07.07.2024.; da je 25.09.2024. godine jahta imena SCORPIOS isplovila iz luke Gruž - putnička luka (Dubrovnik) prema luci Kotor (Crna Gora) da bi se vratila u luku Gruž - putnička luka (Dubrovnik) 30.09.2024.; da je dana 7.10.2024. godine jahta imena SCORPIOS isplovila iz luke Ploče prema luci Neum (Bosna i Hercegovina) da bi se vratila u luku Neum 9.10.2024.
10. Odredbom čl. 126. st. 2. Pomorskog zakonika („Narodne novine“, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19, dalje: Pomorskog zakonika) propisano je da je jahta u pogledu odredbi članaka 127., 128., 129. i 129.a Pomorskog zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi ako plovi sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.
11. Spisu prileži pravno mišljenje Pomorskog fakulteta u Splitu, KLASA: 977- 02/25-02/0001, URBROJ: 2181-197-01-01-25-0015 od dana 10. veljače 2025. u kojem je sadržano tumačenje odredbi članak 126. st. 2. Pomorskog zakonika u kojem je navedeno: „POJAM PUTOVANJA ZA JAHTE ZA GOSPODARSKU NAMJENU (CHARTER DJELATNOST) U SMISLU ČLANKA 126., STAVKA 2. POMORSKOG ZAKONIKA
Članak 126., stavak 2. Pomorskog zakonika glasi: U smislu odredaba članaka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.
Citiranom odredbom Pomorskog zakonika regulira se pojam jahte u međunarodnoj plovidbi. Prema članku 5., točki 13. Pomorskog zakonika jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika. Jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade (članak 4., stavak 1., točka 20. Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama). Nadalje, u članku 5., točki 46. Pomorskog zakonika definirana je strana jahta kao plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima.
Člankom 125., stavak 1. Pomorskog zakonika definirano je kako posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Stavkom 4. istog članka Pomorskog zakonika regulirano je kako se odredbe te Glave Pomorskog zakonika na odgovarajući način primjenjuju i na članove posada jahti.
Pojam putovanja nije određen predmetnom odredbom, a nije ni pobliže definiran unutar samog Pomorskog zakonika. Naime, u pojedinim dijelovima Pomorskog zakonika gdje se koristi pojam putovanja (npr. prijevoz tereta morem, pomorsko osiguranje i si.) ne postoji definicija putovanja. Pomorski zakonik jedino sadrži definiciju međunarodnog putovanja. Tako je člankom 5., točkom 20. Pomorskog zakonika propisano kako je međunarodno putovanje putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno. Uspoređujući definiciju međunarodnog putovanja iz članka 5., točke 20. Pomorskog zakonika i pojam međunarodne plovidbe iz članka 126., stavak 2. Pomorskog zakonika, može se zaključiti kako je definicija međunarodnog putovanja jahte uža od pojma međunarodne plovidbe s obzirom da se u članku 5., točki 20. Pomorskog zakonika navodi kako se međunarodno putovanje jahtom odvija samo iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno, dok se u članku 126., stavak 2. Pomorskog zakonika navodi kako međunarodna plovidba obuhvaća plovidbu jahte iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovidbu na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država. Prema tome, citirana definicija Pomorskog zakonika o međunarodnom putovanju nije primjenjiva za tumačenje pojma putovanja iz članka 126., stavka 2. Pomorskog zakonika.
U ostalim pomorsko-pravnim propisima također se ne nalazi posebna definicija pojma putovanje. U Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu nalazi se definicija pojma linija čijom interpretacijom bi se pobliže mogao označiti pojam putovanja. Naime, člankom 5., točkom 16. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu definirana je linija kao redovita linija koja znači niz putovanja putničkih brodova, ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja prema odobrenom i objavljenom redu plovidbe ili na putovanjima koja su tako pravilna ili učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz. Navedena odredba odnosi se na putovanja u linijskom prijevozu, koja ne daje odgovor na tumačenje sporne odredbe iz članka 126., stavak 2. Pomorskog zakonika. Prema tome, navedena odredba nije izravno primjenjiva, ali pomaže u tumačenju pojma putovanja. Iz nje nedvosmisleno proizlazi kako kod putovanja kada se dotiče više različitih luka između početne i završne destinacije jedno putovanje obuhvaća ukupnu plovidbu, dok se pristajanje u usputnim lukama (tzv. međupostajama) ne promatra kao zasebno putovanje.
Analizirajući specifičnosti putovanja jahtom i uzimajući u obzir činjenicu da se jahte koriste za sport i razonodu, tu vrstu plovidbe može se usporediti s plovidbom na kružnim putovanjima. Naime, plovidba na kružnim putovanjima je, kao i plovidba jahtom, vrsta plovidbe u nautičkom turizmu. S obzirom da regulativa iz domene nautičkog turizma, također, ne sadrži definiciju putovanja, korisno je razmotriti i pravnu znanost kao sekundarni izvor prava. U tom smislu, odgovor na postavljeni problem može se pronaći u Pomorskoj enciklopediji koju je izdao Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu 1983. godine (tom 6) gdje prof. dr. sc. RŠ, eminentni stručnjak iz područja pomorskog prava, objašnjava pojam putovanja brodom promatrajući nekoliko različitih aspekata. Posebno se razlikuje putovanje po plovidbenom redu, putovanje u slobodnoj plovidbi, kružno putovanje, turističko putovanje i međulučko putovanje. U vrijeme pisanja navedene Pomorske enciklopedije, nautički turizam nije bio na stupnju razvoja kakav je danas te stoga nije posebno definirano putovanje jahtom u charter djelatnosti. Međutim, sljedeće definicije svakako mogu poslužiti u razumijevanju pojma putovanja jahtom u charter djelatnosti. Prema prof. RŠ, putovanje po plovidbenom redu obuhvaća putovanje broda između početne i završne luke, koje su naznačene u redu plovidbe, i to bez obzira na eventualno pristajanje broda u međulukama. Kod tog pojma razlikuje se polazno i povratno putovanje, prema tome radi li se o putovanju od prve do zadnje luke ili obratno. Navedeno objašnjenje pojma putovanja po redu plovidbe usporedivo je s prethodno navedenom definicijom linije prema Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Prema prof. RŠ, putovanje u slobodnoj plovidbi je putovanje koje brod učini od prve luke ukrcaja pa do posljednje luke iskrcaja. lako se ova definicija primarno odnosi na plovidbu teretnih brodova, može nam poslužiti u razumijevanju pojma putovanja. Nadalje, prema prof. RŠ, kružno putovanje počinje i završava u istoj ili obližnjoj luci, a brod na putovanju pristaje u određen broj međuluka. Ta se vrsta putovanja prakticira isključivo u turističke svrhe. Prema prof. RŠ, turističko putovanje je putovanje radi odmora i razonode putnika. Ovakva vrsta putovanja po svojim karakteristikama najbliža je putovanju koje se odvija jahtom u charter djelatnosti. Prema ovoj definiciji jedno putovanje obuhvaća plovidbu brodom koje počinje i završava najčešće u istoj luci, a pristajanje broda na takvom putovanju u određeni broj luka ne smatra se posebnim putovanjem već kao dio istog putovanja. Prof. RŠ također posebno definira i pojam međulučkog putovanja koje je putovanje između dvije međuluke jednog te istog putovanja.
Charter jahte je oblik najma jahte koji je reguliran Pomorskim zakonikom. Naime, od 2019. godine Pomorski zakonik posebno regulira ugovor o najmu jahte i brodice koji je temelj za obavljanje charter djelatnosti u nautičkom turizmu. Ugovorom o najmu jahte i brodice najmodavac se obvezuje predati jahtu najmoprimcu na uporabu u svrhu rekreacije za najamninu, a koja usluga može uključivati i usluge smještaja na jahti. Za razliku od turističkih putovanja koja se odvijaju temeljem ugovora o prijevozu putnika i prtljage morem (kružna putovanja) gdje je ugovaratelj putnik na unaprijed određenom turističkom putovanju, kod komercijalnog nautičkog chartera ugovaratelj je najmoprimac jahte koji ima pravo odlučivanja o njezinom korištenju u skladu s ugovorom i namjenom jahte te na taj način odlučivati o ruti plovidbe na koju najmodavac i zapovjednik jahte imaju ograničeno pravo utjecati (npr. iz razloga sigurnosti). Kod chartera jahte nije od značaja da luka ukrcaja bude jednaka kao i luka iskrcaja.
Zaključno, uzimajući u obzir definicije i tumačenja prof. RŠ i zakonske odredbe koje reguliraju najam jahte (charter djelatnost), jedno putovanje jahtom u obavljanju charter djelatnosti obuhvaća svu plovidbu unutar jednog realiziranog ugovora o najma jahte pri čemu jahta na putovanju pristaje u određeni broj međuluka i zaustavlja se na međuodredištima, koje su sve dio jednog te istog putovanja.
3. NAČIN UTVRĐIVANJA STATUSA JAHTE U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI U SMISLU ČLANKA 126., STAVKA 2. POMORSKOG ZAKONIKA
Članak 126., stavak 2. Pomorskog zakonika glasi:
U smislu odredaba članaka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.
Prema prethodno citiranoj odredbi Pomorskog zakonika može se zaključiti kako je za status jahte u međunarodnoj plovidbi važno da je sa stalno ukrcanom posadom tijekom 365 uzastopnih dana (jedne godine) u minimalno 50% putovanja od broja ukupno obavljenih putovanja plovila iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država. Prema tome, nesporno proizlazi kako je za pojam jahte i međunarodnoj plovidbi važan broj putovanja koje je ta jahta obavila u međunarodnoj plovidbi, dok broj dana koji je ta jahta provela u međunarodnoj plovidbi nije relevantan podatak za određivanje statusa jahte u međunarodnoj plovidbi. Iz prethodno navedenog tumačenja pojma putovanja jahte u charter djelatnosti, valja istaknuti kako jedno putovanje jahtom u obavljanju charter obuhvaća svu plovidbu unutar jednog realiziranog ugovora o najmu jahte pri čemu jahta na putovanju pristaje u određen broj međuluka i zaustavlja se na međuodredištima, koje su dio jednog te istog putovanja.
Zaključno, broj dana provedenih u međunarodnoj plovidbi sukladno članku 126. st. 2. Pomorskog zakonika nije relevantan podatak u postupku utvrđivanja statusa jahte u međunarodnoj plovidbi.
4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
U Pomorskom zakoniku te drugim važećim pomorsko-pravnim propisima ne nalazi se posebna definicija pojma putovanje. Stoga je za razumijevanje toga pojma vezano uz primjenu članka 126., stavak 2. Pomorskog zakonika nužno uvažiti pravnu znanost kao sekundarni izvor prava. Analizirajući pravnu znanost može se zaključiti kako jedno putovanje jahtom u obavljanju charter djelatnosti obuhvaća svu plovidbu unutar jednog realiziranog ugovora o najma jahte pri čemu jahta na putovanju pristaje u određeni broj međuluka i zaustavlja se na međuodredištima, koje su sve dio jednog te istog putovanja.
Analizirajući odredbu članka 126., stavak 2. Pomorskog zakonika može se zaključiti kako broj dana provedenih u međunarodnoj plovidbi nije relevantan podatak u postupku utvrđivanja statusa jahte u međunarodnoj plovidbi, već broj obavljenih putovanja u 365 uzastopnih dana.“
12. Ovaj Sud u cijelosti prihvaća pravno mišljenje Pomorskog fakulteta u Splitu, KLASA: 977-02/25-02/0001, URBROJ: 2181-197-01-01-25-0015 od dana 10. veljače 2025. u kojem je sadržano tumačenje odredbe čl. 126. st. 2. Pomorskog zakonika te također drži da jedno putovanje jahtom u obavljanju charter djelatnosti obuhvaća svu plovidbu unutar jednog realiziranog ugovora o najmu jahte pri čemu jahta na putovanju pristaje u određeni broj međuluka i zaustavlja se na međuodredištima, koje su sve dio jednog te istog putovanja. Dakle, prema gore citiranoj odredbi čl. 126. st. 2. Pomorskog zakonika broj dana provedenih u međunarodnoj plovidbi nije relevantan podatak u postupku utvrđivanja statusa jahte (u obavljanju charter djelatnosti) u međunarodnoj plovidbi, već broj obavljenih putovanja u 365 uzastopnih dana pa je osporeno rješenje tuženika posljedica pogrešnog pravnog tumačenja relevantnih zakonskih propisa.
13. Nastavno izloženom, a budući da osporeno rješenje tuženika nije zakonito obzirom da je njime povrijeđen zakon na štetu tužitelja, valjalo je iz svih navedenih razloga, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, poništiti osporavano rješenje tuženika i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak, odnosno presuditi kao u izreci.
14. U ponovnom postupku tuženik je dužan donijeti pravilnu i zakonitu odluku, pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda, u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.
15. U konkretnom slučaju, imajući u vidu naprijed iznesene razloge za poništavanje osporenog rješenja tuženika te vraćanje predmeta na ponovni postupak tuženiku to se prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe ukazuje bespredmetnim, a slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.
16. Kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom čl. 144. st. 3. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom čl. 144. st. 1. ZUS-a te Tbr. 27. toč. 1. i toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23, dalje: Tarifa) tužitelju priznat trošak na ime sastava tužbe i zastupanja na ročištu održanom kod ovog Suda dana 9. svibnja 2025. od po 500 bodova za svaku radnju, ukupno 1000 bodova, odnosno 2.000,00€, uvećano za 25% PDV-a (500,00€) što sveukupno iznosi 2.500,00€, radi čega je, primjenom odredbe čl. 147. st. 1. ZUS-a, riješeno kao u izreci rješenja pod točkom II.
17. U odnosu na dio zahtjeva za nadoknadu troška koji se odnosi na podnesak od dana 26. ožujka 2025. ovaj Sud ne nalazi tužiteljev zahtjev u tom dijelu osnovanim iz razloga jer se navedenim podneskom tužitelj očitovao na odgovor na tužbu tuženika, stoga isti ne predstavlja podnesak s obrazloženim činjeničnim i/ili pravnim navodima koji bi bili nužni i potrebni za vođenje predmetnog upravnog spora u smislu članka 144. stavka 1. ZUS-a. Ovo stoga jer tim podneskom tužitelj isključivo osporava navode tuženika iz odgovora na tužbu, pa takvim podneskom, imajući pri tome na umu navode tužbe i podatke spisa predmeta, tužitelj nije pridonio rješavanju u konkretnom slučaju, a koje pravno stajalište je izneseno u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: Usž-1560/2025-2 od dana 29. travnja 2025., stoga je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom III.
U Splitu, 9. lipnja 2025.
S U D A C
Sandra Ćoraš Gega
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 148. st. 5. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje rješenja (čl. 148. st. 6. ZUS-a).
DN-a:
- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Sumiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matulić Sumić & partneri d.o.o., Split, Lička 4A
- tuženiku Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske,
Upravi sigurnosti plovidbe, Zagreb, Prisavlje 14
- u spis
