Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: 2 P-838/2023-34

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Šibeniku

    Šibenik, Stjepana Radića 81

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sucu Biserki Boljat, u pravnoj stvari tužiteljice: PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku odvjetnicima u ZOU Branka Vukov i Zorana Laurić Maglov u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Republika Hrvatska, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po ŽDO Šibenik, Građansko – upravni odjel, 2. NC, [adresa], 3. HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. UC, [adresa], 6. NC, [adresa], 7. ČC, [adresa], 8. ĐC, [adresa], 9. ZC, [adresa], 10. KC, [adresa], 11. ŽC, [adresa], 12. TC, [adresa], 13. ĆC, [adresa], 14. AC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 15. BC, [adresa], 16. UC, [adresa], 17. MC, [adresa], 18. OC, [adresa], 19. CC, [adresa], 20. JC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 21. IC, [adresa], 22. FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 23. ŠC, [adresa], 24. RC, [adresa], 25. GC, [adresa], (alt. boravi na adresi [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], 26. EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 27. SC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 28. LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 29. mlt. DC, [adresa] (alt. na adresi [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po z.z. ocu GC, radi utvrđenja prava vlasništva, na ročištu glavne rasprave održane i zaključene 14. svibnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i ZZZ tuženika ad1. PČ, zamjenika u ŽDO Šibenik, Građansko – upravni odjel, te na ročištu objave presude 9. lipnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se da je tužiteljica PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 155 m2, označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina], površine 28 m2, označenog slovima I-J- K-S-T-I, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 30 m2, označenog slovima K-S-V-Z-L-K, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 6m2, označenog slovima L-Z-X-Y-L, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 39 m2, označenog slovima N-L-Y-W-M, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 21 m2, označenog slovima S-T-U-V-S, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 17 m2, označenog slovima G- P-R-H-G, dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 38 m2, označenog slovima A1-B1-C1-D1-A1, te dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 112 m2, označenog slovima G1-H1-E1-F1-G1, sve prikazano na geodetskom snimku dipl. ing. geodezije NČ od 17. rujna 2018., a dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i na skici mjesta očevida dipl. ing. geod. Vinka Gracina od 3. travnja 2025., koja skica čini sastavni dio ove presude.

    II Utvrđuje se da je tužiteljica PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ZGR upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se isti ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, uz istodoban izbris toga prava sa imena HČ pk. VČ, Čobanov UČ ž. MC, Gašperov ČČ sin GC, Gašperov PČ pk. ĐČ, MC PC ž. P, HČ GC ZČ, HČ GC, KČ ž. FC, HC N, BC p. N i Gracin VC N, sve bez daljnjeg pitanja i odobrenja tuženika.

    Obrazloženje

    1.Predmetni postupak pokrenuo je tužitelj GC pok. GC ističući da je pravo vlasništva konkretnih fizičkih dijelova čest. br. 17964/5, 714 zgr., 17964/2, 17964/3, 17964/6, 17964/1 i 18689/35, te za cijelo čest. br. 713/3 zgr., sve K. O. [katastarska općina], stekao darovanjem od svog oca GC pok. VČ, a njegov otac nasljeđivanjem od svog oca VČ i diobom sa sunasljednicima, a ovaj potonji dugogodišnjim nesmetanim posjedovanjem. Na dijelu nekretnine katastarske oznake čest. br. 18689/35 K. O. [katastarska općina] u površini od 1.000 m2 (daleko više no što je predmet tužbenog zahtjeva) da je upravo upisan ŽČ. Tužitelj GC tijekom ovog postupka je preminuo pa je isti postupak, kao njegova jedina nasljednica, preuzela supruga PC. Ista je ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva ranijeg tužitelja, ističući da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla nasljeđivanjem od svog supruga GC pok. GC. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, kao zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina, da su upisani tuženi, odnosno za neke od tuženika njihovi pravni prednici. Kako tužiteljica ima pravni interes da se utvrdi njezino pravo vlasništva istih nekretnina, to predlaže kao u izreci presude.

    2.Tužena ad1. se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu u odnosu na utužene dijelove čest. br. 18689/35 K. O. [katastarska općina], ističući da tužiteljica pravo vlasništva na istoj nekretnina stekla nasljeđivanjem, a njezini prednici temeljem instituta dosjelosti, a za to da mora dokazati neprekidni posjed 40 godina do 1941. godine.

    3. Ostali tuženi, iako uredno obaviješteni, nisu se odazvali pozivima suda, svoje izostanke nisu opravdavali, tužbi se nisu protivili pa je, u smislu odredbe čl. 295. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 07/02, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), postupak proveden u njihovoj odsutnosti.

    4. Izvedeni su dokazi čitanjem i pregledom: rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku br. O-350/57-7 od 2. studenog 1957., posvjedočenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku br. IZ-2929/73 od 23. veljače 1973., skice mjesta očevida vještaka Vinka Gracina, dipl. ing. geodezije iz [adresa] od 3. travnja 2025., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Alise Kale iz [adresa] br. O-1672/22, UPP/OS-289/2022 od 14. prosinca 2022., zemljišne knjige ovog suda i katastarskog operata posjednika u odnosu na predmetnu nekretninu. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĐC pok. NČ i TČ pok. ĐC.

    5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku br. O-350/57-7 od 2. studenog 1957. proizlazi da ŽČ pok. ĆČ, koji je umro **.**.1956., nasljeđuju AČ (sin), ZČ (sin), GC (sin), ĐČ (sin), HČ (sin) i UČ (kći).

    7. Iz posvjedočenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku br. IZ- 2929/73 od 23. veljače 1973. proizlazi da je GC pok. VČ sinu BČ, temeljem ugovora o darovanju br. II. Ov3917/71 od 13. studenog 1971., darovao svu imovinu koju je naslijedio od oca VČ pok. GC.

    8. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Alise Kale iz [adresa] br. O-1672/22, UPP/OS-289/2022 od 14. prosinca 2022., proizlazi da GC pok. GC, koji je umro **.**.2022., nasljeđuje PC (supruga).

    9. Prilikom očevida na mjestu spora vještak Vinko Gracin, dipl. ing. geod., iz [adresa] kao predmet spora katastarski je identificirao dijelova čest. br. 18689/35 K. O. [katastarska općina]. Prva pokazna nekretnina u naravi da predstavlja garažu, druga pokazana nekretnina da u naravi predstavlja kamenu ploču ispod koje je gusterna smještena ispred ulaza u kuću tužiteljice i treća pokazana nekretnina u naravi da predstavlja pomoćni objekt (prizemlje i kat) koji je očito nekada služio za smještaj stoke, zatim mala štalica smještena ispred pomoćnog objekta i vrt sa jednom maslinom. Sve navedene nekretnine da se nalaze u mjestu [adresa] gdje su smještene stare obiteljske kuće.

    10. Na skici očevida istog vještaka od 3. travnja 2025. prva pokazana nekretnina (garaža) označena je slovima A1-B1-C1-D1-A1, druga pokazana nekretnina (gusterna ispred kuće tužiteljice) označena je slovima H-G-P-R-H i treća pokazana nekretnina (pomoćni objekt, mala štalica i vrt sa jednom maslinom) označena je slovima G1-H1-E1-F1-G1.

    11. Iz iskaza svjedoka ĐC pok. NČ proizlazi da poznaje tužiteljicu PC, da je poznavao njezina muža GC, a također da je poznavao i njezina svekra ČČ jer da ima kuću u neposrednoj blizini kuće tužiteljice u kojoj stalno živi. Svekar tužiteljice da je umro 70-tih godina prošlog stoljeća i da je imao dva sina i četiri kćerke. Njegov sin MC da je poginuo 1968. u saobraćajnoj nesreći, a prije toga da je živio u [adresa]. Kćerke da su se udale i otišle iz obitelji. U obiteljskim kućama da je ostao živjeti jedino njegov sin GC sa svojom obitelji. Iz pričanja svojih starijih da je čuo da je kuće u [adresa] davnih godina izgradio djed GC koji se zvao ŽČ. Obitelj ŽČ da nitko nije ometao u korištenju kuće i pomoćnih objekata i da se to od davnina smatra njihovim vlasništvom.

    12. Svjedok MČ pok. ĐC je svjedočio jednako kao i svjedok ĐC, s tim da je posebno dodao da živi u [adresa] u neposrednoj blizini predmeta spora pa da je poznavao svekra i muža tužiteljice, a također da dobro poznaje i tužiteljicu. Predmetne nekretnine da su od davnina u posjedu obitelji ĐC i da se vlasništvo prenosilo "s koljena na koljeno" pa tako da je zadnji nasljednik bio GC pok. GC kojeg da je naslijedila supruga PC.

    13. Slijedom ovako izvedenih dokaza te njihovom ocjenom, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ''Narodne novine'', br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 07/02, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud ocjenjuje tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.

    14. Naime, tužiteljica je istaknula da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla nasljeđivanjem iza smrti supruga GC pok. GC koji da je iste nekretnine stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca ĆČ, a ovaj nasljeđivanjem od svog oca VČ, ovaj potonja dugogodišnjim nesmetanim posjedovanjem, odnosno dosjelošću.

    15. Prvenstveno u odnosu na nekretninu katastarske oznake čest. br. 713/3 zgr, te konkretne fizičke dijelove čest. br. 17964/1, 17964/2, 17964/3, 17964/5 i 17964/6 potrebno je istaknuti da se tuženi, koji su upisani zemljišnoknjižni suvlasnici, odnosno nasljednici upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, nisu protivili tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Kako je tužiteljica dostavila dokaze (rješenje o nasljeđivanju) iz kojih nesporno proizlazi da je navedene nekretnine stekla nasljeđivanjem iza smrti svog supruga, a ovaj pak nasljeđivanjem iza smrti svog oca, to sud ocjenjuje da je pravni prednik tužiteljice bio vlasnik istih nekretnina, a iste je stekao nasljeđivanjem od stvarnog vlasnika.

    16. U odnosu na utužene dijelove nekretnine katastarske oznake čest. br. 18689/35 tužena ad1. Republika Hrvatska se protivili tužbi i tužbenom zahtjevu, ističući da je tužiteljica morala dokazati pravni osnov stjecanja iste nekretnine.

    17. Temeljem čl. 159. st.4. i čl. 160. st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine „, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalan posjed neprekidno trajao 40 godina. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.

    18. Prema odredbi čl. 388. st..2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka stvarnih prava i njihovih pravnih učinaka.

    19. Sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472 OGZ-a, primjenjivo u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila iz čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 88/1946), a u svezi odredbe čl.18. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', br. 53/91 i 92/94), vlasništvo nekretnine (koja je do označenog datuma bila u društvenom vlasništvu) izvanrednom dosjelošću (origanarno) moglo se steći nakon posjedovanja od najmanje 40 godina.

    20. Prema ranije važećoj odredbi čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, ista odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda RH broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. ("Narodne novine", br. 137/99).

    21. Nakon toga, odredbom čl. 2.st.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZV-a (''Narodne novine'', br.114/01) iza stavka 3., dodaje se stavak 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava nad tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

    22. Obzirom na ukidanje navedene odredbe, bilo je sporno uračunavanja vremena dosjedanja na nekretninama u društvenom vlasništvu prije 8. listopada 1991.

    23. Međutim, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu Vrhovni sud RH izrazio je pravno shvaćanje u odlukama: Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 301472019 od 12. svibnja 2020. i dr. u kojima se navodi da u takvim slučajevima u vrijeme dosjelosti treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredbe čl.388. st.4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela da mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, a posebno u onom slučaju kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi trećih osoba.

    24. Dakle, u konkretnom slučaju bilo je potrebno utvrditi je li tužiteljica, uključujući svoje prednike, kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, bio u poštenom, samostalnom posjedu opisanih dijelova čest. br. 18689/35.

    25. Na navedene okolnosti sud izveo dokaz očevidom na mjestu spora i saslušanjem svjedoka ĐC pok. NČ i MČ pok. ĐC koji su na licu mjesta suglasno posvjedočili da cijeli život žive u [adresa], poznaju tužiteljicu, poznavali su njezina supruga GC i svekra GC. Ovi svjedoci su suglasno svjedočili da žive u neposrednoj blizini predmeta spora, pa da im je od najranijeg djetinjstva poznato kako je svekar tužiteljice GC imao šestero djece od kojih je jedino sin GC (suprug tužiteljice) sa svojom obitelji ostao živjeti u staroj obiteljskoj kući i pripadajućim gospodarskim objektima. Ovi svjedoci su suglasno svjedočili i to da su od svojih starijih čuli kako je davnih godina ŽČ (djed supruga tužiteljce) gradio kuće i pripadajuće pomoćne objekte. Obitelj ŽČ da nitko nikada nije ometao u korištenju predmetnih nekretnina i da se od davnina to smatra njihovim vlasništvom.

    26. Sud je povjerovao iskazima ovih svjedoka, a radi se o osobama starije životne dobi (ĐC star 66 godina, MČ star 69 godina), kojima je iz neposrednog zapažanja poznato da su predmetne nekretnine u vrijeme njihove mladosti izgledale jednako kao i danas (stara obiteljska kuća sa pripadajućim pomoćnim objektima i vrtom), koje su u kontinuiranim i nesmetanom posjedu obitelji ĐC.

    27. Kako su svjedočenja ovih svjedoka u suglasju sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, sud njihova svjedočenja ocjenjuje vjerodostojnim pa time i istinitim.

    28. Naime, prilikom očevida sud se na licu mjesta mogao uvjeriti da se u naravi radi o garaži, zatim gusterni koja je smještena u zemlji ispod kamene ploče, a gusterna je smještena ispred ulaza u kuću tužiteljice i pomoćni objekt (prizemlje i kat) koji je očito nekada služio za smještaj stoke, zatim još jedan manji pomoćni objekt smješten ispred većeg pomoćnog objekta i vrt na kojem se nalazi jedna maslina. Ove nekretnine nalaze se u mjestu [adresa], smještene neposredno uz kuću tužiteljice, a sve se nalazi između starih obiteljskih kuća u tom mjestu.

    29. Prema odredbi čl.18.st.5.ZV poštenje posjeda se pretpostavlja, a pretpostavljalo se i po odredbi čl.72.st.3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je bio na snazi od 1.rujna 1980. do 31. prosinca 1996.

    30. Iako se tužena ad1. protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, ovom sudu nije dostavila niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je kroz proteklo razdoblje, odnosno u razdoblju od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag vršila bilo kakve posjedovne čine na opisanim dijelovima čest. br. 18689/35, niti je pobila tvrdnje tužiteljice o nesmetanom kontinuiranom posjedu predmetne nekretnine kroz navedeno razdoblje, odnosno da bi posjed tužiteljice ili njezinih prednika bio nepošten.

    31. Slijedom navedenog, cijeneći činjenicu da su se prednici tužiteljice nalazili u dugogodišnjem kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, sud je uvjerenja da su vlasništvo iste nekretnine stekli dosjelošću.

    32. Kako je, dakle, tužiteljica vlasništvo svih utuženih nekretnina stekla temeljem valjanog pravnog osnova (nasljeđivanjem od stvarnog vlasnika), u smislu odredbe čl. 128. ZV sud je prihvatio osnovanim tužbeni zahtjeva tužiteljice te odlučio kao u izreci presude.

    33. Stranka koja je uspjela u sporu nije tražila naknadu troškova postupka, pa o istom nije posebno odlučeno.

    Šibenik, 9. lipnja 2025.

    SUDAC

    Biserka Boljat

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objave presude ukoliko je stranka uredno obaviještena o objavi presude, u protivnom rok za žalbu na presudu teče od dana primitka pisanog otpravka iste.

    Žalba se podnosi ovom sudu za županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

    DN-a:

    - punomoćniku tužiteljice,

    - zz tužene ad1.,

    - ostalim tuženima kao u presudi.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.