REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1379/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, u pravnoj stvari tužitelja GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Borak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Đerek i partneri j.t.d., Pavla Hatza 5, Zagreb, protiv tuženika Lovačka udruga "ŠLJUKA LEKENIK", Lekenik, Brestovska ulica 71, OIB: 64538852365, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. Zagreb, Maksimirska cesta 103, uz sudjelovanje, na strani tuženika, umješača EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Grgić & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 13. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, s danom objave 9. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Lovačko društvo Lovačka udruga "ŠLJUKA LEKENIK", Lekenik, Brestovska ulica 71, OIB: 64538852365 isplatiti tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 iznos od 3.627,41 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II./ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.824,10 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 250,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2025. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 30. prosinca 2021. oko 6:35 sati na dijelu državne ceste br. 30, na 22. km plus 900 metara II. dionice, između naseljenih mjesta Dužice i Lekenik, došlo do naleta osobnog automobila na divljač (divlju svinju) na način da je vozač NN upravljao teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], marke Renault Kangoo, vlasništvo ALD Automotive d.o.o., istočnom prometnom trakom D-30 u smjeru sjevera te je dolaskom na navedeno mjesto prednjim dijelom vozila udario u divljač koja mu je istrčala s njegove desne strane (istok-zapad) i koja je od siline udara odbačena na zapadnu prometnu traku gdje je i uginula. Navodi da lovištem br. III/12 "Kalje" gospodari tuženik te je o događaju obaviješten lovnik tuženika ŽN koji je izašao na mjesto događaja i preuzeo brigu o uginuloj divljači. Kako je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. P32 1020120029, tužitelj je na temelju odštetnog zahtjeva, na ime imovinske štete na vozilu, isplatio oštećeniku iznos od 3.627,41 EUR koliko je vlasnik vozila prethodno isplatio za popravak na temelju računa Auto servisa Cindrić br. 11-26-26 od 10. siječnja 2022. Tužitelj na temelju odredbe 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. – dalje: ZOO) i Uvjeta za kasko osiguranje vozila potražuje naknadu isplaćenog iznosa štete sa zateznim kamatama od 8. veljače 2022. od tuženika kao osobe odgovorne za nastanak štete jer je divljač koja je prouzročila prometnu nezgodu izašla s područja kojim gospodari, odnosno upravlja tuženik.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da nije sporno da je 30. prosinca 2021. došlo do predmetne nezgode prilikom koje je došlo do oštećenja osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] koje je bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj: P32 1020120029, međutim sporna je dinamika nastanka prometne nezgode, odgovornost tuženika za nastanak prometne nezgode te visina štete na vozilu osiguranika tužitelja, kao i tijek zakonski zateznih kamata.

3. Sud je, na prijedlog tuženika, dopisom od 8. studenog 2024. o otpočetoj parnici obavijestio EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grad Vukovara 282, koje društvo je prijavilo miješanje u parnici na strani tuženika podneskom od 8. siječnja 2025., a koje miješane je sud dopustio rješenjem od 10. siječnja 2025. Umješač je osporio pasivnu legitimaciju i osnov tužbenog zahtjeva te odgovornost za štetu iz razloga što nema dokaza da bi predmetna šteta na vozilu tužitelja nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika. Dodao je da se predmetni štetni događaj dogodio izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini, gdje nije dopušteno provođenje lova, pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova. Opreza radi, umješač ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača predmetnog vozila. Zaključno osporava zatraženi tijek kamata.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid te je pročitao dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je pribavio od MUP-a, PU Sisačko-moslavačke, PP Sisak njihov spis pod brojem 511-10-16/06-O-191-5/2021 (list 121.-133. spisa). Ujedno su saslušani svjedoci ŽN (list 141. spisa) i NN (list 143. -144. spisa) te zastupnik po zakonu tuženika RN (list 141. -142. spisa). Također je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu iz Ereš vještačenja d.o.o. (list 147.-151. spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene provedenih dokaza i to kako svakog dokaza zasebno, tako i svih dokaza u njihovoj međusobnoj vezi, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08, 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka USRH i 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj je sud došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

6. Naime, predmet ovog spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.627,41 EUR koji je on isplatio na ime naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu njegovog osiguranika u nezgodi koja se dogodila 30. prosinca 2021. kad je predmetno vozilo oštećeno uslijed naleta na divljač (divlju svinju) na državnoj cesti.

7. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, međutim sporni su pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za štetu, kao i osnov i visina tužbenog zahtjeva i zatraženi tijek kamata.

8. Iz Potvrde MUP-a, PU Sisačko-moslavačke, PP Sisak broj 511-10-16/06-O- 191-5/2021 od 18. siječnja 2021. (list 5.-6. spisa) i službene bilješke MUP-a, PU Sisačko-moslavačke, PP Sisak od 30. prosinca 2021. (list 130.-131. spisa) proizlazi da se 30. prosinca 2021. u 6:35 sati na cesti D30 – Velika Kosnica-V. Gorica-Petrinja-H. Kostajnica (D47) – GP H. Kostajnica (granica RH-Bih) V. Gorica (D31) – Žažina (D36), općina Lekenik na km 22 + 900 m, II dionice D-30 između naseljenih mjesta Dužice i Lekenika dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao NN kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Prema opisu nezgode, automobil je naletio na na divlju svinju koja je na kolnik istrčala iz državnog lovišta III/12 "Kalje", odnosno vozaču sa desna na lijevo i koja je od siline udara odbačena na zapadnu prometnu traku gdje je i uginula. Navedeno je da o događaju obaviješten lovnik Lovačke udruge "Šljuka Lekenik" koja je u zakupu državnog lovišta III/12 "Kalje" koji je izašao na mjesto događaja i preuzeo brigu o uginuloj divljači. Ujedno je navedeno da je iz smjera kretanja osobnog vozila 100 metara prije događaja postavljen prometni znak "divljač na cesti" i da je ograničenje brzine 90 km/h. Iz policijskog spisa također proizlazi da vozač vozila nije bio pod utjecajem alkohola te da mjesto događaja nije skicirano, već samo fotografirano. Navedeno je i da ne postoji prekršajna odgovornost vozača u vezi ovog događaja.

9. Potvrda od 18. siječnja 2021. izdana je na temelju čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09.) i čl. 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 47/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17.) te ista predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP. U skladu s navedenom odredbom, javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Radi se o oborivoj presumpciji pa je stoga dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 2. ZPP). Međutim, dok se ne dokaže suprotno, predmetna potvrda dokazuje ono što se s njom potvrđuje. Dakle, sve dok se ne dokaže suprotno, predmetna policijska potvrda dokazuje da je došlo do štetnog događaja na način kako to tužitelj opisuje u tužbi.

10. Svjedok NN je u svom iskazu naveo da je sporne zgode vozio u jutarnjim satima službenim vozilom iz smjera Siska prema Ivanjoj Reci, da je bilo loše vrijeme, još nije bilo izašlo sunce, padala je kiša, te mu je u jednom trenutku sa desne strane iz jarka izašao vepar kojeg je pogodio. Pojasnio je da je divlju svinju ugledao svega par sekundi prije samog udara. Nakon toga je zaustavio vozilo sa strane i pozvao policiju koja je izašla na mjestu događaja i obavila očevid, a njega alkotestirala. Obavijestio je poslodavca koji je bio korisnik leasinga za vozilo kojim je upravljao te su oni organizirali vučnu službu, a vozilo je popravljeno u Sisku, ali o tome svjedok nema detaljnijih saznanja. Iskazao je da je vozilom upravljao brzinom od oko 60 km/h te da se 500-tinjak metara prije mjesta događaja nalazi prometni znak "divljač na cesti". Dodao je da protiv njega u vezi ovog događaja nije pokrenut niti vođen prekršajni postupak.

10.1. Sud je prihvatio navode svjedoka NN kao iskrene, uvjerljive i istinite. Navodi svjedoka nisu u suprotnosti sa materijalnim dokazima u spisu.

11. Iz iskaza svjedoka ŽN proizlazi da je bio obaviješten o štetnom događaju od strane policije te se sjeća da je došao na lice mjesta radi preuzimanja uginule divljači u ranim jutarnjim satima, još je bila noć. Naveo je da se radilo o divljoj svinji koja predstavlja 99% divljači koju imaju u svom fundusu. Policija ga je obavijestila da je prema izjavi vozača divljač istrčala iz lovišta tuženika, a jedino što je on mogao i bio dužan učiniti je zbrinuti uginulu životinju. Iskazao je da se nezgoda dogodila u četvrtak kad se u lovištu nisu provodile lovne aktivnosti jer lov uglavnom organiziraju nedjeljom te iznimno subotom. Dodao je da nemaju često dojave o naletu vozila na divljač, međutim tijekom godina je bilo nekoliko slučajeva i uvijek se radilo o sličnim situacijama. Ujedno je naveo da se nezgoda dogodila na državnoj cesti Zagreb-Sisak sa čije se lijeve strane nalazi lovište otvorenog tipa kojim gospodari tuženik, dok se sa desne strane ceste nalazi državno lovište Dubrava, kojim gospodari društvo GORD d.o.o. čiji je vlasnik ČN. Na na prometnici i iz smjera Siska i iz smjera Zagreba postavljen je znak "divljač na cesti", a ograničenje brzine je, pretpostavlja, 60 km/h.

11.1. Sud je prihvatio navode svjedoka ŽN kao iskrene, uvjerljive i istinite. Navodi ovog svjedoka u skladu su sa materijalnim dokazima u spisu.

12. Zastupnik po zakonu tuženika RN u svom je iskazu naveo da nije bio na licu mjesta, međutim potvrdio je da u vrijeme nezgode u lovištu tuženika nisu provođene lovne aktivnosti. Pojasnio je da je između lovišta tuženika i lovišta Dubrava sada autocesta Zagreb-Sisak sa čije je obje strane postavljena zaštitna žičana ograda pa se sada ne događaju situacije izlijetanja divljači iz lovišta na cestu, međutim u vrijeme ovog štetnog događaja, to je bila državna cesta koja nije imala zaštitnu žičanu ogradu, a budući da se radi o lovištu otvorenog tipa, slobodna je migracija divljači. U pojasu od 1,5 km od ceste prema lovištu nema ništa što bi privlačilo divljač u smjeru ceste osim poljoprivrednih usjeva koji nisu u nadležnosti tuženika. Konkretan se događaj dogodio u zimskom periodu kad su svi usjevi bili pobrani.

12.1. Iskaz zastupnika po zakonu tuženika sud je također prihvatio kao iskren, uvjerljiv i istinit.

13. Iz iskaza saslušanih svjedoka i zastupnika po zakonu tuženika proizlazi da je svjedok NN obavijestio policiju o nastanku štetnog događaja, da je policija izašla na mjesto događaja i obavila očevid, a kojom prilikom je utvrđeno da je 100 metara prije mjesta događaja postavljen prometni znak "divljač na cesti", da nisu utvrđeni elementi prekršajne odgovornosti kod vozača i da je uginula divljač (divlja svinja) zbrinuta od strane tuženika. Ujedno proizlazi da se u vrijeme štetnog događaja nisu provodile lovne aktivnosti u lovištu tuženika. Sve ove činjenice podudarne su sadržaju dokumentacije u spisu.

14. Sud je radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu iz Ereš vještačenja d.o.o. koji je pisani nalaz i mišljenje podnio 4. ožujka 2025.

14.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja svojim prednjim, više desnim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu osiguranika tužitelja s desne strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od desnog ruba kolnika oko 1-2 m. Brzina kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije naleta tehnički je mogla iznositi oko iskaznih 60 km/h. Provedena analiza pokazuje da se u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači vozilo osiguranika tužitelja nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 4,5 m pa da je osiguranik tužitelja tada i pravovremeno reagirao kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 33,1 m dok je na raspolaganju imao put od samo 4,5 m. Na raspoloživom putu od oko 4,5 m osiguranik tužitelja bi pravovremenim kočenjem uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 12,9 km/h. U smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja oko 100 m prije mjesta naleta nalazi se prometni znak opasnosti "divljač na cesti" dok je brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena na 90 km/h. Visina štete na vozilu osiguranika tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja bez PDV-a iznosi 3.627,41 EUR.

14.2. Stranke nisu imale primjedbe na dani nalaz i mišljenje te su se suglasile da vještaka nije potrebno pozivati na ročište radi usmenog davanja nalaza i mišljenja u smislu čl. 260. st. 1. ZPP.

14.3. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio kao jasan, razumljiv i objektivno provjerljiv te sačinjen u skladu s pravilima znanosti i vještine pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio.

15. Prema odredbi čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19., 32/20.) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi;

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

16. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da se mjesto štetnog događaja nalazi unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik. Tijekom postupka je utvrđeno da se na dan štetnog događaja nisu provodile lovne aktivnosti.

17. Međutim, prema prevladavajućoj sudskoj praksi, pa tako i stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je izraženo u odluci Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024., odgovornost lovoovlaštenika ne postoji samo prema odredbama Zakona o lovstvu u smislu prethodno citirane odredbe čl. 80. st. 6. alineja druga tog Zakona, već ona postoji i prema odredbama ZOO kojima je propisana odgovornost vlasnika opasne stvari za štete nastale od te stvari. To iz razloga što je odredbom čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu određeno da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj zakon ne propisuje drugačije. Prema tome, kako odredbama Zakona o lovstvu nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač izvan provođenja lova, o čemu je riječ u konkretnom slučaju, na ovu se situaciju imaju primijeniti odredbe ZOO.

18. Divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. O tom je pitanju stav zauzela sudska praksa u brojnim odlukama (tako i Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019., Rev-352/22 od 5. travnja 2022., Pž-3349/2019 od 10. lipnja 2020., Pž- 1326/2021 od 9. veljače 2022. i dr.).

19. Okolnost da se šteta dogodila na cesti, odnosno izvan granica lovišta nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a ukoliko se u blizini ceste nalazi više lovišta kojima upravljaju i gospodare različiti lovoovlaštenici pa se ne može sa sigurnošću utvrditi iz čijeg lovišta potječe divljač koja je uzrokovala štetu, njihova je odgovornost solidarna.

20. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. do čl. 1067. ZOO, u vezi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

21. Da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on u smislu čl. 1067. ZOO mora dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili mora dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

22. Dakle, na tuženiku leži teret dokaza ekskulpacijskih razloga, a postojanje istih sud u ovom postupku nije utvrdio. Kako je u postupku utvrđeno da ne postoji niti isključiva niti djelomična odgovornost vozača za nalet na divlju životinju u smislu čl. 80. st. 6. alineja prva Zakona o lovstvu, zaključak je suda da je za nastalu imovinsku štetu na vozilu osiguranika tužitelja odgovoran tuženik kao osoba koja je dužna brinuti se za i nadgledati divlje životinje koje se smatraju opasnim stvarima na svom lovnom području.

23. Budući da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja u utuženom iznosu (čija visina proizlazi iz računa o popravku vozila na listu 64. spisa te iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka) danom isplate, odnosno 7. veljače 2022. (list 66. spisa) stupio u pravnu poziciju svog osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO), osnovano potražuje isplatu tog iznosa od tuženika kao štetnika.

24. Time je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

25. Osnovan je i zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih od 8. veljače 2022. do isplate u skladu s odredbom čl. 1086. ZOO po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koja se primjenjuje na ostale odnose jer je predmetno potraživanje proizašlo iz izvanugovornog odnosa naknade štete.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

27. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, tuženik mu je dužan nadoknaditi troškove postupka koji su mu nastali i koji su bili potrebni za vođenje ovog spora (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP).

27.1. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarife) i podneska od 18. rujna 2024. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife te troškovi zastupanja na ročištima 11. studenog 2024., 10. siječnja 2025., 14. veljače 2025. i 13. svibnja 2025. u iznosima od po 200,00 EUR za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što uvećano za PDV po stopi od 25%, troškove vještačenja u iznosu od 200,00 EUR i troškove sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 41,37 EUR prema Tbr. 1. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.), u vezi čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) te za presudu u iznosu od 82,73 EUR prema Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ukupno iznosi 1.824,10 EUR.

27.2. Nisu mu priznati troškovi sastava podneska od 21. ožujka 2025. budući da je sud ocijenio da navedeni troškovi ne predstavljaju izdatak koji je bio potreban za vođenje spora u smislu odredbe čl. 155. ZPP.

28. Odluka o zakonskim zateznim kamatama tekućim na dosuđene troškove postupka temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP i čl. 29. st. 2. ZOO.

29. Obzirom na izloženo, riješeno je kao pod točkama II. i III. izreke presude.

U Zagrebu 9. lipnja 2025.

SUDAC

Maja Hilje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti, putem ovog suda, žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje).

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).