Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sisku

    Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

    K-181/2024-35

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sisku u po sucu toga suda Domagoju Lovriću kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Tatjane Štulić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog MĐ zbog kaznenih djela iz članka 179. a Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23-dalje: KZ/11), i kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, kažnjivog po članku 139. stavak 3. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj KO-DO-191/2023. od 19. svibnja 2023., nakon održane glavne rasprave dana 9. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenice ODO Sisak MĐT, okrivljenog MĐ i braniteljice Ane Posavčić, javno je istoga dana objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I/ Okrivljeni MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i HĐ, rođena UĐ, rođen u [adresa], prebiva u [adresa] Kostajnici, Kutinska 6, trenutno boravi u [adresa], Hrvatska Kostajnica, rođen **.**.1978., državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju elektroinstalater, zaposlen u Procesing discard na poslovima kao radnik sa plaćom od 1.000,00 eura, razveden, otac dvoje djece u dobi od 16 i 18 godina, nema vojni čin, nije odlikovan, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak.

    k r i v  j e

    1) od neutvrđenog dana sredinom 2015. do 26.rujna 2022. u Hrvatskoj Kostajnici, [adresa] i Kutinska ulica br. 6, u alkoholiziranom stanju, za vrijeme trajanja braka, u više navrata fizički zlostavljao suprugu KĐ, udarajući je rukama po glavi u predjelu lica uslijed čega je ista zadobivala modrice te ju verbalno vrijeđao govoreći joj „kurvo imaš ljubavnike“ i psovao joj majku, a nakon što se zaposlila, učestalo je provocirao i prigovarao ako bi samo par minuta kasnila sa posla govoreći joj da je "ustaškinja" i da ima ljubavnike, sve češće je udarao rukama po licu te kada bi od udaraca imala vidljive modrice na licu udarao bi je šakom po tjemenu glave a kada bi mu govorila da će ga prijaviti policiji govorio bi joj da će onda "vidjeti šta će joj biti", svjestan i znajući da svojim postupcima teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time dovodi suprugu u ponižavajući položaj,

    II/ dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

    2) dana 26. rujna 2022., u 16,30 sati u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] Kostajnici, Kutinska ulica br. 6, bez povoda i razloga supruzi KĐ ozbiljnim glasom rekao: "Ubiti ću te, vidjet ćeš ujutro što će ti biti kada kreneš na posao" a koje riječi su kod KĐ izazvale osjećaj straha za njezin život,

    III/ drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    IV/ čime je okrivljenik kaznenim djelom pod točkom 1) počinio kazneno djelo kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji- opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, a kaznenim djelom opisanim pod točkom 2) kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom- opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.,

    V/ te se na temelju članka 179.a. KZ/11 okrivljenom MĐ za kazneno djelo pod točkom 1) uz primjenu članka 48. i 49. KZ/11

    u t v r đ u j e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (deset) MJESECI

    VI/ a na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 2)

    u t v r đ u j e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (šest) MJESECI

    VII/ te se na temelju članka 51. KZ/11 okrivljeni MĐ

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE

    VIII/ Na temelju članka 56. KZ/11,

    i z r i č e s e

    uvjetna osuda

    tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    IX/ Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru počevši od 26. rujna 2022. godine do 28. rujna 2022. godine.

    X/ Na temelju članka 70. KZ/11 okrivljenom MĐ izriče se

    SIGURNOSNA MJERA

    OBVEZNOG PSIOSOCIJALNOG TRETMANA

    koja će se izvršavati kod pravne ili fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom u trajanju od 2 (dvije) godine.

    XI/ Temeljem članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik je dužan platiti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 600,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj KO-DO-191/2023. od 19. svibnja 2023. okrivljenom MĐ stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179. a KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11.

    2. Oštećena KĐ tijekom postupka nije postavila imovinskopravni zahtjev.

    3. Pozvan da se očituje na navode iz optužbe okrivljeni MĐ je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret, a svoju obranu je iznosio na kraju postupka.

    4. Tijekom dokaznog postupka je u svojstvu svjedoka ispitana oštećena KĐ (stranica 256 spisa) , a pročitan je i njezin iskaz sa dokaznog ročišta dana 5. travnja 2023. godine, izvršena je reprodukcija audio-video ispitivanja svjedoka mlt. H i BĐ sa dokaznog ročišta od 27. rujna 2023. godine, ispitane su svjedokinje HĐ i UĐ (stranica 269-271 spisa), te HĐT (stranica 284 spisa). Okrivljenik je ispitan na kraju dokaznog postupka, zbog suglasnosti stranaka nije vršena reprodukcija snimke prvog ispitivanja okrivljenika, a od materijalnih dokaza izvršen je uvid i pročitani su potvrda službe Zavoda za hitnu medicinu Hrvatska Kostajnica na ime okrivljenika od 26.rujna 2022., izvršen je uvid u presudu Općinskog suda u Sisku-Stalne službe u Hrvatskoj Kostajnici broj Pp-2779/2022 od 26. travnja 2023.

    5. Okrivljenik je iznoseći obranu iskazao kako nije kriv za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret , kazuje da su on i KĐ imali jedan sasvim normalan brak, u početku su živjeli kod njegove majke, ali kako se ona nije slagala s majkom, podigao je kredit od kojeg su kupili kuću u [adresa] , imali su skladan obiteljski život i dvoje djece, a problemi su krenuli kada se KĐ zaposlila u firmi , misli da se zove Sinkro, ona je tada počela dolaziti kasno kući, oko 19,00 ili 20.00 sati, nije skrbila za djecu, djeca su bila prepuštena sama sebi, a on je tada radio kao zaštitar i praktički nije imao radno vrijeme, znao je biti odsutan od kuće i po 12,13 sati, a jednom prilikom je sasvim slučajno vidio na njezinom mobitelu poruke od SĐ, inače njezinog radnog kolege koje poruke su bile ljubavnog sadržaja. Navodi i da ga je taj čovjek nazvao i iz razgovora s njim on je shvatio da on želi vezu s KĐ, a on mu je rekao da ne želi da ga bilo tko pravi budalom, kasnije je čak završio u istražnom zatvoru jer ga je U lažno prijavio da bi mu prijetio. Navodi da se svađao sa KĐ oko toga ali je nije tukao, jedno vrijeme je sve to trpio i šutio zbog djece, a on je taj koji je podnio zahtjev za razvod pri CZSS i odustao od toga zbog djece i to na sam dan kad su trebali krenuti u postupak razvoda jer se htio pomiriti. Nakon toga se poboljšao odnos i bilo je dobro, ali je ona opet počela kasno dolaziti kući i konačnici su se razveli, a 1. 11. 2021. joj je rekao da ne želi da djeca više slušaju njihove svađe, otišao živjeti u prizemlje kuće i živio je sam da bi u siječnju 2022. godine njegov sin BĐ došao živjeti s njim. Nakon toga oni su i dalje komunicirali i nisu se svađali, dogovarali su razvod braka, a on joj je rekao da nikoga nije dovodio kod sebe u kuću pa da ne smije ni ona dovoditi muškarce sebi, a nije ga zanimalo da li je ona bila u vezi s drugim ili ne. To je sve funkcioniralo do 26.9.2022. godine kada je izašao pustiti psa, a sin se otišao igrati s loptom iza kuće, navodi da je tada KĐ izašla na balkon kuće i napala ga verbalno jer je prije toga kantu za smeće stavio u drvarnicu iz razloga što ona nije plaćala komunalije već je on sve plaćao, da ga je KĐ pritom vrijeđala i rekla da mu jebe mater, da će zvat policiju, on joj je rekao neka slobodno zove ako ima razloga zvati, a sinu je rekao da uzme loptu i ode u kuću, nakon čega je zatvorio psa i ušao za sinom u kuću. Nakon 10-15 minuta policija je došla kod nje na kat, a kasnije je policija došla i po njega i priveli su ga radi ispitivanja. Navodi da su neistiniti navodi pod točkom 1. optužnice jer on nikad ne bi KĐ govorio da je kurva, ustaškinja i tukao je tako da bi ona bila plava i da bi joj prijetio jer da je on takav nasilnik kakvim ga je ona opisala zasigurno ne bi sišao živjeti u prizemlje i odvojio se od nje. Na kraju želi reći da mu je žao što je do svega došlo, ali želi napomenuti kako misli da oštećena ima nekakav psihički problem i sama je rekla pred sudom da si je nekoliko puta pokušala oduzeti život, a on ne zna kako da joj pomogne.

    5.1. Na pitanje zamjenice ODO Sisak otkud bi onda KĐ imala te modrice koje je spominjala ispitana svjedokinja HĐT okrivljenik odgovara da ne zna niti se sjeća da bi ikada imala modrice po licu, ali da se sjeća da je KĐ stalno govorila da je boli glava.

    6. Analizom i ocjenom provedenih dokaza, kao i njihovim dovođenjem u međusobnu vezu i u vezu s iskazom okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljeni MĐ počinio kaznena djela navedena u optužnici i to kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11 prema bivšoj supruzi KĐ (žrtvi) te kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnje – opisano po članku 139. stavak 2. u svezi stavka 3. KZ/11 , a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, sve na način kako je opisano u činjeničnom dijelu optužnice.

    6.1. Radi izbjegavanja nepotrebnih ponavljanja, sud sadržaj iskaza svjedoka i žrtve nije prepisao u presudu, već će u nastavku obrazloženja navesti i istaknuti ključne dijelove prihvaćenih iskaza u korelaciji sa obranom okrivljenika i ostalim materijalnim dokazima.

    7. Nakon provedenog dokaznog postupka može se uzeti kao nesporno utvrđeno da je dana 26. rujna 2022. u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] Kostajnici, Kutinska 6 došlo do verbalne svađe između okrivljenika i žrtve, a kako okrivljenik negira da bi izrekao riječi prijetnje sporno je da li tom prilikom okrivljenik prijetio žrtvi da će je ubiti na način činjenično opisan pod točkom 2. optužnice, te je u potpunosti sporno kazneno djelo obiteljskog nasilja odnosno da bi okrivljenik u inkriminiranom razdoblju postupao prema žrtvi kako se tvrdi pod točkom 1. optužnice.

    8. Radi utvrđenja spornih činjenica i okolnosti sud je cijenio kao ključan veći dio iskaza žrtve koja je jasno, životno i okolnosno opisala način počinjenja inkriminiranih kaznenih djela, a ispitana na raspravi je rekla da ostaje kod svega što je navela prilikom prvog ispitivanja na dokaznom ročištu od dana 5. travnja 2023. nakon što joj je pročitan zapisnik. Žrtva je tako navela da nasilje supruga prema njoj traje još od 2007. da događalo se na način kada bi se ona suprotstavila njemu odnosno ne bi se složila s njime on bi joj opalio šamar, vrijeđao bi ju da je kurva i psovao joj mater, a to bi obično bilo kada bi okrivljenik popio alkohol. Sjeća se da joj je još dok je bila trudna sa sinom BĐ ošamario i udario nogom u trbuh, a ona to sve nije prijavljivala niti se žalila jer se bojala da okrivljenik ne izgubio posao jer je radio kao zaštitar. S učestalim nasiljem okrivljenik počinje 2014. kada se žrtva zaposlila , kad bi došla s posla znao bi joj prigovarati zašto kasni čak ukoliko bi zakasnila 5 minuta, vrijeđao bi ju da je "ustaškinja" i da ima ljubavnike, a ona mu je uvijek govorila istinu i suprotstavljala mu se. Okrivljeni je znao žrtvu šamarati po licu i udariti šakom pa je tako znala imati ozlijeđenu arkadu na licu, razderanu usnicu, ozljede nosa, znala je biti plava po licu, a posljednje vrijeme ju je udarao šakom po tjemenu glave. Okrivljenik je bio agresivan kada bi popio, ali nikada u društvu drugih ljudi već je postao agresivan prema njoj kada bi došli kući. Kada mu je u jednom navratu žrtva rekla da će ga prijaviti policiji okrivljenik je zaprijetio da će onda tek vidjeti što će biti, čega se ona uplašila pa ga nije prijavljivala. U odnosu na događaj pod točkom 2. optužnice žrtve je navela da su tada već živjeli odvojeno on u prizemlju a ona na katu zajedničke kuće, a kada je došla s posla vidjela je svoju kantu za smeće u živici preko puta kuće te joj je kći ČĐ rekla da je okrivljenik bacio tu kantu, a kada je krenula uz stepenice na kat kuće, okrivljenik je izašao krenuo uz stepenice i rekao da će je ubiti da će ujutro vidjeti što će joj biti kada krene na posao što je sve vidjela i čula kći ČĐ. Nekoliko dana prije tog događaja okrivljenik je žrtvi također prijetio rano ujutro kada su išli na posao on u autu, a ona pješice, tada je otvorio vrata vozila i udario žrtvu u predio ruke, izašao van i udario ju nogom u stražnjicu, pa se žrtva nakon inkriminiranog događaja doista uplašila za svoj život. Žrtva je navela da se u vrijeme ovih događanja osjećala poniženom i sramila bi se kada bi je ljudi vidjeli da je sva plava po licu. Sud je prihvatio iskaz žrtve u navedenom dijelu jer je iskazivala objektivno i nepristrano, te je životno i logično opisala događanja koja imaju sva obilježja kaznenog djela obiteljskog nasilja iz članka 179a KZ/11, te se radi o postupanjima kojima je okrivljenik kršio odredbe Zakona o zašiti nasilja u obitelji, a pritom nije počinjeno teže kazneno djelo.

    8.1. Navode žrtve okolnosno je potvrdila svjedokinja HĐT koja kao njezin poslodavac ima posredna saznanja o inkriminiranim djelima, a i sama je svjedočila o agresivnom i nametljivom ponašanju okrivljenika kada je osobno došao u firmu i razgovarao sa njom kao nadređenom o žrtvi. Svjedokinja opisuje taj susret sa okrivljenikom kao neugodan susret jer je tražio od opravdanje zašto njegova supruga ima malu plaću i zašto dulje ostaje na poslu, a žrtva se nikada nije prije žalila na posao niti mu je rekla da tako postupi, te je sama žrtva iskazala da je imala neugodnost na poslu zbog takvog postupanja okrivljenika. Svjedokinja je navela da se žrtva se nakon tog događaja ispričavala svima u firmi jer je bilo neugodno zbog toga što je okrivljenik napravio, te se sjeća da se žrtva krajem 2021. godine počela čudno ponašati i to tako da se samo pojavila na vratima ureda u kojem smo zajedno sjedile, rekla što je imala pa bi odmah otišla kao da je izbjegava, a jedne zgode je žrtva došla, svjedokinja je vidjela žrtvu da je sva plava po licu pa sam je pitala što je bilo, na što je žrtva zaplakala i rekla mi da je dobila batine od supruga i da to nije prvi puta jer to nasilje traje već dulje vrijeme, a žrtva se svjedokinji povjerila i u više navrata rekla da bi joj okrivljenik govorio razne uvrede primjerice da je "ustaša".

    8.1. Iz ovih navoda svjedoka sud zaključuje o postojanju obiteljskog nasilja okrivljenika prema žrtvi, pa ovakav iskaz svjedokinje djelomično potvrđuje navode žrtve, te po mišljenju suda učvršćuje vjerodostojnost iskaza žrtve.

    9. Sud ne nalazi bilo kakve skrivene motive kod žrtve koji bi upućivali da bi ona izmislila ili preuveličala odnos sa okrivljenikom ili moguće lagala o inkriminiranim događajima, niti je obrana ponudila dokaza koji bi upućivali na to.

    9.1. Sin okrivljenika i žrtve BĐ čiji iskaz je reproduciran na raspravi nije potvrdio postojanje obiteljskog nasilja ni fizičkog nasilja okrivljenika prema žrtvi (majci), ali je potvrdio da je bilo čestih svađa (2-3 puta mjesečno) između roditelja kada bi prostim riječima vrijeđali jedan drugoga, međutim dječak je u svojem iskazu vrlo neodređen i suzdržan pa na upit kako to da je odlučio živjeti sa ocem a ne majkom, odgovara „eto tako“. Sudu smatra da je ovaj svjedok ostavio dojam blagonaklonosti prema okrivljenom ocu, što sudu nije neobično obzirom da živi sa njime, a istovremeno je pokazao suzdržan stvav prema majci (žrtvi), stoga iskaz nije cijenjen kao relevantan za odluku.

    9.2. Iskaz svjedoka HĐ, majke okrivljenika, sud nije cijenio jer nije imala relevantnih saznanja o inkriminiranim događajima, te je navela da joj je sin (okrivljeni) rekao da ga je žrtva okrivila radi prijetnje. Poznato joj je da su okrivljeni i žrtva jedno vrijeme živjeli odvojeno, svatko na jednoj etaži kuće, te da je unuk BĐ kasnije svojevoljno otišao živjeti s ocem, a ne zna zašto su se razdvojili. Tada je posjećivala samo okrivljenika koji je sa njezinim unukom BĐ živio u prizemlju dok nije posjećivala žrtvu koja je sa unukom ČĐ živjela na katu kuće. Znakovito je da svjedokinja na pitanje obrane odgovora da joj nije poznato da bi okrivljenik i žrtva imali problema u braku, negira alkoholiziranje okrivljenika i fizičko nasilje, o čemu bi mogla znati eventualno od žrtve sa kojom očito nema kontakt i kojoj po mišljenju suda nije sklona. Navodi da žrtva ima psihičkih problema i da se pokušala ubiti, kojim navodima očito želi baciti negativno svijetlo na žrtvu pa sud dobiva dojam da je ova svjedokinja kao majka okrivljenika očito pristrana prema sinu.

    9.3. Iskaz svjedokinje UĐ, tetke okrivljenika sud je u potpunosti odbacio jer je konfuzan i kotradiktoran, te očito pristran jer je svjedokinja doslovno navela da je došla svjedočiti kako bi sud oslobodio okrivljenika, pa navodi da je okrivljeni izgubio posao zbog prijave žrtve, a da ga žrtva okrivljuje za svaku sitnicu i stvari koje nije učinio, da žrtva njega želi uništiti. Navodi da zna da okrivljeni nije tukao žrtvu jer je on dobar i nikada ne bi nešto tako učinio, da ona sve zna i sve vidi ne objašnjavajući sudu kako, kada i gdje. Na pitanje ODO Sisak svjedokinja navodi da je bila prisutna kada je žrtva zvala policiju, te da je žrtva njoj rekla da je više puta zvala policiju, ali svjedokinja navodi da ne zna zašto je žrtva zvala policiju. Ovakav iskaz ostavlja dojam na sud da svjedokinja očito brani i idealizira okrivljenika te svaljuje krivnju na žrtvu, što sudu nije neobično obzirom je bliski srodnik okrivljenika, u dobrim odnosima s njime pa ima motiv tako iskazivati.

    9.4. Na dokaznom ročištu svjedokinja ČĐ, kći okrivljenika i žrtve je koristila blagodat i nije iskazivala.

    10. Slijedom analize personalnih dokaza, povezujući sa činjenicom da je sud uvidom u presudu Prekršajnog suda utvrdio da je okrivljena oslobođena od optužbi za obiteljsko nasilje u odnosu na okrivljenika, što je bio dokazni prijedlog obrane sa ciljem dokazivanja da je okrivljenik u njihovom odnosu zapravo bio žrtva. Obrana još od odgovora na optužnicu krivnju za nasilje u obitelji pokušava prebaciti na žrtvu međutim ne navodi niti jednu životnu situaciju kada bi i kako žrtva vršila nasilje prema okrivljeniku? Činjenica da su se okrivljeni i žrtva česti svađali, da žrtva je žrtva tijekom ovog postupka moguće kršila mjere opreza i slala okrivljeniku poruke zbog toga što je okrivljeni uznemiravao njihovu kći ČĐ, ali to ne govori o bilo kakvom nasilju žrtve niti opravdava okrivljenika, već samo ogovori o njihovom lošem i poremećenom odnosu.

    10.1. U svojoj obrani okrivljenik navodi kako je brak sa žrtvom bio gotovo idiličan sve dok se ona nije zaposlila pa je počela dolaziti kasno kući, nije skrbila za djecu koja su bila prepuštena sama sebi, ali okrivljenik također navodi da je i on često i dugo izbivao iz kuće jer je radio kao zaštitar u smjenama. Okrivljenik optužuje žrtvu za preljub sa njezinim radnim kolegom (saznao čitajući poruke sa njezina mobitela), negira nasilje prema žrtvi ali potvrđuje da se svađao sa njom. U odnosu na inkriminirano djelo prijetnje iz točke 2. optužnice okrivljenik priznaje da je bacio kantu za smeće od žrtve, ali negira prijetnju već navodi da je njega tom prigodom zapravo žrtva njega vrijeđala. Prema mišljenju suda žrtva je vrlo jasno i logično u svojem iskazu opisala ljubomoru okrivljenika njegovo agresivno ponašanje i optužbe da ima ljubavnika, što pobija ove navode okrivljenika, zbog čega je sud odlučio dati vjeru navodima žrtve jer su njezini navodi logičniji i potvrđeni od svjedokinje HĐT kako je ranije obrazlagano. Na kraju svojeg iskaza okrivljenik je izrazio žaljenje zbog ovih događanja, ali ponovno prebacijući krivnju na žrtvu navodeći da misli kako ona ima psihičkih problema i da si je nekoliko puta pokušala oduzeti život. Ovakve navode okrivljenika sud je ocijenio malicioznima i usmjerenima isključivo na izbjegavanje vlastite krivnje jer izokreće navode žrtve u svoju korist, manipulira njezinim iskazom i pred sudom ocrnjuje žrtvu kao osobu, te na taj način pokazuje negativan i neprijateljski stav prema žrtvi.

    11. Pri odlučivanju o vrsti i mjeri kazne koja bi bila adekvatna kaznenoj odgovornosti okrivljenika, sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na izbor kazne.

    12. U odnosu na sastojke krivnje sud je utvrdio da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom, da je okrivljenik pritom bio potpuno ubrojiv jer svoju ubrojivost nije sporio, niti je ona tijekom postupka dovedena u pitanje. Nadalje, okrivljenik je imao odnosno morao je imati svijest o protupravnost svojeg postupanja, tj. da čini kaznena djela jer je opće poznato i društvena je norma da su supružnici međusobno jednaki, dužni su poštivati i uvažavati jedan drugoga kao ravnopravni partneri, te svaka dominacija pa time fizičko, psihičko nasilje ili bilo kakvo ponižavanje i zlostavljanje jednoga prema drugome predstavlja društveno neprihvatljivo ponašanje.

    13. Od otegotnih okolnosti sud nije pronašao niti jednu osobito značajnu okolnost kao što je način počinjenja djela, pobude, raniji život i slično, a koja već nije sadržana u činjeničnom opisu kaznenih djela i koja bi mogla utjecaji na odmjeravanja visine i vrste kaznene sankcije.

    14. Od olakotnih okolnosti sud je cijenio raniju neosuđivanost okrivljenika, pa se može zaključiti da je njegovo ranije ponašanje uglavnom bilo u skladu sa društvenim normama, činjenicu da je nakon počinjenja kaznenih djela nije ponovno uspostavio dobre međusobne odnose sa žrtvom ne ide okrivljeniku u prilog, ali ide činjenica da skrbi za sina BĐ i da se viđa sa kćeri ČĐ. Kod kaznenog djela prijetnje sud je cijenio olakotnim manji intenzitet kriminalne volje prilikom počinjenja ovoga djela, osobito cijeneći već o ranije narušene odnose okrivljenika sa žrtvom i da se radilo o prijetnji izrečenoj bez popratnog fizičkog nasilja ili pokušaja fizičkog nasilja.

    15. Ukupnošću naprijed utvrđenih okolnosti, uzimajući u obzir stupanj krivnje i svrhu kažnjavanja, sud je okrivljenika proglasio krivim za kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11, a uz primjenu članka 48. i 49. KZ/11 ublažio kaznu ispod minimalne propisane kazne za ovo kazneno djelo i utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci. Sud smatra da ovako utvrđena odnosno ublažena kazna zatvora predstavlja pravu mjeru kažnjavanja okrivljenika obzirom na dominantne olakotne okolnosti osobito, pa sud smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom koja je manja od zakonom predviđenog minimuma od 1 godine za ovo kazneno djelo. Sud je na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 za kazneno djelo prijetnje okrivljeniku utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, dakle minimalno zakonom određenu kaznu za ovo kazneno djelo sve uvažavajući prevladavajuće olakšavajuće okolnosti. Na temelju članka 51. KZ/11 sud je okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i na temelju članka 56 . KZ/11 izrekao uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 5 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Sud je mišljenja da će upravo ovako izrečena kazna sa najduljim zakonom predviđenim trajanjem roka kušnje, imati poučan i preventivan utjecaj na okrivljenika da više ne čini ista ili slična kaznena djela, da shvati pogibeljnost svog postupanja te da mu se na taj način uputi društvena osuda za počinjena kaznena djela.

    15.1. Sud je smatrao potrebitim da uz izrečenu uvjetnu kaznu zatvora okrivljeniku izrekne i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sa svrhom otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. Sud ovu mjeru prvenstveno gleda kao potrebu da se okrivljenik resocijalizira i korigira svoje ponašanje koje je imalo obilježja nasilja jer postoji realna opasnost da bi okrivljenik mogao ponoviti slično ponašanje. Sud je iz okolnosti ovog postupka procijenio da će ovakva sigurnosna mjera zapravo ići u korist okrivljeniku da shvati težinu vlastitih kriminalnih postupanja te će mu ponuditi realnu mogućnost korekcije ranijeg ponašanja, osobito agresivno nastrojenog ponašanja kojeg je pokazivao prema žrtvi, a i pomoći da shvati da ukoliko želi biti uzoran građanin, a i otac, nužno mora promijeniti svoje ponašanje. sigurnosna mjera će se provoditi nakon pravomoćnosti presude a za vrijeme trajanja roka kušnje kod pravne ili fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom u trajanju od 2 godine od izvršnosti presude. Ukoliko okrivljenik svojom krivljom neće izvršavati sigurnosnu mjeru u određenom roku, sud može primjenom odredbi članka 55. stavak 9. ili članka 58. stavak 5. KZ/11 opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje zatvorske kazne

    15.2. Ovako odmjerenom kaznom sud želi ostvariti i svrhu generalne prevencije kažnjavanja koja će utjecati na druge članove društvene zajednice da ne čine kaznena djela, osobito ovog danas sve češćeg djela obiteljskog nasilja, te javnosti uputiti jasnu poruka kako je obitelj temelj svakog društva, te Ustavom Republike Hrvatske istaknuta i zaštićena vrijednost, i da protupravno ponašanje okrivljenika zaslužuje svaku društvenu osudu, da je obiteljsko nasilje pogibeljno kazneno djelo, kao i da se počinitelji istog djela pravedno kažnjavaju.

    16. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik kako je osuđen krivim, a zaposlen je i ima sredstava za život je dužan platiti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 600,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude. Ovaj iznos sud je utvrdio cijeneći trajanje postupka, broj održanih rasprava, izvođenih dokaza te prosječnu složenost ovog postupka.

    Sisku, 9. lipnja 2025.

    Sudac

    Domagoj Lovrić

    Dostaviti:

    1. ODO Sisak na KO-DO-191/23

    2. Okrivljeni MĐ

    3. Branitelj okrivljenika Ana Posavčić, odvjetnica

    4. Oštećena KĐ

    5. po pravomoćnosti - Ured za probaciju radi provođenja sigurnosne mjere

    6. po pravomoćnosti – MUP Služba civilne zaštite Sisak, Odjel inspekcije

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.