Poslovni broj P-2884/2024-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Nikolini Mandić, u pravnoj stvari tužiteljice FO, [adresa], HR-51410 Opatija, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marina Žic, odvjetnica iz Rijeke, protiv tuženika: 1. AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (tuženici od 1.- 3. kao zakonski nasljednici pok. ĐO SO iz [adresa]), radi utvrđenja prava vlasništva, 9. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica FO, [adresa], HR-51410 Opatija, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], naziva Dolac, u naravi šuma površine 6463 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela, te su tuženici AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tuženi kao nasljednici upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika pok. ĐO SO iz [adresa], F, temeljem ove presude dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini u 1/1 dijela po njenoj pravomoćnosti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 22. srpnja 2024. ovome sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Dolac površine 6463 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] protiv tuženika kao pravnih sljednika osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnikpredmetne nekretnine.

1.1.. Tužiteljica tvrdi da pasivna legitimacija tuženika u ovome predmetu proizlazi iz pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju iz kojih je vidljiv pravni slijed od osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik do tuženika kao njihovih pravnih sljednika. Naime, tužiteljica u tužbi navodi kako su je u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine upisan ĐO iz [adresa], a da su tuženici njegovi unuci i zakonski nasljednici.

1.2. Međutim, tužiteljica u tužbi tvrdi da je ona vlasnica i posjednica navedene nekretnine za cijelo te da je pravo vlasništva stekla nasljeđivanjem svog oca ĐO IO koji je preminuo 2012. g. Pokojni IO bio je vlasnik više nekretnina u k. o. [katastarska općina] te su one sve nakon njegove smrti pripale tužiteljici sukladno sporazumu koji su u ostavinskom postupku postigli njegovi nasljednici. Pisani trag o stjecanju prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja Ugovor o darovanju od 02. travnja 1962. g. koji je otac tužiteljice u svojstvu obdarenika sklopio sa darovateljima A, AO, H i CO koji su bili zemljišnoknjižni vlasnici 1/3 predmetne nekretnine. U samom ugovoru navodi se da darovatelji, pored ostalih nekretnina navedenih u istom ugovoru, ocu tužiteljice i pravnom predniku tuženika SO iz [adresa] daruju istu nekretninu i to svoj suvlasnički udio od 1/3 dijela glede kojeg su u zemljišnoj knjizi bili upisani kao vlasnici. U istom se ugovoru ujedno navodi i da su nekretnine koje su predmet ugovora u katastarskom operatu upisane na imenu obdarenika. Danas pokojni SO pok. Đ i IO pok. S podijelili su nekretnine koje su im pripale istim darovanjem te je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripala pok. IO, dok je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se danas nalazi u zemljišnoknjižnom vlasništvu tužiteljice pripala pok. IO ĐO. Pretpostavka je da je očito prilikom formalne diobe i upisa prava vlasništva zbog većeg broja nekretnina koje su bile predmet diobe, odnosno razvrgnuća, došlo do pogreške te je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešno upisana kao vlasništvo pok. IO ĐO, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo pok. IO, odnosno danas tužiteljice. Tužiteljica je naknadno uočila predmetnu formalnu grešku, međutim u naravi se predmetne nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ove tužbe i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjeduju onako kako je naprijed opisano. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi mlada šuma koju tužiteljica redovito obilazi i koju štiti od neovlaštenih pokušaja sječe. Tužiteljica posjeduje predmetnu nekretninu samostalno i putem svog pravnog prednika – oca najmanje 60 godina te isti u ovom posjedu nikada nisu bili ometani.

1.3. Kao dokaze tužiteljica je uz tužbu priložila izvadak iz BZP-a (list 5-8 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Hrvoja Kuzle iz Opatije, povjerenika Općinskog suda u Opatiji, poslovni broj O-2/13-4 od 8. veljače 2013. (list 9-12 spisa), Ugovor o darovanju od 2. travnja 1962. (list 13-14 spisa), izvadak iz BZP-a (list 15-7 spisa) te izvode iz katastarskog plana (list 18-19 spisa). Osim toga, predlaže kao dokaze saslušanje svjedoka te očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta.

2. Tužba je uredno dostavljena svim tuženicima sukladno odredbi čl. 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) zajedno s pozivom za davanje pisanog odgovora na tužbu u kojem je tuženicima dodijeljen rok za podnošenje pisanog odgovora na tužbu od 30 dana te su upozoreni na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu.

3. Tuženici su u podnescima od 9. svibnja 2025. (zaprimljenima kod ovoga suda 28. svibnja 2025.) priznali tužbeni zahtjev.

4. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 331. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

U Sinju 9. lipnja 2025.

Sutkinja

Nikolina Mandić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke žalba je dopuštena. Podnosi se putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude, a o istoj odlučuje županijski sud.

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju. odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Kada tuženik presudu na temelju priznanja pobija zbog toga što je izjava o dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, u žalbi smije iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji. (čl. 353. st. 3. i 4. ZPP). Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP).

I. DNA:

- punomoćniku tužitelja – uz podneske 1., 2. i 3. tuženika od 9.5.2025.

- tuženicima

II. kal 1.9.